Gdje su pokopane žrtve Domovinskog rata?

Broj 556, Reportaža
16.07.2018

Od početka agresije na Republiku Hrvatsku nadležne institucije uspješno su razriješile 80 posto slučajeva nestalih, no obitelji 1923 zatočene, nestale ili nasilno odvedene osobe još uvijek pokušavaju naći odgovore i tragaju za najmilijima…

Gdje su pokopane žrtve Domovinskog rata?, pitanje je koje si svakodnevno postavljaju obitelji svake od 1923 zatočene, nestale ili nasilno odvedene osobe čija sudbina nije poznata ni više od dva desetljeća od završetka oružane agresije na Republiku Hrvatsku.
Iako je zahvaljujući naporima svih uključenih u rješavanje jedne od najtežih ratnih posljedica poznata sudbina više od 80 posto osoba koje su se od početka agresije na Republiku Hrvatsku vodile kao nestale, neke obitelji još uvijek pokušavaju naći odgovore i mir tragajući za najmilijima. Uz 1923 neriješena slučaja nestalih, problem je i 900 neidentificiranih posmrtnih ostataka. Za provedbu cijelog procesa pronalaženja nestalih odgovorno je Ministarstvo hrvatskih branitelja, odnosno Uprava za zatočene i nestale na čijem je čelu zadnje dvije godine Stjepan Sučić, pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, inače vukovarski branitelj i ratni zapovjednik obrane Sajmišta. Spomenuta se Uprava sustavno bavi rasvjetljavanjem sudbine svih nestalih u Domovinskom ratu i to u okviru Sektora za traženje osoba zatočenih i nestalih u Domovinskom ratu, ali i istraživanjem i uređenjem grobalja žrtava Drugog svjetskog rata, za što je zadužen Sektor za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.
“U organizaciji Uprave za zatočene i nestale u ovom mandatu unaprijeđen je svaki dio procesa traženja, što pokazuju i ostvareni rezultati. Prikupljena su i objedinjena saznanja o 114 mogućih, neregistriranih mjesta masovnih i pojedinačnih grobnica na području 12 županija te su provedena probna iskapanja na 89 mjesta, a ekshumirani su posmrtni ostaci ukupno 85 osoba. Organizirali smo 14 završnih identifikacija, čime su završno identificirani posmrtni ostaci 107 osoba. U našem je mandatu Uprava osigurala provedbu dodatnih aktivnosti koje se odnose na obradu posmrtnih ostataka najsuvremenijim reagensima, prikupljanje dodatnih krvnih uzoraka (u zemlji i u iseljeništvu), te je dodatno intenzivirala provedbu zajedničkih projekata identifikacija u suradnji s međunarodnim organizacijama. Moram napomenuti da su takvi rezultati uslijedili nakon temeljite promjene metodologije rada Uprave, odnosno njezinih poslovnih procesa, ali i osnaživanjem rada novim ljudskim resursima,” kaže pomoćnik ministra hrvatskih branitelja. Kako bi se članovima obitelji nestalih olakšao proces ostvarivanja prava u potrazi za istinom o sudbini njihovih najmilijih, Ministarstvo hrvatskih branitelja izdalo je i Knjigu nestalih koja je dosad, zbog potrebe za pravovaljanim informiranjem javnosti o sudbini nestalih branitelja i civila, izdana u četiri navrata, a u pripremi je i peto izdanje, koje bi u tisak trebalo ići do kraja ove godine.
“Knjiga nestalih ujedno je apel javnosti da svojim saznanjima i informacijama pridonese procesu traženja i rasvjetljivanju sudbina nestalih osoba. Također, koristimo je i kao sredstvo u procesu traženja kojim se pokazuje kontinuirano zalaganje i napori nadležnih državnih tijela te međunarodnih i humanitarnih organizacija u želji da se pitanje nestalih osoba konačno riješi,” napominje Sučić.

Proces započet još tijekom najvećih sukoba 1991.

