Razvoj znanosti i s njim povezan razvoj tehnologija i proizvodnih postupaka prije svega u metalurgiji omogućili su čovječanstvu krajem XIX. i početkom XX. st. dotad neviđen napredak. Područje u kojem se to vjerojatno najbolje vidjelo bila je brodogradnja. Od 1862. i porinuća USS Monitora, čija je istisnina bila 1003 tone, te 1906. i porinuća HMS Dreadnoughta, čija je istisnina bila veća od 20 tisuća tona, prošle su samo 44 godine. Za to su kratko vrijeme drveni ratni brodovi s jedriljem nestali. Ubrzo će i stapne parne motore zamijeniti parne turbine. Tek će razvoj nuklearnog pogona i raketnog naoružanja omogućiti novo bitnije poboljšanje ratnih brodova

Do sredine XIX. st. razvoj ratnih brodova bio je prilično spor. Za pogon su rabljena jedra, a jedina veća razlika u odnosu na brodove iz rimskog doba bila je uporaba topništva, koje se na europskim brodovima javilo u XIV. stoljeću. Međutim, nagli razvoj metalurgije tijekom XVIII. i početkom XIX. st. omogućio je velika poboljšanja.

Iako se tako nije činilo u trenutku njegova nastanka, plovilo koje će iz temelja promijeniti smjer razvoja svih ratnih brodova i stvoriti ih ovakvim kakve ih danas poznajemo američka je topovnjača, tj. oklopnjača USS Monitor. Kao i mnoga napredna oružja koja su promijenila smjer razvoja ne samo naoružanja nego i čovječanstva (navedimo tek kao primjere mlazni motor i nuklearnu tehnologiju), i USS Monitor bio je toliko napredan da su drveni ratni brodovi s jedriljem praktički u jednom trenutku zastarjeli.

USS Monitor izgrađen je tijekom Američkog građanskog rata za mornaricu Unije (Sjevera). S druge strane, u Bitki kod Hampton Roadsa sudjelovala je topovnjača Konfederacije (Juga) CSS Virginia. Bitka je okončana neodlučno jer slabašno topništvo obaju brodova nije moglo protivniku nanijeti dostatnu štetu (opširnije v. tekst Čelik i para, HV br. 623). Međutim, to nije bio kraj nego tek početak.

Iako je i CSS Virginia tad bila vrlo napredna, za razvoj ratnih brodova puno je važniji USS Monitor. Razlog je u jednoj njegovoj ključnoj odlici. Naime, oba su broda kao osnovu imala drveni trup na koji su postavljene željezne ploče. CSS Virginia napravljena je od daščane konstrukcije debljine 610 mm. Na nju su pričvršćene željezne ploče debljine 102 mm. Kako bi se povećala razina zaštite, trup je zakošen pod kutom od 36 stupnjeva. No, zapravo su joj osnovu činili ostaci Unijine fregate USS Merrimack. Ona je 20. travnja 1861. bila zapaljena i potopljena kako ne bi dospjela u ruke Juga, ali dijelovi trupa te parni stroj i pogonski sklop ostali su dostatno čitavi da ih se moglo obnoviti. USS Monitor napravljen je kao potpuno novi brod. Projektirao ga je i izradio švedsko-američki inženjer John Ericsson (1803. – 1889.), čiji je prijedlog bio toliko revolucionaran da su mnogi tvrdili da takav brod uopće neće moći ploviti. Stoga ne čudi da je Ministarstvo obrane SAD-a godinama odbijalo njegove prijedloge. No, pojava CSS Virginije tražila je jednako radikalan odgovor.

Parni magarac

Ericsson je projektirao brod kojem će najveći dio trupa biti ispod morske površine i tako zaštićen od topničke paljbe. Iznad vodne linije ostali su samo dimnjak parnog stroja, kormilareva kućica i velika okretna kupola. Osnova trupa napravljena je od borovih i hrastovih dasaka debljine oko 760 mm. Na tu je osnovu Ericsson, kako će se vrlo brzo pokazati, “natrpao” previše oklopa. Iako je paluba virila iznad vodne linije tek 460 mm te je bila potpuno ravna i bilo ju je vrlo teško pogoditi, na nju su stavljena dva sloja željeznih ploča, svaki debljine 13 mm. Ericsson je i na bokove broda, koji su bili potpuno uronjeni u more, postavio tri do pet slojeva željeznih ploča. Debljina svakog sloja bila je 25 mm tako da je na najdebljem dijelu oklop bio širok 125 mm. Borbena uporaba brzo je pokazala da je i taj dio oklopa nepotreban te da je dodatno povećao istisninu. Ericsson je ostatak trupa koji je bio pod vodom zaštitio željeznim pločama debljine 16 mm. I to je bilo nepotrebno, ali povećalo je čvrstoću trupa i (zahvaljujući masi) donekle poboljšalo stabilnost.

