Francuski Rafalei operativni

Najveća prednost Rafalea je što kupac u jednom avionu dobiva borbenu platformu koja može obaviti širok spektar zadaća, često i istodobno

Rafaleov kokpit

Prva eskadrila francuskog ratnog zrakoplovstva opremljena Dassaultovim Rafaleima postala je operativna (full operational capability – FOC) 27. lipnja 2006. Iduća eskadrila opremljena Rafaleima, koja trenutačno prolazi obuku za uporabu nuklearnog oružja, postat će operativna tijekom 2008. Francusko ratno zrakoplovstvo dobit će 234 Rafalea (84 Rafale B dvosjeda i 150 Rafale C jednosjeda) dok će francuska ratna mornarica operativno rabiti 60 Rafalea M (jednosjedi). Do danas je za potrebe francuskog ratnog zrakoplovstva i mornarice naručeno 120 Rafalea, od kojih su 34 isporučena. Za ratno zrakoplovstvo naručena su 82 aviona (44 jednosjeda i 38 dvosjeda) te 38 Rafale M za ratnu mornaricu. Po sadašnjim planovima proizvodnja Rafalea za francuske oružane snage trajat će do 2023.

Pet godina nakon što je francuska ratna mornarica dobila svoj prvi avion, prvi je Rafale isporučen tamošnjem ratnom zrakoplovstvu. Zahvaljujući sposobnosti umreženog prijenosa podataka, mogućnosti pasivnog otkrivanja ciljeva i širokom rasponu naoružanja bio je to velik tehnološki iskorak za tamošnje ratno zrakoplovstvo. Prvi put od svog postojanja dobilo je pravi višenamjenski borbeni zrakoplov podjednako dobar u zadaćama uništavanja ciljeva u zraku i na zemlji.

Svenamjenski avion
Tvrtka Dassault Aviation opisuje Rafale kao “sveuporabljiv” borbeni avion. Iza marketinških trikova, ovaj opis zapravo označava ključnu odluku francuskog ratnog zrakoplovstva, DGA Defence Procurement Authority i Dassaulta u ranoj fazi programa – odluka koja je dovela do izlaska Francuske iz europskog programa zajedničkog lovca, a koja se često pripisivala “Galskom ponosu” i/ili Dassaultovoj nespremnosti da se uključi u internacionalne programe.

Zapravo je riječ o tome da su se u trenutku pokretanja programa, koji je na kraju rezultirao Rafaleom, i budući korisnici i proizvođač suglasili kako će novi lovac istodobno rabiti i tamošnje ratno zrakoplovstvo i ratna mornarica. To je omogućilo da se jednim avionom zamijeni čak pet različitih tipova aviona ratnog zrakoplovstva (Mirage III, Mirage IVP, Jaguar, Mirage F1 i Mirage 2000) i dva mornaričkog zrakoplovstva (Crusader i Super Etendard). Zbog toga se od nove platforme očekivalo da će podjednako uspješno obavljati zadaće zračne borbe i uništavanja ciljeva na zemlji i na morskoj površini. Uz to morala je dobiti i mogućnost letenje na vrlo malim visinama kao nositelj francuskog nuklearnog oružja zrak-zemlja.
Pri projektiranju višenamjenskog borbenog aviona mogu se prihvatiti bar dva različita pristupa. Jedan je da avion tijekom jednog leta može obaviti samo jednu vrstu borbene zadaće.

Drugi, da avion tijekom jednog leta može istodobno obavljati više vrsta borbenih zadaća. Projektanti su uspjeli od Rafalea napraviti avion koji može tijekom jedne zadaće podjednako uspješno uništavati ciljeve u zraku i na zemlji (moru), bez obzira na vremenske uvjete, danju i noću. To znači da avion ne treba posebno prilagođavati zadaćama te da posadama u svakom trenutku na raspolaganju stoji iznimno širok spektar naoružanja. Višefunkcionalnost i širok izbor naoružanja osiguravaju dosad neviđene mogućnosti djelovanja. Tijekom leta pilot ih ima sve na raspolaganju, ali zbog potreba zadaće može naglasak staviti na jednu ili dvije, dok su druge u pričuvi. To u praksi znači da će pilot na svojim pokaznicima imati samo podatke važne za izvođenje zadaće. Velika nosivost omogućila je sposobnost nošenja velike količine goriva i naoružanja (istodobno projektile zrak-zrak i zrak-zemlja) u najrazličitijim konfiguracijama. Zbog toga Rafale može obavljati najširi spektar zadaća, od eskortiranja drugih zrakoplova, preko borbe za prevlast u zraku, održavanje prevlasti u zraku i istodobno uništavanje ciljeva na zemlji, ali i zadaća izviđanja, elektroničkog djelovanja i uništavanja ciljeva na površini mora.