Traženje nestalih proces je započet još tijekom najvećih sukoba 1991., kad se radi razmjene ratnih zarobljenika i zarobljenih civila počelo pregovarati s nadležnim srbijanskim tijelima, a od 1995. uspostavljena je uglavnom kontinuirana suradnja temeljem Sporazuma i Protokola o suradnji u traženju nestalih osoba, potpisanih neposredno nakon završetka Domovinskog rata.
“S obzirom na to da navedeni pravni okvir datira još iz 1990-ih godina, smatrali smo da ne odgovara sadašnjim potrebama. U tom smjeru, u Zagrebu je u veljači ove godine održan radni sastanak Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale i Komisije za nestale osobe Vlade Republike Srbije, prilikom kojeg je na inicijativu Uprave dogovoreno da će se postojeći pravni okvir za suradnju na pronalasku nestalih osoba koji datira iz 90-ih godina prilagoditi sadašnjem vremenskom i sadržajnom kontekstu, odnosno donijet će se novi akt o suradnji, nadamo se već ove godine,” otkriva čelnik Uprave za zatočene i nestale. Objašnjava kako se od ukupnog broja nestalih osoba i posmrtnih ostataka iz Domovinskog rata (1923), 1131 neriješeni slučaj odnosi na hrvatske branitelje i civile nasilno odvedene 1991./1992. godine.
“Ključna je prepreka upravo nedostatak informacija o prikrivenim masovnim i pojedinačnim grobnicama na ranije okupiranim područjima Republike Hrvatske, kao i o sekundarnim grobnicama u koje su organizirano i sustavno premješteni posmrtni ostaci,” smatra Sučić te napominje kako se značajniji napredak u rješavanju tih slučajeva može očekivati tek punom suradnjom Republike Srbije, koja raspolaže ne samo dokumentacijom o prisilnim nestancima tijekom rata 90-ih godina, nego i mnogim svjedocima nestanaka koji prebivaju na njezinu području. Temeljni zahtjevi koje postavlja hrvatska strana jesu povrat i dostava dokumentacije iz vukovarske bolnice, Borovo Commercea, identifikacijskih protokola, pristup vojnim arhivima, zatim zahtjev za proaktivniji pristup u istraživanjima slučajeva masovnih grobnica i pojedinačnih nestanaka na području Republike Hrvatske te zahtjev za nastavak ekshumacija registriranih grobnih mjesta i utvrđivanje i ekshumacije daljnjih neregistriranih grobnih mjesta.
“Međutim, sama činjenica što se takvi zahtjevi ponavljaju od 1995. godine pokazuje da Srbija nije ostvarila napredak u rješavanju otvorenih pitanja Republike Hrvatske,” kaže Sučić.
Saznanja o nestalim osobama i prikrivenim masovnim pojedinačnim grobnicama prikupljaju se iz svih raspoloživih izvora – u prvom su redu za to nadležna tijela Republike Hrvatske – uz Upravu za zatočene i nestale, MORH, MUP, zatim DORH, sigurnosne agencije.
“Osim toga, Uprava surađuje i s nadležnim tijelima drugih zemalja. Naime, nakon cjelovite analize postojećih procesa rada shvatili smo potrebu intenzivnije suradnje koja do ovog mandata nije bila ostvarena. Sklopljeni su stoga sporazumi s Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom s kojima smo razmijenili zahtjeve za traženje nestalih osoba. Također, upotpunili smo suradnju s međunarodnim i humanitarnim organizacijama,” objašnjava pomoćnik ministra hrvatskih branitelja te dodaje kako Uprava surađuje i sa Savezom udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja s kojima se održava konstantna komunikacija vezana uz rad Uprave.

Izvori informacija i metode pretrage

Bitan su izvor informacija o nestalima građani, odnosno izravni svjedoci ili posrednici, a njihova saznanja, ističe Sučić, imaju neprocjenjivu vrijednost te stoga Uprava, radi kontinuiranog unapređenja procesa, provodi kampanju promicanja pitanja nestalih osoba. Prvi su put, u ovom mandatu, organizirane tribine s ciljem rasvjetljivanja istine o nestalim hrvatskim braniteljima i civilima, a uvedena je i linija za anonimne dojave.
Terenska istraživanja u potrazi za nestalima kontinuirano se provode na svim lokacijama za koje postoji sumnja da su prikrivena mjesta masovnih i pojedinačnih grobnica, pri čemu se koristi najsuvremenija metodologija i tehnologija, odnosno geofizičke, forenzičke i znanstvene metode.
“Primjera radi, istaknut ćemo Ovčaru, na kojoj je u našem mandatu proveden terenski izvid i istraživanje kojim je obuhvaćeno 375 502 m². Trenutačno se tako u Vukovarsko-srijemskoj županiji provode terenski izvidi na lokacijama za koje postoji sumnja da su prikrivena mjesta masovnih i pojedinačnih grobnica žrtava oružane agresije na Republiku Hrvatsku, a nastavljaju se istraživanja i na području Sisačko-moslavačke i Ličko-senjske županije. Ukupno smo dosad proveli terenske izvide, uključujući snimanja iz zraka, na čak 100 mogućih mjesta masovnih i pojedinačnih grobnica,” kaže Sučić.

