Nakon događaja na području Plitvičkih jezera u prvoj polovini veljače 1991., o kojima je pisano u prošlom broju Hrvatskog vojnika, situacija u Lici nije se smirila….

Nakon događaja na području Plitvičkih jezera u prvoj polovini veljače 1991., o kojima je pisano u prošlom broju Hrvatskog vojnika, situacija u Lici nije se smirila. JNA je zbog toga pojačala mjere zaštite skladišta oružja, a situaciju su dodatno pogoršali srpski ekstremisti zarobljavanjem ophodnje MUP-a RH u Korenici. Istodobno, oko 700 naoružanih osoba iz Korenice i susjednih općina planiralo je napasti policijsku postaju na Plitvicama. O svemu navedenom govori izvješće Vojne pošte (br. 9595) Sveti Rok Vojnoj pošti (7940) Karlovac od 20. veljače 1991. godine.

Dana 15/16. februara preduzete su mere maksimalnog obezbeđenja skladišta i objekta “Matras”. Komandant i uži deo komande su boravili u jedinici neprekidno od 06.30 15. 02. 1991. do 09.00 16. 02. 1991. godine (por. Dumbelović Gavrilo, sv. Nićiforović Nenad, sv. Đekić Slobodan i sv. Stojanov Petre). U stambenoj zgradi su također preduzete potrebne mere obezbeđenja. Bezbednosna situacija u zoni odgovornosti jedinice je bila izuzetno nepovoljna.

Dana 15. 02. 1991. godine u jutarnjim satima oko 03.00 snage MUP-a Republike Hrvatske su zauzele bivšu milicijsku stanicu, poštu i vilu “Poljana” na Plitvicama. Angažirane su snage oko 150 redarstvenika sa 10 kampanjola i 1 autobus koje su stacionirane na Plitvicama i jedna isturena patrola sa 3 policajca na raskršću kod Borja. Zadatak je najverovatnije bio zauzeti policijsku stanicu u Titovoj Korenici, smeniti postojeće ljudstvo, formirati policijsku stanicu na Plitvicama i izvršiti pretres po kućama u cilju prikupljanja oružja. Isključene su telefonske linije sa Plitvica, tako da je veza narušena, a civilni objekat na Plješevici je također stavljen van funkcije deo koji koristi PTT.

Pre podne hitno je održana sednica Skupštine opštine i Saveta za Narodnu odbranu. Narod je počeo masovno da se okuplja, sa naoružanjem. Poslat je telegram upozorenja Predsedništvu SFRJ, Saveznom sekretaru za unutrašnje poslove, Predsedniku Vlade R. Hrvatske, Ministru za unutrašnje poslove R. Hrvatske (sadržaj telegrama predstavljen je u prethodnom broju Hrvatskog vojnika, op. a.). U telegramu je ukazano na izuzetno nepovoljnu bezbednosnu situaciju, okupljanje naoružanih građana, mogućnost nastanka situacije koju nisu u stanju kontrolisati organi vlasti i da dođe do oružanog sukoba, tj. otpora naroda merama koje preduzimaju redarstvenici. Dat je i rok da se isti povuku do 17.00 jer u protivnom se ne može garantirati miran rasplet dalje situacije.

Tokom dana jedna patrola koja je bila kod Borja je razoružana i pritvorena u Korenici i sprečeno je da im narod sudi, koja je kasnije puštena. U posetu su stigla i dva vozila sa delegacijom iz saveznog SUP-a sa ciljem prevazilaženja krizne situacije.

U Titovu Korenicu su prikupljene naoružane mase približno 700 naoružanih ljudi iz susednih opština Krajine i naroda samoorganiziranog i naoružanog. Pretila je opasnost direktnog konflikta, a također je u procenu uzeta i mogućnost da pojedine grupe dođu “tražiti oružje Štaba Teritorijalne obrane Titova Korenica koje je smešteno kod nas”. Do toga nije došlo.

Situacija je rešena na miran način i redarstvenici su se povukli negde oko 19.30. Teren je detaljno pretresen i uočena su velika oštećenja na objektima koje su nasilno zauzeli. Održavani su potrebni kontakti sa Štabom TO u T. Korenici i SUP-om u T. Korenici i Gračacu.

Značajno je istaći da su pojačane snage MUP-a u Gospiću i Otočcu. Pojedinci koji su došli sa kursa su na šapki počeli nositi šahovnicu, umesto zvezde petokrake. 28 redarstvenika je pojačano u Gospiću /sa šahovnicom/.