Negativna strana uporabe višenamjenskih borbenih aviona je prenapregnutost pilota i zemaljskog osoblja. Većina borbenih pilota godišnje leti između 180 do 200 sati. To je vrlo malo vremena da se podjednako dobro uvježbaju za sve zadaće koje suvremeni borbeni avioni mogu obaviti. Kako bi smanjili taj problem u Rafale su ugradili borbeni sustav namijenjen izvođenju zadaća zračne borbe i uništavanja ciljeva na zemlji (moru) koji u potpunosti iskorištava prednosti HOTAS (Hands on Throttle and Stick) pristupa. Krajnji je rezultat bio znatno bolji od svih očekivanja, pa su zbog toga francusko ratno i mornaričko zrakoplovstvo promijenili prvobitne planove i smanjili broj naručenih dvosjeda namijenjenih borbenim zadaćama. Iako se smanjenje broja dvosjeda često objašnjava potrebama novčane uštede, ono je došlo i zbog znatnog napretka karakteristika i performansi ugrađenih borbenih sustava. Oni su omogućili da i jedan pilot može uspješno obaviti najsloženije i najzahtjevnije zadaće.

Taj se napredak odrazio i na uporabu dvosjeda gdje se pilot u potpunosti može posvetiti izvršavanju zadaća zračne borbe, dok se časnik za oružane sustave (Weapon System Officer – WSO) može posvetiti uništavanju ciljeva na zemlji. Potpuno funkcionalno odvojeni kokpiti omogućavaju istodobno obavljanje dviju različitih zadaća. Svi se potrebni podaci za izvođenje misija pojavljuju na istim MFD-ima (Multi-Function Display). Kako i u borbenim zadaćama tako se i tijekom uvježbavanja mogu istodobno uvježbavati dvije različite zadaće.

Rafaleov kokpit
Iako je sveuporabljivost prije svega prilagođena potrebama francuskih oružanih snaga, ona je istodobno značajna prednost i za mnoge potencijalne strane kupce. Tek nekoliko ratnih zrakoplovstava može si dopustiti novčano i tehnološki da istodobno rabe nekoliko različitih tipova borbenih aviona. Velika većina teži uporabi samo jednoga kojim će obavljati najširi raspon zadaća. Posebnu pozornost posvećuju mogućnostima prodora na malim visinama i uništavanja ciljeva na zemlji. Te su sposobnosti od velikog strateškog (i političkog) značenja. Rafaleova je prednost da može nositi najširi spektar oružja, posebno projektila zrak-zemlja. Njegova je prednost i to što mu je cjelokupno naoružanje razvijeno i proizvodi se u Francuskoj, pa zbog toga ne postoji opasnost od mogućih ograničenja isporuke od strane trećih država. Zbog toga Dassault potencijalne kupce ne vidi samo u dosadašnjim korisnicima Miragea, već i znatno šire.

Radar Thales RBE2

Glavne operativne značajke
Kao okosnica postizanju sveuporabljivosti Rafale je projektiran s ciljem pružanja optimalne kombinacije velike borbene moći i vrlo velikog doleta, znatne borbene žilavosti i povećane vjerojatnosti preživljavanja. Zbog toga su projektanti već u startu odabrali optimizirati uzgon, što je rezultiralo ne baš oduševljavajućim napadnim kutom djelovanja (Angle of Attack – AoA), ali je donijelo bolju ustaljenu brzinu kutnog skretanja (od 19,2 0/sek pri 0,7 Macha na razini mora do 3,30/sek pri 1,4 Macha na 13 300 metara). Velikoj pokretljivosti pripomogla je i uporaba FBW sustava kontrole leta i zahtjev da se maksimalna brzina ograniči na samo 1,8 Macha. Zbog toga su ublažene potrebe za vrlo velikim kanardima, a cijela je konfiguracija Rafalea optimizirana za nošenje što veće količine oružja.

Rabljeni su i najsuvremeniji materijali kao što su kompoziti, slitine aluminija i titanij SPF-DB. Ti materijali čine 70 posto konstrukcije i samo 25 posto mase aviona, a omogućili su znatno smanjenje mase praznog aviona. To se odmah pozitivno odrazilo na povećanu mogućnost nošenja goriva i oružja. Na masu praznog Rafalea od samo 10 tona može se još dodati 9,5 tona dodatnog tereta na čak 14 podtrupnih i potkrilnih nosača (od toga ih je pet predviđeno za teško/mokre terete). Zajedno s gorivom u unutrašnjim i dopunskim spremnicima maksimalna poletna masa Rafalea je 24,5 tona.