Pri traženju nestalih osoba, ali i pri organizaciji, koordinaciji te provedbi procesa terenskih istraživanja, probnih iskapanja, ekshumacija i identifikacija, Upravi je, napominje pomoćnik ministra hrvatskih branitelja, neizostavan partner Ministarstvo obrane.
“U prvom se redu to odnosi na MORH, Zapovjedništvo za potporu i GOMBR, tim Vojnoobavještajne satnije, bez čijih bi stručnih znanja i vještina kvalitetno osposobljenih djelatnika te infrastrukture bilo gotovo nemoguće provesti kompleksna terenska istraživanja i izvide. Naime, radi unapređenja pretraživanja, djelatnici MORH-a kontinuirano razvijaju nove načine pretraživanja terena s pomoću georadara i besposadnih letjelica. Također, sudjelovanje u mirovnim misijama i raznovrsne vještine poput kartografskih, pokazale su se neprocjenjivim u procesu pretraživanja,” kaže Sučić.
Otkrivajući što se točno dogodilo zatočenima i nestalima u Domovinskom ratu, još od 1991. razvijao se Hrvatski model traženja nestalih osoba koji je zbog svoje učinkovitosti postao prepoznatljiv i među drugim zemljama u svijetu koje se suočavaju s posljedicama rata.
“Model smo 2016. godine u potpunosti unaprijedili i nadogradili najnovijim tehničkim i organizacijskim rješenjima prilagođenim današnjim potrebama kako bismo stvorili vlastitu, jedinstvenu metodologiju. Njezinom je primjenom riješena većina slučajeva osoba nestalih u Domovinskom ratu, a isto se primjenjuje i vezano uz žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Kao čelnik institucije koja se bavi traženjem nestalih osoba, s ponosom mogu reći kako smo stvorili globalno prepoznatljiv model traženja nestalih osoba koji je primjenjiv ne samo u situacijama oružanih sukoba, nego i u svim drugim mogućim slučajevima čija je posljedica veći broj nestalih osoba, kao što su, na primjer, prirodne katastrofe, terorističke akcije i drugo. Također, danas, kao najmlađa članica Europske unije i jedina koja se u svojoj nedavnoj prošlosti suočila s ratom, stečena znanja i iskustva prenosimo drugim zemljama u potrebi,” kaže Sučić.
Sam model ima pet disciplina, a prva od njih, koja je u dosadašnjem rješavanju problema nestalih imala ključnu ulogu, jesu ljudski izvori. Druga je disciplina zračno snimanje i analiza terena; treća biodetektori, odnosno cadaver psi; četvrta elektronički senzori, odnosno georadari; peta iskapanje.

