Voditelji timova obalne straže svoje timove vode u raznim zadaćama na moru od traganja i spašavanja do progona stranoga broda koji se našao u prekršaju pa sve do više sile (nevolje) koja je zadesila brod. Neka načela i zakoni iz Međunarodnoga prava mora i Pomorskog prava mogu proširiti ili ograničiti ovlasti voditelja tima Obalne straže

Pod jurisdikcijom (lat. ius-pravo, pravna znanost + dicere – izricati, govorit) – u međunarodnome pravu mora, valja razumijevati zbroj ovlasti nekog subjekta međunarodnog prava, npr. obalne države, njezinih organa, sudskih i upravnih. Za razliku od suverenosti, u istome području jurisdikciju mogu imati dvije države (pa i više država), premda se njihove ovlasti mogu razlikovati i u opsegu i pojedinačno. Npr. na trgovačkom brodu koji plovi tuđim teritorijalnim morem jurisdikciju ostvaruju obalna država (obavlja nadzor i kažnjava za povrede svojih carinskih propisa), ali i država zastave (npr. nadzire i kažnjava povrede svojih propisa iz područja radnoga prava).

Dakle, iz prije navedenoga, možemo za ovaj pojam reći, da je to pravo provođenja zakonskih ovlasti.
Za uspostavu jurisdikcije moraju postojati tri elementa “jurisdikcijskog trokuta”.
To su slijedeći. elementi:
– lokacija – zemljopisno područje na kojemu se mogu provoditi zakonske ovlasti.
– osobe/brodovi – posade i/ili brodovi koji su predmet provođenja ovlasti.
– prekršaj/aktivnost – kršenje državnog zakona/zabranjena aktivnost broda

Državna pripadnost broda
Brod pripada onoj državi koja mu je podijelila svoju državnu pripadnost, pa uživa zaštitu te države. Vanjski znak pripadnosti broda jest zastava koju brod ovlašteno vije.
Strani brod je onaj:
– koji nije brod naše zemlje,
– koji je zakonito upisan u skladu sa zakonima neke druge zemlje i ima državnu pripadnost te zemlje.
Definicija broda bez državne pripadnosti:
Brod bez državne pripadnosti je brod bez pripadnosti nijednoj državi u svijetu, koji ne navodi nijednu državnu pripadnost kao svoju.
Primjer: Trgovački brod dužine 15 m koji prevozi teret ne vije ničiju zastavu. Zapovjednik broda ne navodi niti jednu državu kao matičnu državu. Brod bez državne pripadnosti potpada pod jurisdikciju svih država.
Definicija broda koji se smatra brodom bez državne pripadnosti:
Brod koji se smatra brodom bez državne pripadnosti je brod koji se tretira kao brod bez državne pripadnosti zbog lažnih ili kontradiktornih tvrdnji o pripadnosti.
Provođenje jurisdikcije
U prethodnim poglavljima smo spomenuli najbitnije definicije u režimu mora gdje naša zemlja ima jurisdikciju. U ovom poglavlju ćemo pojasniti kolika je naša jurisdikcija nad različitim vrstama brodova na svakoj od spomenutih lokacija.
Jurisdikcija nad brodom bez državne pripadnosti:
Brodovi bez državne pripadnosti potpadaju pod našu jurisdikciju, njih možemo zaustaviti bilo kada i bilo gdje u našem moru. Također ih možemo zaplijeniti bilo gdje osim u stranim teritorijalnim vodama, dakle, i u režimu otvorenog mora.
Izuzetak: Strana država može pristati na provođenje naših operacija nad brodom bez državne pripadnosti u svojim vodama. Strani ratni brodovi i strani nekomercijalni brodovi u vlasništvu vlade neke zemlje izuzimaju se iz naše jurisdikcije jer imaju poseban status tj. imaju imunitet.