Rafale nije samo “transporter bombi”. Zahvaljujući svojim izvrsnim letnim odlikama Rafale će u zračnoj borbi nadmašiti čak i Mirage 2000 te, po tvrdnjama proizvođača, sve suvremene protivnike. U konfiguraciji za postizanje prevlasti u zračnom prostoru (šest projektila zrak-zrak MICA i tri dopunska spremnika za gorivo) Rafale ima borbeni radijus djelovanja veći od 900 nautičkih milja ili 3 sata i 15 minute leta iznad zone patroliranja na udaljenosti od 150 nautičkih milja. Mornarička napadna konfiguracija (jedan AM39 Exocet, četiri MICA projektila i dva dopunska spremnika za gorivo) ima mogućnost djelovanja na udaljenosti od 760 nautičkih milja. Na kraju, jurišna konfiguracija za veliku udaljenost (dva SCALP-a, četiri MICA-e i tri dopunska spremnika za goriva) omogućavaju uništenje dva cilja na udaljenosti većoj od 1000 nautičkih milja. Borbeni radijus djelovanja dodatno se može povećati uporabom sustava za dopunu goriva u letu. Rafalei su opremljeni fiksnim priključkom za pretakanje goriva u letu nakon što je potvrđeno da priključak neće bitnije narušiti aerodinamiku i povećati radarski odraz. Fiksni je priključak, u odnosu na izvlačivi hidraulički, donio uštedu u masi i dodatni prostor unutar trupa.
Velika vjerojatnost preživljavanja ostvarena je kombinacijom “carefree” sustavom kontrole leta s optimiziranim letnim profilom, smanjenom zamjetljivosti, diskrecijom (mogućnost uporabe pasivnih sustava za otkrivanje ciljeva, datalink i nadzor nad odašiljanjem elektromagnetskih valova). Tome se moraju dodati i interni sustavi za elektroničko obrambeno djelovanje. U uporabi kombinirani učinci tih mjera omogućavaju pilotu (ili posadi kod dvosjeda) da se koncentriraju na izvršenje zadaće najboljom mogućom taktikom, dok će se avion “sam brinuti za sebe”.

“Carefree” sustav za nadzor leta (Dassault je jedini proizvođač aviona koji ima mogućnost samostalnog razvoja i proizvodnje tog sustava) učinio je nepotrebnim ugradnju autopilota i zračnih kočnica. “Carefree” upravljanje obuhvaća pogonsku skupinu. Iako ima dva motora, upravljanje njihovim potiskom obavlja se jednom ručicom kako bi se optimizirala HOTAS funkcija. “Carefree” nadzor nad letom i potiskom motora povećao je letne mogućnosti. Rafale može izdržati opterećenja od -3,2 do + 9 G, te postići trenutačnu brzinu kutnog skretanja od 300/sek i maksimalnu brzinu okretanja oko osi od 270/sek. Onemogućeno je nekotroliranje prevlačenje aviona i padanje u kovitlac. Mornarički Rafale-M imaju ugrađen sustav za automatsko spuštanje na nosače zrakoplova.

Što sve to znači u praksi? “Carefree” sustav upravljanja letom omogućava lako upravljanje avionom od najmanjih brzina leta (npr. slijetanje na nosač zrakoplova) do nadzvučnih brzina. Tako francuski mornarički piloti koji lete na Rafaleima započinju s obukom noćnog slijetanja na nosače u ranoj fazi svoje preobuke na novi avion. Pilotima koji su preobuku prošli na mornaričkom jurišniku Super Etendard trebalo je nekoliko godina letenja na tom avionu prije nego što su im dopustili uvježbavanje te nadasve složene operacije. Još očitiji primjer su iskustva singapurskih pilota kojima su tijekom evaluacije Rafalea za singapursko ratno zrakoplovstvo, dozvolili letenje na jednosjedu nakon relativno kratke preobuke.

