U povodu 500. obljetnice njegove smrti, Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 21. prosinca 2023. odlučila je 2024. godinu proglasiti Godinom Marka Marulića

Marko Marulić (Marcus Marulus), otac hrvatske književnosti, rođen je 18. kolovoza 1450. u splitskoj plemićkoj obitelji. Humanističku naobrazbu stekao je u Splitu. U rodnom je gradu i umro, 5. siječnja 1524. U povodu 500. obljetnice njegove smrti, Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 21. prosinca 2023. odlučila je 2024. godinu proglasiti Godinom Marka Marulića. Svečano proglašenje Godine održano je 5. siječnja 2024. u Književnom krugu Split. Obilježavanje je počelo ulomcima iz Judite u izvedbi studenata i profesora Umjetničke akademije u Splitu. Nakon pozdravne riječi domaćina predsjednika Književnog kruga Split Marka Trogrlića, uzvanicima se obratila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, koja je istaknula važnost Marulića u hrvatskoj književnosti i kulturi te predstavila programe kojima će širom zemlje biti obilježena Marulićeva godina. O Maruliću je govorio i dugogodišnji voditelj Marulianuma marulolog Bratislav Lučin te ravnatelj Instituta za hrvatski jezik Željko Jozić. Na svečanosti je bio splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, gradonačelnik Splita Ivica Puljak, rektor Sveučilišta u Splitu Dragan Ljutić, glavna ravnateljica NSK Ivanka Stričević te brojni drugi uzvanici.
Predstavnici Ministarstva kulture i medija i Marulianuma te članovi Društva prijatelja kulturne baštine Splita položili su zatim cvijeće kraj Marulićeva posljednjeg počivališta u crkvi svetog Frane na obali.

Marulić i Split

Potekao je iz grada koji je nedavno proslavio 1700. obljetnicu. Grada u kojem je rimski car Dioklecijan dao podignuti veličanstvenu palaču; grada svetog Dujma / Duje, zaštitnika Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije; majstora Andrije Buvine, koji je prije više od 800 godina izrezbario vratnice splitske katedrale; Tome Arhiđakona, autora povijesnog djela Historia Salonitana (XIII. stoljeće); Bernardina Splićanina – redaktora prvog tiskanog hrvatskog Lekcionara (1495.)… Marko Marulić i pola tisućljeća nakon smrti čvrsto je utkan u život Splita: spomenik, rad kipara Ivana Meštrovića, podignut je 1925. na Trgu braće Radić, poznatom i kao Voćni trg; po njemu je nazvana gradska knjižnica, kao i IV. splitska gimnazija, koja izdaje časopis Marul. U sklopu udruge Književni krug Split počeo je u prosincu 1995. djelovati Marulianum, centar za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkog kruga. Književni krug Split izdavač je sabranih djela Marka Marulića, koja će obuhvatiti dvadesetak svezaka, te godišnjaka Colloquia Maruliana. Kamenom popločena ulica/kala u samom središtu grada nosi Marulićevo ime. Ove će godine 34. put biti održan znanstveno-književni skup Marulićevi dani. O Marulovoj važnosti za hrvatsku književnu i kulturnu po-vijest, ali i sadašnjost, puno toga govori i cijeli niz riječi i izraza izvedenih iz njegova imena: marulolog, marulologija, marulofilija; marulološki značaj; marulološki smisao; marulološko prevrednovanje; marulološka sfera. Primjeri su preuzeti iz članka Energija u popisu (Vijenac, br. 267, 27. svibnja 2004.), akademika Mirka Tomasovića, u kojem predstavlja knjigu profesorice Nedjeljke Paro naslovljenu Bibliografija Marka Marulića (Književni krug Split, Marulianum, 2003.).

Književni rad

Marulić je pisao na tri jezika: hrvatskom (Molitva suprotiva Turkom, Divici Mariji, Spovid koludric od sedam smartnih grihov, Suzana,…), latinskom (De institutione bene vivendi per exempla sanctorum, u prijevodu: Upućivanje u čestit život po primjerima svetaca,…) i talijanskom (pisma splitskom kanoniku i prijatelju Jerolimu Cipiku,…). Ep Judita, odnosno libar Marka Marulića Splićanina, u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena, napisan je 1501. godine. Stih Judite je dvostruko rimovani dvanaesterac. Prvo izdanje tiskano je 13. kolovoza 1521. u Mlecima, čak dvadeset godina nakon što je djelo napisano. I ostala dva izdanja objavljena za autorova života, 1522. i 1523., također su tiskana u Mlecima. Kako bi se ovo važno djelo približilo današnjem čitatelju, u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje objavljena je 2021. godine knjiga Judita Marka Marulića: transkripcija i prilagodba na suvremeni hrvatski jezik. Marulić je najopsežnije djelo na latinskom, alegorijski ep Davidijada, napisao početkom XVI. stoljeća. Rukopis je dugo bio izgubljen, odnosno pronađen je tek 1922. godine. Prvo izdanje tiskano je 1954., pod izvornim naslovom Davidias. Objavljeno je u biblioteci Stari pisci hrvatski JAZU, a priredio ga je Josip Badalić. Djelo je na hrvatski prepjevao Branimir Glavičić, a objavljeno je prvi put 1974., također u izdanju JAZU. Vezano uz Marulića potrebno je spomenuti i prevođenje. Na hrvatski je pod naslovom Od naslidovan’ja Isukarstova preveo djelo De imitatione Christi njemačkog duhovnog pisca Tome Kempenca (1380. – 1471.).

---

Marulićev spomenik u rodnom Splitu rad je kipara Ivana Meštrovića, podignut 1925. na Trgu braće Radić (Voćnom trgu). Spomenik u Zagrebu, rad akademskog kipara Vlade Radasa, podignut je 1999. na trgu koji nosi Marulićevo ime. U Berlinu je 2000. otkriven spomenik Marku Maruliću, rad akademskog kipara Slavomira Drinkovića. U Punti Arenasu u Čileu otkriveno je 2004. godine Marulićevo poprsje, rad akademskog kipara Ante Strinića.

---

Tekst: Andrea Pavlić