Na križanju Ulice sv. Nikole Tavelića i Ulice Petra Zrinskog smjestio se Trg siječanjskih žrtava. Taj trg mjesto je na kojem se nalazi Spomenik poginulim braniteljima Črnomerca

Nadomak užurbane Ilice i crkve sv. Nikole Tavelića, sa svih strana okružen kućama, ulicama i gustim prometom, Spomenik odiše mirnoćom i spokojem i kao da poziva ljude da ga posjete i saznaju imena 78 poginulih branitelja s Črnomerca koji su dali živote za obranu i stvaranje Republike Hrvatske. Spomenik je podigla zagrebačka Udruga dragovoljaca Hrvatskih obrambenih snaga i Grad Zagreb.

Autorica arhitektica Jadranka Kruljac Polak uspjela je smjestiti Spomenik u prilično skučen prostor gusto naseljenih zagrebačkih kvartova Črnomerca i Kustošije. Spomenik je službeno predstavljen javnosti 14. travnja 2000. Sastavljen je od pedesetak međusobno slijepljenih staklenih ploča na kojima su imena stradalih branitelja. Spušten je u izduljeni plitki bazen ispunjen vodom i posebno je dojmljiv pod pomno riješenom umjetnom rasvjetom. Duljinom bazena na podu se nalaze najvažnije godine iz hrvatske povijesti. Niz počinje 640. godinom, odnosno onom kojom je započeo dugotrajan proces pokrštavanja hrvatskog naroda. Sljedeća je godina 879., kad je papa Ivan VIII. uputio hrvatskom knezu Branimiru pismo kojim ga izvještava da je u Rimu blagoslovio njega i cijeli hrvatski narod te mu priznaje “zemaljsku vlast nad cijelom Hrvatskom”. Potom je u sklopu Spomenika istaknuta 910. godina, koja obilježava dolazak kralja Tomislava na vlast. Sljedeća je godina 1102., koja obilježava Pacta conventa, odnosno sporazum sklopljen između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva. Slijedi je 1593., koja obilježava veličanstvenu pobjedu Hrvata nad Turcima kod Siska. Iduća je godina u nizu 1671., kad je okončana zrinsko-frankopanska urota, pokret koji se pokušao oduprijeti nastojanjima bečkog dvora da Hrvatskoj i Ugarskoj nametne centralizam i apsolutizam.

Na redu je zatim 1848., za hrvatski narod važna iz više razloga. Među ostalim, 5. lipnja te godine održano je prvo zasjedanje modernog hrvatskog sabora, čime je završilo razdoblje dotadašnjeg feudalnog, staleškog sabora. Zagreb te godine postaje jedinstven grad i kao nadbiskupsko sjedište postaje glavni grad i integracijsko središte svih Hrvata. Nakon 1848., izdvojena je 1918. godina, koja je obilježila završetak Prvog svjetskog rata i ulazak Hrvatske u Državu Slovenaca, Hrvata i Srba. Potom je izdvojena 1941. godina, koja obilježava početak Drugog svjetskog rata. Na samom kraju istaknuta je 1991. godina, koja je najznačajnija u hrvatskoj povijesti. Osim  što obilježava početak Domovinskog rata, ona označava i osamostaljenje hrvatske države i njezin put prema suverenosti i demokraciji.

Tekst i foto:  Tomislav Vidaković