Rafalei su opremljeni fiksnim priključkom za pretakanje goriva u letu nakon što je potvrđeno da priključak neće bitnije narušiti aerodinamiku i povećati radarski odraz
Još jedan važan aspekt Rafaleovog sustava kontrole letenja (izravno razvijenog za specifične potrebe zadaća uništavanja ciljeva na zemlji nuklearnim oružjem, ali koji se može rabiti i tijekom uporabe konvencionalnog oružja) je i mogućnost prodora u neprijateljski zračni prostor letom na vrlo malim visinama danju i noću, pri svim vremenskim uvjetima. Piloti imaju na izbor uporabu automatskog moda ili samostalnog upravljanja avionom. Digitani sustav praćenja konfiguracije terena omogućava ručno upravljanje sve do +5,5 G. Obuhvaća prikaz idealne rute leta i mogućih prijetnji, dok automatski sustav letenja rabi radarsko praćenje konfiguracije terena. Više puta demonstrirana je mogućnost “hands off” letenja na visinama oko 100 metara pri brzini od 600 km/h.

Posebna je pozornost posvećena smanjenju zamjetljivosti (stealth) optimiziranjem oblika trupa aviona, uporabom materijala koji upijaju radarske zrake i posebnim tretmanom tzv. vrućih točaka. Za razliku od nekih pristupa postizanje stealth odlika nije bilo primarno već je naglasak stavljen na postizanje što većih borbenim mogućnosti. Ipak su tu napori rezultirali znatnim smanjenjem radarskog odraza koji je samo 1/5 u odnosu na znatno manji lovački avion Mirage 2000. Zanimljivo je da su projektanti uspjeli smanjiti i infracrveni potpis koji je manji nego kod jednomotornog Miragea 2000.

Kombinacija niske zamjetljivosti i najsuvremenijeg sustava za elektroničko djelovanje SPECTRA omogućavaju Rafaleu da samostalno obavlja zadaće dubokog prodora u neprijateljski zračni prostor bez vanjske potpore aviona za elektronička ometanja. Zahvaljujući širokim mogućnostima SPECTRA sustava da istodobno ometa više različitih prijetnji, Rafale čak ne mora nositi dodatne sustave za elektroničko ometanje na podvjesnicima već oni ostaju slobodni za podvješavanje oružja ili dopunskih spremnika za gorivo.

Senzori i borbeni sustavi
Zahvaljujući brojnim pasivnim i aktivnim sustavima Rafale je u svakom trenutku spreman za integraciju u podatkovnu mrežu.

Radar – Rafaleov radar RBE2 je pokazao izvrsne mogućnosti istodobnog praćenja više ciljeva u zraku i na zemlji. Pritom može pratiti i vrlo spore ciljeve, a pruža dobru sliku ciljeva na zemlji. Rafalei namijenjeni izvozu opremljeni su novom inačicom RBE2 radara opremljenog AESA (Active Electronically Scanned Array) antenom. Ona osigurava domet otkrivanja veći od 100 nm. Omogućava i Search-While-Scan automatski mod rada s istodobnim praćenjem do 40 ciljeva u zoni pretraživanja i osam izvan nje. U modu zrak-zemlja radar osigurava mapiranje i snimanje terena u metarskoj rezoluciji te funkciju pretraživanja i praćenja. Tijekom motrenja površine mora RBE2 omogućava klasifikaciju ciljeva po veličini radarskog odraza.
FSO sustav – Front Sector Optronics ili FSO znatna je nadopuna radaru. Nakon što su FLIR sustavi i drugi elektrooptički senzori postali vrlo popularni na borbenim avionima novijih generacija i Rafale je dobio kombinaciju IR Search and TRack (ISTR), TV/IR identifikacije i laserskog daljinomjera. Iskustva iz operativne uporabe pokazuju da IRST mod daje mogućnost rane detekcije više ciljeva istodobno i obnavljanje radarskog praćenja cilja koji se brani snažnim elektroničkim djelovanjem danju i noću. TV mod djelovanja omogućuje odlične mogućnosti identifikacije cilja na velikoj udaljenosti, ali i televizijsko praćenje cilja u kombinaciji s laserskim daljinomjerom. Ta kombinacija bitno smanjuje mogućnosti cilja da ometanjem izbjegne napad, a pilotu pruža mogućnost pasivnog (bez uporabe radara) otkrivanja, praćenja i napada na cilj.