Strani brodovi u našem teritorijalnom moru
Strani brodovi u našem teritorijalnom moru podliježu specifičnim zakonima po specifičnim uvjetima.
Izuzetak: Strani brodovi imaju pravo neškodljivog prolaska po međunarodnom pravu mora i ukoliko je taj prolazak u skladu s propisima naše države oni se izuzimaju iz naše jurisdikcije. Neškodljivi prolazak i viša sila su međunarodna zakonska načela. Po međunarodnom pravu mora brod zbog više sile može uploviti u bilo koju luku pa i vojnu.
Svaki stranac čiji diplomatski status naša zemlja priznaje i kojemu je dan imunitet, izuzet je od naših ovlasti na moru.
Osobe izuzete iz naših ovlasti imat će jedno od dolje navedenih navedenih:
• diplomatsku identifikacijsku iskaznicu (s plavim rubom),
• konzularnu iskaznicu (s crvenim rubom),
• službenu iskaznicu (sa zelenim rubom)
Međunarodni zakoni
Međunarodni zakoni i zakoni iz Međunarodnog prava mora i Pomorskog prava nastali su na osnovu Konvencija i određenih povijesnih tradicija. Neka načela definirana u međunarodnim zakonima mogu proširiti ili ograničiti ovlasti voditelja tima obalne straže Republike Hrvatske. Vrlo važni pojmovi u Međunarodnom pravu mora su slijedeći:
– Definicija neškodljivog prolaska,
– Viša sila-nevolja,
– Progon broda,
– Pomaganje u prekršaju/matični brod,
– Pravo posjeta,
– Primjena sile.

Pravo neškodljivog prolaska
Neškodljivi prolazak (“neofanzivni”, “mirni-neškodljivi” ili “nevini”) je međunarodno načelo i definiran je kao pravo na nemiješanje koje uživa strani brod koji je u neškodljivom prolasku prema teritorijalnom moru, iz teritorijalnoga mora i kroz teritorijalno more.
Valja napomenuti da je prolaz neškodljiv sve dok ne remeti mir, red, i sigurnost obalne države. Za neškodljivi prolazak kroz teritorijalno more neke zemlje brod ne treba imati dopuštenje obalne države.

Pravo neškodljivog prolaska ima i ribarski brod uz uvjet, da su alat i mreže koji služe ribolovu zapečaćeni u brodskom skladištu.
Neškodljivim prolaskom ne smatra se prolazak stranog broda ako taj brod obavlja neku od ovih radnji:
– prijeti silom ili uporabljuje silu protiv obalne države,
– vježba ili obavlja vježbe s naoružanjem,
– vrši promidžbenu djelatnost kojom se šteti obrani ili sigurnosti obalne države,
– prelijeće, slijeće, ili prihvaća na brod bilo kakav zrakoplov,
– lansira ili spušta ili prihvaća na brod bilo kakav vojni uređaj,
– ukrcava ili iskrcava robu, novac, ili ljude suprotno zakonima obalne države,
– hotimično ili znatno onečišćuje morski okoliš,
– obavlja ribolov ili ulov drugih morskih bića,
– obavlja istraživanje ili ispitivanje,
– upotrebljava neovolašteni sustav komunikacija i prikuplja informacije,
– obavlja neku drugu djelatnost koja nije u izravnoj vezi s neškodljivim prolaskom.
Viša sila (nevolja)
Višom silom na moru, smatra se neukloniv događaj koji bi, u slučaju da se strani plovni objekt ne skloni, mogao uzrokovati veću štetu tom brodu, ljudima, i /ili imovini na brodu (elementarne nepogode, havarija, bolesti i dr). Potrebno je istaknuti da ovdje nije bitan uzrok zbog čega je brod doveden u takvu situaciju da se spašava, odn. u stanje nužde. Pravo ulaske u bilo koju luku, i vojnu, će mu pripadati i ako je sam kriv što je došao u takvo stanje (npr. oštećenje zbog sudara koji je izazvan njegovom krivnjom). Isključivo je važna činjenica potrebe da radi vlastite sigurnosti uđe u luku. Svakako je bitno napomenuti da zapovjednik broda mora dokazati da je u pitanju bila viša sila.
Brod je izuzet iz svih službenih radnji obalne države osim onih nužnih da se potvrdi priroda nesreće.