SUP Krajine je izdao naredbu za mobiliziranjem dela rezervnog sastava u pojedinim opštinama i pojačanje policijskoj stanici u T. Korenici.

U neposrednoj zoni odgovornosti skladišta nije bilo opserviranja, niti provokacija bilo koje vrste. Većina naroda je bila neobaveštena, tako da se nisu ni uzbuđivali, jer je na HTV tek kasno navečer izneta dezinformacija o preduzetim merama. Informacija je bila netočna za one koji su znali kako se odvija pravo stanje stvari.

Napominjemo da su održavani neprekidni kontakti sa pretpostavljenom komandom, organom OB i dežurnim oficirom, a na regiji sa K-dantom u PG Gospić koji je imao u pripravnosti jedinicu ojačanja, boravio u jedinici sa užim delom komande, K-dantom kasarne u Otočcu, Ramljanima i Perušiću, koji su također boravili u jedinici. Preduzete su sve potrebne mere opreza, bezbednosti i samozaštite, da se spreči iznenađenje bilo koje vrste.

Značajno je napomenuti da neprekidno pratimo situaciju u zoni odgovornosti jedinice i preduzimamo potrebne mere u skladu sa datim naređenjima pretpostavljene komande i naređenjima komandanta skladišta u cilju jačanja budnosti, bezbednosti i samozaštite. Također kontaktiramo sa potrebnim organima na Ličkoj regiji za koje procenjujemo da nam mogu pomoći u datoj situaciji. Bezbednosnu situaciju sada cenimo krajnje složenom, i nepredvidivom, jer se praktično svakog dana menja i tako je i cenimo.

Također i ovom prilikom napominjemo da nam nedostaje 10 vojnika po MF i da je postojeće ljudstvo maksimalno opterećeno i naprezanja ljudstva su izuzetno velika u skladu sa konkretnom situacijom.

Unatoč svega napred navedenog život i rad u jedinici se odvija normalno, izvršavaju se postavljeni zadaci, nema pojava nediscipline, nema pojava kolebljivosti, straha, niti narušavanja međuljudskih odnosa. Moral cenimo vrlo visokom ocenom vrlo dobar. (HR-HMDCDR, 2., kut. 5006)

Da su procjene iz spomenutog izvješća o “krajnje složenoj” sigurnosnoj situaciji i nepredvidivom razvoju događaja na području Plitvičkih jezera bile točne, potvrđuje i sukob između hrvatske policije i srpskih ekstremista 31. ožujka 1991., u kojem je ubijen hrvatski policajac Josip Jović, prvi poginuli hrvatski branitelj u Domovinskom ratu. Kronologiju događaja na tom području koji su prethodili spomenutom sukobu, u javnosti poznatom kao Krvavi Uskrs, od 16. ožujka 1991., prikazuje Dnevnik rada Organa bezbednosti 9. korpusa JNA. Naravno, o srpskoj pobuni i agresiji JNA na Hrvatsku na području Like u njemu se govori iz perspektive pripadnika JNA. Njegov sadržaj pokazuje da je JNA znala da su srpski ekstremisti “SAO Krajinu” smatrali federalnom jedinicom i planirali njezino izdvajanje dijela iz RH i pripajanje Srbiji, te da je znala za pripreme srpskih ekstremista za preuzimanje područja Nacionalnog parka Plitvička jezera.

16. 03. 1991. g. […] – U toku dana u Gračacu formiran “Oblasni odbor SDS-a SAO Krajine” na sastanku svih predstavnika OO odbora SDS-a iz SAO Krajine. […]

17. 03. 1991. god. (nedjelja) […] Dnevnik SRK u 10,00

Osnivačka skupština SDS-a za područje SAO Krajine održana je jučer 16. 03. 1991. g. u 18,00 časova u Gračacu. Sastanku su prisustvovali predstavnici OO SDS-a svih 12 opština SAO Krajine koje su donijele odluku o stvaranju SAO Krajine, kao i predstavnici SDS-a iz Karlovca, Petrinje i Siska. […]

18. 03. 1991. g. (ponedeljak) […] Dnevni izvještaj za 18. 03. 1991. g. […]

U toku 18. 03. 1991. g. održane su sjednice sva tri vijeća SO Knin, Gračac i Tit. Korenica i na sjednicama je jednoglasno podržana odluka IV SAOK o otcjepljenju SAOK-a od RH, izdvajanje SDK opština iz službe SDK Hrvatske i stvaranje SDK za SAOK sa sjedištem u Kninu. […]