Drugi senzori – Uz radar i FSO Rafale može rabiti i infracrvena tražila na svojim MICA projektilima zrak-zrak i SPECTRA sustav za elektroničko djelovanje. Zahvaljujući datalinku svi podaci o ciljevima mogu se u realnom vremenu prenositi i drugim Rafaleima, ali i drugim letjelicama ili postrojbama na zemlji (moru).
SPECTRA – Ovdje se radi o suvremenom digitalnom sustavu za elektroničko djelovanje koji je u potpunosti integriran s ostalim elektroničkim sustavima Rafalea. SPECTRA obuhvaća podsustave za detektiranje radarskog i laserskog zračenja i otkrivanje dolaska vođenog projektila. Osigurava sveobuhvatnu mogućnost ometanja više izvora opasnosti, kako elektroničkim protumjerama tako i izbacivanjem mamaca. SPECTRA je dovoljno precizna da osigura podatke za lansiranje projektila zrak-zrak na ciljeve iz stražnje polusfere (brzi okret za 360 stupnjeva) ili čak i lansiranje projektila “preko ramena” na ciljeve na maloj udaljenosti.

Oružja
Za zračnu borbu Rafale trenutačno rabi iste vođene projektile koji su u operativnoj uporabi u francuskom ratnom zrakoplovstvu, a to je projektil MBDA MICA u inačici radarskog i infracrvenog načina samonavođenja. To je potpuno nov pristup u odnosu na konvencionalni koji obuhvaća radarski samonavođeni projektil srednjeg/velikog dometa (Beyond Visual Range – BVR) i infracrveno samonavodeći projektil malog dometa. Obje su inačice MICA projektila podjednako sposobne i za blisku i BVR borbu, a mogu se lansirati i bez uporabe radara. Kako su opremljene datalinkom podatke o položaju cilja mogu dobivati i tijekom leta. MICA-EM (radarsko samonavođenje) lansira se LOAL (Lock-On After Launch) procedurom dok se MICA-IR može lansirati i LOAL i LOBL (Lock-On Before Launch) procedurom. Tako je dobivena znatno veća fleksibilnost u napadu i bolja prilagodljivost vrsti cilja. LOAL procedura onemogućava da cilj otkrije vrstu navođenja koju projektil rabi (u praksi jedina indikacija bit će kad radarski samonavođena MICA aktivira svoj aktivni radarski sustav samonavođenja u završnoj fazi napada) što mu onemogućava izvođenje odgovarajućih protumjera.

Očekuje se da će uskoro u naoružanje Rafalea ući i radarsko samonavođeni projektil Meteor (čim postane operativno sposoban).

Standardno oružje za protubrodsku borbu je dobro poznat vođeni projektil MBDA MA39 Exocet Block 2 koji ima domet veći od 50 km. Uništavanje ciljeva na zemlji moguće je, između ostalog, i vođenim projektilom Sagem AASM mase 250 kg. AASM kombinira GPS, inercijalne i infracrvene sustave vođenja. Taj vođeni projektil omogućava novi koncept uništavanja više ciljeva (do šest) tijekom samo jednog preleta. Podatke o položaju cilja moguće je unijeti u AASM prije ili tijekom leta. Isto tako tijekom leta je moguće i mijenjati ciljeve. Ako se lansira s visine od 13 300 metara pri brzini od 0,9 Macha domet mu je 50 km u pravcu leta aviona i 25 km bočno od pravca leta.

Uništavanje važnih ciljeva (sa snažnom obranom) na velikim udaljenostima osigurano je uporabom krstarećeg projektila SCALP. Osim velikog dometa, SCALP EG može letjeti na vrlo malim visinama (oko 70 m) prateći konfiguraciju terena. Ima vrlo precizan IIR sustav samonavođenja na cilj u završnoj fazi leta i snažnu bojnu glavu. Više o projektilu SCALP EG/Storm Shadow možete pročitati u Hrvatskom vojniku broj 40/41.

Korisnicima su na raspolaganju i laserski vođene bombe iz serije GBU zajedno s ciljničkim podvjesnikom Damocles. Sadašnjim i budućim korisnicima na raspolaganju su i izvidnički podvjesnici kao što je RECO NG.

Dužina 15,27 m
Razmak krila 10,8 m
Površina krila 45,8 m2
Visina 5,34 m
Masa prazan oko 10 tona
Maksimalna poletna 24 500 kg
Unutarnji spremnici za gorivo 4700 kg
Vanjski spremnici za gorivo 7500 kg
Maksimalna nosivost 9500 kg
Broj podvjesnik mjesta 14
Maksimalna brzina 1,8 Macha
Minimalna brzina oko 220 km/h
Dužina slijetanja 450 m
Najveća brzina penjanja 335 m/sek
Operativni vrhunac leta 18 300 m
Borbeni radijus djelovanja veći od 1000 nm
Vrijeme u zračnoj patroli oko 3 sata

 

Domagoj MIČIĆ