Progon broda
Definicija progona: Progon je međunarodno načelo koje dopušta progon i provođenje zakona protiv stranog broda izvan voda koje su pod jurisdikcijom obalne države. Do progona obično dolazi kad na otvorenom moru progonimo strani brod za koji se sumnja da je kršio naše zakone u vodama koje su pod jurisdikcijom naše zemlje. Kad progon počne, brod se tretira kao da je još na lokaciji na kojoj je došlo do kršenja zakona. Pravo progona je utemeljeno u međunarodnom običajnom pravu i unijeto u Konvenciju o otvorenom moru (1958) i Konvenciju UN o pravu mora (1982.)
Uvjeti koji moraju postojati za progon:
• Mora postojati osnovana sumnja u počinjenje prekršaja,
• Brodu se mora signalizirati da stane vizualno ili zvučno (nikako i nikada radio uređajem, jer nije dužan stati), ali dok se nalazi u vodama koje su pod našom jurisdikcijom,
• Brod bježi iz voda koje su pod našom jurisdikcijom,
• Progon mora biti neprekidan, bilo vizualno ili na radaru. (Ako se progon preda nekoj drugoj jedinici, treba imati pozitivnu identifikaciju broda), i
• Progonjeni brod NE ulazi u teritorijalno more druge države.

Pomaganje u prekršaju
Načelo pomaganja u prekršaju dopušta obalnoj državi da vrši jurisdikciju, u vodama u kojima može vršiti jurisdikciju, nad brodom koji plovi pod stranom zastavom, a koji se nalazi u vodama prema pučini od voda obalne države, ali djeluje u dogovoru s drugim brodom (brod za kontakt) ili letjelicom koja krši zakone obalne države.

Matični brodovi ostaju izvan jurisdikcijskih voda neke zemlje, dok drugi brodovi s njima stupaju u kontakt, obično u svrhu krijumčarenja zabranjene robe. Brod za kontakt ulazi u jurisdikcijske vode te zemlje, obalna straža dolazi na njega i radi zapljenu. S matičnim brodom se postupa kao da se nalazio u istim vodama čije je zakone prekršio brod za kontakt. Kako bi se prema matičnom brodu postupalo kao da je bio u našim vodama, mora doći do stvarnog kontakta između broda za kontakt i matičnog broda.
Pravo posjeta
Pravo posjeta je definirano kao načelo koje dopušta ratnim brodovima da se približe drugim brodovima (osim drugih ratnih brodova) na otvorenom moru s ciljem:
– Utvrđivanja njihove državne pripadnosti i identiteta,
– Dolaska na brodove za koje se sumnja:
1. da ne pripadaju niti jednoj državi,
2. da se bave gusarenjem,
3. da trguju robljem ili narkoticima,
4. da se služe ilegalnom stanicom.
Posljednje tri navedene aktivnosti smatraju se međunarodnim prekršajima koje mogu zabraniti službeni brodovi bilo koje zemlje. U provođenju prava posjeta može se doći u dodir sa stranim brodom. Treba obavijestiti svog zapovjednika o svojim namjerama i aktivnostima.

Primjena sile
Ovaj dio sadržava znanje s kojim svaki voditelj tima mora biti upoznat prije nego se predstavi u svojstvu predstavnika zakona.
Voditelji timova moraju naučiti prepoznavati metode nadzora koje odgovaraju nekoj razini otpora, i kako koristiti te metode nadzora kako bi se taj otpor svladao.

Nadalje, voditelji timova moraju razraditi taktičke procedure i sigurno izvršiti sve poduzete operacije od dolaska na brod pa sve do odlaska s broda. Svi pripadnici obalne straže koji obavljaju pregled i pretres plovila moraju razumjeti politiku primjene sile i način njezine primjene u različitim okolnostima na moru, a njih je i previše.

Treba se pridržavati jedinstvene politike primjene sile u obavljanju svojih zadaća na moru. Sila nikada ne smije biti pretjerana odnosno ona mora biti proporcionalna upotrijebljenoj sili protivnika. Ubojita je sila obično odgovarajuća samo kada ste i sami suočeni s ubojitom silom ili sa zločinom koji uključuje primjenu ubojite sile ili zločinom kod kojeg prijeti opasnost od primjene ubojite sile. Ne smije se nikada upotrijebiti silu ako dužnosti koje se dodijeljene mogu obaviti i bez upotrebe sile. Čak i kada je primjena sile dopuštena, sila koja se rabi mora biti ograničena na najmanju nužnu silu i mora biti primjenjena tako da se postigne željeni rezultat uz najmanje moguće ozljede nanesene osobama i uz najmanju štetu na imovini.