22. 03. 1991. god. (petak) […] Dnevnik “SRK” u 16,00 sati:

– Predsjednik IV SO Gračac, Dušan Vještica, održao je sastanak sa radnicima SJS Gračac, kojem je prisustvovao i Milan Martić, “sekretar SUP-a Krajine”. Vještica je istakao da je “Krajina” ravnopravna federalna jedinica, te da se službeni kontakti sa RH mogu odvijati samo preko IV i SUP SAOK. Zakoni RH ne mogu biti djelotvorni na području SAOK, pošto je ona postala zasebna federalna jedinica. Što se tiče rada SUP-a SAOK, on je sada, a kako će biti i ubuduće, on će biti u funkciji naroda i ukupnih potreba “Krajine”. […]

25. 03. 1991. g. (ponedeljak) – COiJ u 10,30 izveštava:

Danas u 12,00 u s. Mukinje na Plitvicama biće održan protestni skup građana povodom namere RH da Nacionalni park “Plitvice” proglasi javnim poduzećem pod upravom Vlade RH. […]

Dnevnik SRK-a za 25. 03. 1991. u 16,00

– Na Plitvicama je sa početkom u 12,00 časova održan miting “istine”, protiv pretvaranja Plitvica u državno poduzeće RH. Miting je održan pred oko 3000 prisutnih pred spomen domom 6. Ličke Proleterske divizije “Nikola Tesla”. Među prisutnima je primijećen jedan broj Kninjana i delegacija oblasnog odbora SDS-a i glavnog odbora SDS-a iz Knina.

Prvi govornik je bila dr. Ljubica Šolaja predsjednik Oblasnog odbora SDS-a Krajina, istakla je da će se zaključci sa ovog mitinga formulisati poslije govora svih 15 učesnika na mitingu. (…) Na skupu je govorio i inž. Stevan Solomunov koji je iznio 7 zahtjeva stanovnika Plitvičkog Ljeskovca i drugih sela.

1) Ulazna kapija za park i upravu mora biti u Plitvičkom Ljeskovcu gdje je bila i prije II. svjetskog rata.

2) Usmjeravanje sredstava od ulaznica za zaštitu Nacionalnog parka.

3) Preispitivanje poslovanja, a naročito kredita koji je park dobio od Beogradske “Polja banke” 1974. g.

4) Da se izvrši deeksproprijacija zemlje koja se uglavnom ne obrađuje.

5) Da se da obeštećenje za sve srušene objekte.

6) Treba poništiti sve do sada provedbene planove, posebno ovaj koji je sada na snazi.

7) Da svi kompromitovani rukovodioci odu i da odgovaraju za sve što su uradili.

Na mitingu je govorio i puk. u penziji Milan Mirić. On se založio za dostojnu sahranu i opjelo žrtvama ustaškog terora i poručio je onima koji bi došli protiv volje naroda da se ne upućuju u Liku i Krbavu, odnosno područje federalne jedinice SAOK.

SO Korenica je zakazalo vanrednu sjednicu kako bi Plitvice proglasili društvenim poduzećem. Na mitingu su još govorili Petar Štikavac, Ratko Ličina, Branka Kuprešanin, Miloš Milošević. Veći broj učesnika mitinga se založio za brisanje Titovog imena iz naziva Korenice.

Tanjug: […]

U Medku SO Gospić je oformljeno odelenje milicije u sastavu SJB Gračac. Medak je na referendumu istupio iz SO Gospić. […]

Dan uoči sukoba na Plitvicama, u dnevnik je zapisano:

30. 03. 1991. god. […] – “S-20” – 19,20

– Između Gospića i Gračaca, kod Lovinca redarstvenici pucali na dve osobe. Saznao preko dežurnog u Centru za obaveštavanje Gračac, da je pucano na pripadnike SUP Gračac, Konjevića i na pripadnika državne bezbednosti iz SUP-a Gračac, ali mu ne zna ime.

– Imaju podatak u COiJ-u Knin, da su 4 autobusa sa redarstvenicima stigla preko Karlobaga u Gospić, te da se 4-5 autobusa sa specijalcima nalazi u blizini Plitvica – Martićevih specijalaca na Plitvicama ima između 46-48. (HR-HMDCDR, 7., kut. 22)

dr.sc. Ante Nazor