Finski građanski rat 1918.
Stoljećima stiješnjena između švedskih i ruskih interesa, Finska je nakon Oktobarske revolucije 1917. godine, u jeku Prvog svjetskog rata, ugrabila priliku za neovisnost.
Stoljećima stiješnjena između švedskih i ruskih interesa, Finska je nakon Oktobarske revolucije 1917. godine, u jeku Prvog svjetskog rata, ugrabila priliku za neovisnost.
Dobro je služila u Ruskom Carstvu, Sovjetskom Savezu, članicama Varšavskog ugovora, bivšim sovjetskim republikama…
Unatoč kvaliteti i pouzdanosti, službena puška koju je ruska vojska pronašla u Americi bila je samo jednometka i nije se mogla mjeriti s repetirkama koje su bile standard u zadnjoj trećini XIX. stoljeća…
Premda su postojala modernija rješenja, američka vojska odabrala je 1873. staru jednometku s vanjskim kokotom koja je postala njezina prva standardna ostraguša…
Klasična američka repetirka zapravo je poboljšana henrijevka, a zanimljivo je da se za nju nije odlučila američka vojska, iako je možda bila i najučinkovitija puška svojeg vremena…
U razvoju prvih američkih brzometnih pušaka sudjelovalo je nekoliko poznatih konstruktora oružja, ali trebalo im je više od deset godina do pravog rješenja
Sukobljene strane očekivale su da će se Veliki rat riješiti do kraja 1914. godine. Predviđanja su bila potpuno pogrešna: mobilni rat zamijenjen je pozicijskim, a takva situacija posebno se manifestirala na Zapadnom bojištu.
Francuska puška Lebel bila je prilikom stavljanja u operativnu uporabu 1887. godine najbolja na svijetu. Vojni savjetnici njemačkog kancelara Otta von Bismarcka rekli su mu da francuska vojska zbog nje ima značajnu prednost u streljačkom oružju…
Oružje koje je 1874. postalo službena puška francuske vojske vjerojatno je bilo u uporabi u više ratova, sukoba i pohoda nego ijedno drugo streljačko naoružanje u prošlom stoljeću…
Prvi patent slavnog Petera Paula Mausera sporometna je puška ostraguša na crni barut s okretno-čepnim zatvaračem. Od 1872. postaje standardna puška njemačke vojske…