Pretraga terena snimanjem iz zraka

Funkcioniranje svake od disciplina na terenu detaljno nam je objasnio bojnik Mario Maslov, zapovjednik Vojnoobavještajne satnije Gardijske oklopno-mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske, koja zadnje dvije godine u mukotrpnom poslu rješavanja sudbine nestalih intenzivno pomaže Upravi za zatočene i nestale.
“Nakon preustroja Izvidničke satnije u Vojnoobavještajnu satniju dobili smo neke nove sposobnosti i poluge koje se nakon sporazuma između Ministarstva obrane i Ministarstva hrvatskih branitelja primjenjuju u Hrvatskom modelu pretraživanja terena i traženja nestalih osoba. Konkretno, pretraga terena raznim sustavima kao što je snimanje iz zraka. Kad se za neki teren sumnja da bi na njemu mogla biti masovna grobnica, radi se snimanje iz zraka, odnosno pretraga tog dijela terena zračnim snimanjem. Ako na terenu postoji neka masovna grobnica ili posmrtni ostaci, to se može puno puta vidjeti prema promjeni boje vegetacije,” kaže bojnik Maslov. Ondje gdje je ljudska ruka djelovala na strukturu tla, tumači nam, zemlja je drukčije strukture.
“Rahlija je i ima više zračnih džepova. Samim tim, kad pada kiša u tom se dijelu vlaga dulje zadržava pa kad kulture poput žitarica prelaze iz zelene u žutu fazu, na dijelu zemljišta na kojem se vlaga dulje zadržala biljka ostaje zelenija. Dok je ostatak polja žute boje, taj dio prožet je zelenkastim bojama. Razlika u boji se s razine tla niti ne primjećuje, ali iz zraka se to iznimno dobro vidi,” otkriva zapovjednik Vojnoobavještajne satnije. Osim po boji, dio zemlje na kojem se kopalo može se prepoznati i po još jednom detalju. Naime, slojevi zemlje su nepravilne strukture i boje i pod utjecajem ljudske ruke oblik zelenog dijela u polju je pravokutnog oblika.
“Ako vidimo da na nekoj parceli, koja je zasađena žitom ili ječmom, postoji pravokutni zeleni oblik, vrlo vjerojatno je riječ o utjecaju ljudske ruke i vrlo vjerojatno je tu nešto zakopano. Je li masovna grobnica ili posmrtni ostatak ili možda neka povijesna građevina, to se poslije utvrđuje drugim polugama Hrvatskog modela pretraživanja terena,” objašnjava Maslov. Svaki sumnjivi prostor potom se obrađuje georadarom, odnosno skenira se podzemlje do 15-ak metara dubine. Kad se georadarom uoči da postoje anomalije u podzemlju, primjenjuje se biodetektor, odnosno cadaver psi.

Cadaver psi – posebno obučeni i istrenirani za pretraživanje terena

“Hrvatska je pionir u primjeni te metode. Ti su psi posebno obučeni i istrenirani za pretraživanje terena, odnosno traženje ostataka ljudskih mirisa. U svijetu je takvih pasa jako malo, a samo u Hrvatskoj imamo ih četiri, pet,” kaže bojnik Maslov. Kad i psi markiraju mikrolokaciju, počinje probno iskapanje. I u toj je fazi sam pogled na strukturu zemlje dovoljan da se vidi utjecaj ljudske ruke. Naime, objašnjava nam naš sugovornik, s obzirom na to da zemlja ima više slojeva od kojih je svaki drukčije boje, kad su slojevi pomiješani to je siguran znak utjecaja ljudske ruke.
Trenutačno se na području cijele Hrvatske pretražuje više lokacija, a istodobno se pretražuju lokaliteti vezani uz Domovinski rat i Drugi svjetski rat.
“Ako govorimo o lokacijama vezanim uz Domovinski rat, to su uglavnom prostori gdje su bili oružani sukobi, dakle hrvatsko Podunavlje i sva druga područja koja su tijekom Domovinskog rata bila okupirana. Sumnja se da su svi ljudi za kojima se još traga skriveni na tom području,” smatra Maslov. Otkriva kako su pripadnici njegove satnije prošle godine na području Vukovarsko-srijemske županije georadarom pretražili više od 375 502 m², a napravljeno je i više od 2500 letova multirotorskom besposadnom letjelicom.
“Svakodnevno je nekoliko ljudi uključeno u te aktivnosti. Sate i sate potrošili smo na analizu snimaka ne bi li se otkrilo gdje su potencijalne grobnice. Neke su obitelji nestalih konačno našle mir,” govori bojnik Maslov dok hodamo Ovčarom.
Premda Vojnoobavještajna satnija daje velik doprinos rješavanju problema nestalih, bojnik Maslov posebno ističe kako je suradnja dvaju ministarstava uzajamno višestruko korisna.
“Mi smo bili eksperti u zračnom snimanju i analizi terena, no Ministarstvo hrvatskih branitelja omogućilo nam je korištenje georadara s kojim dosad nismo radili. Riječ je o tehnologiji koja je iznimno korisna kad Oružane snage trebaju pružiti potporu civilnim institucijama u slučaju požara ili poplava. Primjerice, georadar se može koristiti za provjeru i kontrolu sigurnosti nasipa i puknuća u nasipima. Pružili smo pomoć i tijekom zadnjih poplava u Jasenovcu i to je nova disciplina, nova sposobnost koju su Oružane snage stekle suradnjom s Ministarstvom hrvatskih branitelja,” zaključuje bojnik Maslov.