Kada se sila mora primijeniti, svakako je preporučljivo da se voditelj tima savjetuje s osobom s većim ovlastima, naravno ukoliko vrijeme i okolnosti to dopuštaju.
U skladu sa gore navedenim, smatramo da se primjena sile može dopustiti u slijedećim. situacijama:
1. u samoobrani, uključujući i obranu drugih,
2. u spriječavanju zločina,
3. u provođenju zakonitog uhićenja,
4. u zaštiti imovine za čiju je zaštitu ovlaštena obalna straža RH,
Suverenost, suverena prava Označuje teritorijalno vrhovništvo (svu i najvišu vlast) države nad osobama i stvarima na svome području. Ona je isključiva, suverenost jedne države u određenom prostoru isključuje suverenost druge države.
Polazna crta (osnovna crta, linija) Polaznom crtom naziva se crta od čijih se točaka, u smjeru otvorenoga mora, mjeri širina teritorijalnoga mora i drugih morskih pojasa, uključujući epikontinentalni pojas. Može biti normalna i ravna.
Unutrašnje morske vode To su dijelovi mora između polazne crte od koje se mjeri širina teritorijalnoga mora i obale. Obuhvaćaju morske prostore luka, zaljeva, ušća rijeka, zatvorenoga mora, pod određenim uvjetima dijelove mora između otočnoga niza i kontinentskog dijela kopna i između samih otoka. Unutrašnje morske vode su pod suverenošću obalne države jednako kao i njezino kopno.

Teritorijalno more Pojas mora pod suverenošću obalne države umjerene širine 12 Nm u kojemu strani brodovi imaju pravo neškodljivog prolaska.

Epikontinentalni pojas Prema Ženevskoj Konvenciji o epikontinentalnom pojasu (1958) epikontinentalni pojas obalne države obuhvaća morsko dno i podzemlje mora uz obalu, od vanjske granice teritorijalnoga mora do dubine od 200 m ili preko te granice, do točke gdje dubina mora dopušta istraživanje i iskorištavanje prirodnih bogatstava toga dijela podmorja.
Vanjski pojas To je pojas otvorenoga mora ili gospodarskog pojasa uz vanjsku granicu teritorijalnoga mora u kojemu obalna država ima pravo nadzora radi sprečavanja povreda svojih carinskih, fiskalnih, useljeničkih ili zdravstvenih propisa na svojemu području te kažnjavati povrede istih tih propisa.

Gospodarski pojas Gospodarski pojas- gospodarska zona, jest široki morski pojas izvan teritorijalnoga mora, ali uz njegovu vanjsku granicu, podvrgnut posebnom pravnom statusu i režimu.

Otvoreno more Otvoreno more ili zona, razumijevaju se golema prostranstva izvan vanjskih granica teritorijalnih mora (područja pod suverenošću država) ili gospodarskih pojasa. Otvoreno more obuhvaća i zračni prostor, i to od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru pučine. No, podmorje otvorenog mora ima poseban pravni status.

Strane teritorijalne vode Teritorijalno more i unutarnje morske vode druge zemlje.
Morska milja (M) Jedinica za mjerenje dužina na moru: dužina luka jedne meridijanske minute u srednjoj geografskoj širini ili dužina luka jedne minute velike kružnice Zemlje. 1M=1852 m. To je srednja vrijednost minute meridijana. Od 1954 tu su dužinu prihvatile sve pomorske zemlje

Pravo pregleda U vrijeme mira trgovački brod na otvorenom moru može pregledati svaki ratni brod ako se opravdano sumnja da se trgovački brod bavi piratstvom, trgovinom robljem, ili ako odbija istaknuti zastavu (vije tuđu zastavu) premda je brod iste državne pripadnosti kao i ratni. Pod pregledom broda podrazumijeva se pregled brodske dokumentacije. Pregled broda mora se obaviti s dužnom pažnjom i poštivanjem. S ratnoga broda se obavezno upućuje časnik s pratiocima, propisano odjevenim i propisano naoružanim. Ako pristajanje nije moguće, časnik za pregled može naložiti skretanje u drugu određenu liku ili sidrište.
Ako se pokaže da sumnje nisu osnovane i ako zaustavljeni brod nije počinio nikakav čin koji ih opravdava, zaustavljenom brodu se nadoknađuje svaki gubitak ili šteta.

Pravo pretresa Pravo ratnoga broda da na stranome trgovačkom brodu, nakon pregleda brodske dokumentacije, obavi pretres trgovačkog broda. Pretres mora biti opravdan valjanim razlozima (razložnom sumnjom da je trgovački brod prekršio propise zbog čega se može uzaptiti).

Ivan Zečević-Tadić, Boris Katičin