Najvažniji dio broda bila je okretna kupola u koju je Ericsson smjestio dva topa. Nosiva konstrukcija kupole bila je od drva i na nju su bile pričvršćene željezne ploče. Njihova je debljina varirala od 203 mm na stražnjem do 279 mm na prednjem dijelu kupole. Kupola je bila promjera 6,1 i visine 2,7 m. Zajedno s topovima masa kupole bila je čak 163 tone. Zbog toga su ugrađena dva parna stroja koja su inače rabljena za pokretanje vitla (tzv. steam donkey – parni magarac). Na testiranjima su za 22,5 sekundi mogli okrenuti kupolu za svih 360 stupnjeva. S obzirom na to da je USS Monitor imao vrlo loše maritimne odlike, u bitki je to bilo itekako važno.

Što je previše, previše je

Bitka kod Hampton Roadsa pokazat će da su i CSS Virginia i USS Monitor bili previše oklopljeni za moć tadašnjih topova. S druge strane, sav taj oklop učinit će oba broda jedva sposobnim za plovidbu. USS Monitor bio je dug preko svega 54,6 m. Pritom treba napomenuti da je glavna paluba bila znatno dulja od trupa broda, što nije pridonosilo plovnosti. Širina mu je bila 12,6 m. Gaz je bio čak 3,2 m, što ne iznenađuje jer se najveći dio broda nalazio ispod vode. Zbog prekomjerno debelog oklopa najveća istisnina bila je 1003 tone, što je ipak bilo znatno manje od 4300 tona CSS Virginije. Ericsson je za pokretanje USS Monitora razvio novi parni stroj nazvan vibrirajuća poluga (vibrating lever) ili pola debla (half–trunk) motor s jednim klipom. Motor je teoretski davao snagu od 240 kW i pokretao brončani brodski vijak promjera 2,7 m. To je trebalo biti dostatno za vršnu brzinu od osam čvorova. Borbena uporaba pokazala je da velika istisnina i loša hidrodinamika broda ograničavaju vršnu brzinu na tek šest čvorova, i to uz maksimalno opterećenje pogonskog stroja. Na svu sreću, maritimne odlike CSS Virginije nisu bile ništa bolje. Paru su stvarala dva parna kotla zbog čega je temperatura unutar trupa bila opasna za život. Ericsson je stoga ugradio dva centrifugalna ventilatora pokretana parnim motorima, pojedinačne snage 4,56 kW. Na brod se moglo ukrcati do 100 tona ugljena.

Već je spomenuto da je USS Monitor bio naoružan dvama topovima smještenim u okretnoj kupoli. Radilo se o topovima Dahlgren kalibra 280 mm, koji su se punili preko usta cijevi. Činjenica da su topovi bili postavljeni u okretnu kupolu topnicima je omogućavala stalno djelovanje po cilju bez obzira na međusobne položaje brodova. Kako su oba broda imala iznimno loše maritimne odlike, to je moglo biti presudno u slučaju da su Monitorovi topovi mogli probiti oklop Viginije. Ali nisu. Ishod Bitke kod Hampton Roadsa bio bi vjerojatno u korist Sjevera da je USS Monitor bio naoružan dvama jačim topovima Dahlgren kalibra 380 mm, kako je Ericsson prvotno planirao. No kako je izrada topova kasnila, a obavještajni su izvori tvrdili da je gradnja CSS Vriginije u završnoj fazi, odlučeno je da će biti ugrađeni slabiji topovi. Ispaljivali su kuglu mase 60,5 kg do učinkovite udaljenosti od 3340 m. To bi bilo učinkovito protiv brodova s drvenim trupom, no ne i protiv potpuno oklopljene CSS Virginije.