Martina Butorac
snimio Tomislav Brandt, arhiva Ministarstva hrvatskih branitelja

Otkrivajući što se točno dogodilo zatočenima i nestalima u Domovinskom ratu, još od 1991. razvijao se Hrvatski model traženja nestalih osoba koji je zbog svoje učinkovitosti postao prepoznatljiv i među drugim zemljama u svijetu koje se suočavaju s posljedicama rata.
Sam model ima pet disciplina, a prva od njih, koja je u dosadašnjem rješavanju problema nestalih imala ključnu ulogu, jesu ljudski izvori. Druga je disciplina zračno snimanje i analiza terena; treća biodetektori, odnosno cadaver psi; četvrta elektronički senzori, odnosno georadari; peta iskapanje.
Okvir 1
U svrhu prikupljanja informacija o nestalim osobama i neregistriranim grobnicama i prezentiranja rada Uprave za zatočene i nestale te Ministarstva hrvatskih branitelja općenito, prije dvije godine uveden je još jedan novitet u rad Uprave za zatočene i nestale – informativna kampanja. Naime, Ministarstvo hrvatskih branitelja sudjeluje s Ministarstvom obrane na obilježavanju obljetnica vojno-redarstvenih operacija širom Republike Hrvatske, a posebno je značajno obilježavanje Dana Oružanih snaga Republike Hrvatske na Jarunu. Tom je prilikom već drugu godinu zaredom desecima tisuća hrvatskih građana predstavljen rad Uprave za zatočene i nestale te svih sudionika u procesu traganja za nestalim osobama. Javnosti se prezentiraju provedbe aktivnosti terenskih istraživanja, izvida, probnih iskapanja, ekshumacija, identifikacije te pogrebne skrbi o žrtvama Domovinskog rata, Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, dijele se promidžbeni materijali, ali se i od samih građana prikupljaju dodatna ili nova saznanja o nestalim osobama i neregistriranim grobnim mjestima.

Potraga za nestalima iz Drugog svjetskog rata
“Broj osoba nestalih tijekom Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja vrlo je osjetljiv, gotovo nemoguć za točnu i decidiranu procjenu, s obzirom na to da od početka Drugog svjetskog rata, kroz poslijeratno razdoblje pa sve do danas nije vođena službena evidencija nestalih osoba, kao što postoji, na primjer, Knjiga nestalih osoba u Domovinskom ratu. Naime, postoje razni izvori (bibliografska građa, arhivska građa), koji raspolažu određenim brojnim stanjem, ali ne mogu se uzeti sa sigurnošću s obzirom na to da se ne zna sudbina svih nestalih na teritoriju Republike Hrvatske i izvan nje. Isto tako, ne može se sa sigurnošću procijeniti broj mogućih pojedinačnih i masovnih grobnica na teritoriju Republike Hrvatske i izvan nje u kojima se nalaze posmrtni ostaci hrvatskih državljana koji su stradali tijekom Drugog svjetskog rata i/ili poslijeratnog razdoblja kao pripadnici određenih vojnih formacija ili kao civili jer se gotovo svaki dan zaprime nova saznanja od nadležnih državnih institucija, posrednih i neposrednih svjedoka te putem vlastitih istraživanja koja provode djelatnici Uprave za zatočene i nestale,” govori Stjepan Sučić.
Pomoćnik ministra hrvatskih branitelja objašnjava da Uprava za zatočene i nestale od 2013. provodi aktivnu potragu za žrtvama Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja stradalim na teritoriju Republike Hrvatske i izvan nje, a u skladu s tim, kako bi se efikasnije obavljalo navedeno, unutar Uprave ustrojen je i Sektor za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, čija je primarna zadaća upravo istraživanje i uređenje prijavljenih lokacija mogućih mjesta masovnih grobnica i grobova žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.
Zasad je 908 prijavljenih lokacija grobnica, od kojih su čak njih 233 prijavljene tijekom ove godine, a sve su zajedno u procesu aktivnog istraživanja. Pritom se za prikaz rada mogu istaknuti donedavno vršene aktivnosti ekshumacija na području grada Zagreba, odnosno na lokaciji Gračani, na kojoj je od 9. travnja do 19. lipnja 2018. godine ekshumirano sveukupno minimalno 295 posmrtnih ostataka žrtava poslijeratnog razdoblja sa šest lokacija.