Svatko na svoju stranu

S druge strane, ni Virginijini topovi nisu bili ubojitiji. Iako naoružana s njih deset, nije uspjela ozbiljnije oštetiti USS Monitor. Pritom je CSS Virginia bila naoružana dvama topovima kalibra 178 mm i dvama kalibra 160 mm koje je projektirao i izradio John Mercer Brooke (1826. – 1906.). Njihova je najbolja značajka bila ožlijebljena cijev koja je povećavala učinkoviti domet i preciznost paljbe. Učinkoviti domet topa kalibra 178 mm s probojnom granatom mase 44 kg bio je oko 1800 m, no samo protiv drvenih brodova. Usprkos većoj borbenoj učinkovitosti, nisu uspjeli oštetiti ni onesposobiti USS Monitor. No zato su se pokazali itekako učinkovitim protiv drugih brodova Unije. Doduše, CSS Virginia potopila je prvi brod – USS Cumberland – zabivši se oklopljenim pramcem (rilom) u njegov bok. Međutim, USS Congress potopljen je topničkom paljbom. Zanimljivo je da su se zbog panike izazvane pojavom CSS Virginije čak tri broda Unije nasukala. Da se idućeg dana nije na poprištu pojavio USS Monitor, i oni bi bili uništeni. Posada Virginije nekoliko je puta pokušala uništiti nasukanu USS Minnesotu, ali ubrzo su je mala brzina plovidbe te napadi Monitora i obalnih topničkih bitnica u tome spriječili. Iako je USS Monitor pogođen 22 puta, a CSS Virginia 41, niti jedan brod nije dostatno oštećen da bi bio onesposobljen. Niti jedan član posade obaju brodova nije poginuo, a najteže je stradao kormilar s Monitora, čiju je kućicu na pramčanom dijelu pogodila topovska kugla s Virginije. Bitka je na kraju okončana oko podneva (zbog dolaska oseke) bez pobjednika. Nakon bitke obje su strane proglasile pobjedu.

USS Monitor i CSS Virginia još su se jednom sukobili, 11. travnja 1862., ali ta bitka nije bila ni približno intenzivna kao prva.

Poslani u povijest

Posada je još tijekom probnih plovidbi USS Monitora uočila da brod ima iznimno loše maritimne odlike. Bio je potpuno nepogodan za otvoreno more. Već na prvoj plovidbi našao se na samom rubu uništenja jer je more prodrlo u potpalublje. Spašen je tek herojskim naporima posade, koja je uspjela ispumpati vodu, popraviti oštećenja i održati vatru u kotlovima. Zahvaljujući tome, brod je ujutro 8. ožujka 1862. uplovio u zaljev Chesapeake te stigao do poprišta Bitke kod Hampton Roadsa, gdje je CSS Virginia već umalo potopila pola Unijine flote. Posada Monitora morala je početi bitku potpuno iznurena. Ipak, uspješno su obranjeni nasukani brodovi i Unija je proglasila pobjedu, a o Monitorovim nedostacima nije se javno govorilo. No, samo nekoliko mjeseci kasnije svi su nedostaci doveli do potonuća. Brod je 31. prosinca 1862. otišao u misiju. Zbog svih konstrukcijskih problema, morem ga je teglio parobrod s bočnim kotačem USS Rhode Island. Međutim, počela je snažna oluja, a more je doslovno prodiralo na sve strane. Kako pumpe nisu uspijevale izbaciti more, zapovjednik John Bankhead zapovjedio je napuštanje broda. Iako je u pomoć pritekao Rhode Island, na dnu hladnog oceana s Monitorom je završilo 16 članova posade.

Nažalost, s palubom koja je jedva virila iz vode, preteškim oklopom i nikakvom stabilnošću, USS Monitor nije se mogao nositi ni s puno manjim olujama.

Usprkos svim nedostacima, CSS Virginia i USS Monitor poslali su drvene ratne brodove u povijest. Lakoća s kojom se CSS Virginia nosila s drvenim brodovima Unije pokazala je svu njihovu zastarjelost. S druge strane, uporaba oklopljene kupole koja se mogla okretati 360 stupnjeva znači revolucionarno rješenje. USS Monitor dovest će do stvaranja potpuno nove vrste brodova – monitora i riječnih monitora. Monitori su djelovali tijekom Drugog svjetskog rata, a riječni monitori još su uvijek u uporabi.

Tekst: Mario GALIĆ