“Ovo je dan koji nikad nećemo i ne smijemo zaboraviti. Ljudima i gradu koji su proživjeli opsadu agresora trebamo ponuditi bezuvjetnu pomoć i podršku u zacjeljivanju rana,” rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov. Premijer Andrej Plenković rekao je kako je 25. obljetnica okupacije Vukovara i Dan sjećanja prigoda da se opet izrazi duboko poštovanje i zahvalnost hrvatskim braniteljima i svima koji su dali život za Hrvatsku te da se uvijek prisjećamo njihove žrtve. “Ovo jedinstvo koje vidimo u Vukovaru neka bude poticaj za djelovanje u budućnosti,” istaknuo je premijer

Prošlo je 25 godina, a sjećanja na vukovarsku tragediju još su uvijek živa. Na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., 18. studenog, gotovo 100 tisuća ljudi u koloni sjećanja odalo je počast hrvatskim braniteljima i svim žrtvama ranjenog grada, a građani su širom zemlje paljenjem svijeća obilježili tužnu obljetnicu stradanja Vukovara. Oplakivanje onih kojih više nema, traženje nestalih i teška sjećanja na stravične zločine i preživljavanja u logorima zauvijek će ostati dio života Vukovaraca i svih onih koji su rat dočekali i proživjeli u njemu.
Na Dan sjećanja, u jutarnjim satima vukovarski stadion bio je mjesto okupljanja hrvatskih branitelja Vukovara i članova obitelji poginulih, ubijenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja koji i dandanas teško govore o onome što se dogodilo prije 25 godina. Okupljeni pod nazivom Heroji bitke za Vukovar i Hrvatsku, zajedno su stigli u dvorište Opće županijske bolnice Vukovar i bolnice hrvatskih veterana.
Ondje je tradicionalno počeo program obilježavanja vukovarskog stradanja, u nazočnosti državnog vrha na čelu s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, predsjednikom Hrvatskog sabora Božom Petrovom i predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem. Izaslanstvo MORH-a predvodio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, a izaslanstvo OSRH načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Mirko Šundov. “Ovo je dan koji nikad nećemo i ne smijemo zaboraviti. Ljudima i gradu koji su proživjeli opsadu agresora trebamo ponuditi bezuvjetnu pomoć i podršku u zacjeljivanju rana,” rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov prije početka programa. Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković rekao je kako je 25. obljetnica okupacije Vukovara i Dan sjećanja prigoda da se opet izrazi duboko poštovanje i zahvalnost hrvatskim braniteljima i svima koji su dali život za Hrvatsku te da se uvijek prisjećamo njihove žrtve. “Ovo jedinstvo koje vidimo u Vukovaru neka bude poticaj za djelovanje u budućnosti,” istaknuo je premijer.
Nakon prigodnog programa u dvorištu Opće županijske bolnice i minute bolne šutnje za sve poginule i nestale u Domovinskom ratu, svi okupljeni zajedno su krenuli prema Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata u Vukovaru. Kolonu su predvodili hrvatski branitelji Vukovara i članovi njihovih obitelji, a iza njih nepregledna rijeka ljudi koračala je ulicama Vukovara. Ulice su bile ispunjene tišinom i sjećanjem. I dok su se neki šutke prisjećali događanja od prije 25 godina, drugi su svoja sjećanja dijelili s onima koje ne viđaju gotovo nikad osim možda na taj dan, kad svi oni koji su bili prisiljeni živote nastaviti u drugim gradovima ili zemljama dođu u svoj grad. Dvije gospođe u koloni, Ana i Marija, prije 25 godina postale su prognanice zajedno sa svojim obiteljima. Teško o tome govore, a u očima im se odmah pojave suze. One su među onima koji su živi uspjeli otići iz okupiranog grada. Iako svi dijele sličnu sudbinu, svatko od njih priča svoju, posebnu priču, svatko od njih izgubio je nekog, izgubio je svoj dom i dio života koji se ne može vratiti. Ali svi ponavljaju isto – dok čuvaju spomen, potpuno su okrenuti budućnosti – žele živjeti, raditi i radovati se. Zato ih i veseli kad tišinu kolone prekinu dječji glasovi i smijeh, i osjeća se želja da kolona postane simbol zajedničkog puta naprijed.

U koloni sjećanja prijatelji Vukovara iz cijelog svijeta
U koloni sjećanja, uz Vukovarce su bili ljudi iz svih dijelova Hrvatske, ali i iz cijelog svijeta. To su prijatelji Vukovara koji svake godine dolaze u taj grad bez obzira na to koliko kilometara morali prijeći. Ove je godine njihov broj bio puno veći, što se moglo vidjeti i po kolonama autobusa i automobila koji su sa svih strana od ranih jutarnjih sati ulazili u grad.
Na grobnice poginulih branitelja te ispred središnjeg križa položeni su vijenci i zapaljene svijeće. Na Memorijalnom groblju služena je misa za poginule i nestale Vukovarce, kao i za sve sudionike Domovinskog rata, a predvodio ju je kardinal Josip Bozanić. “Danas smo u ovako velikom broju okupljeni u Vukovaru iz svih krajeva Lijepe Naše. Toliko nam toga ovdje dolazi u misli i dotiče nam srce dok svatko od nas na svoj način proživljava i bol i ponos, ljubav prema domovini i pitanja o budućnosti, svoju vjeru u Boga,” rekao je u propovijedi kardinal Bozanić i također istaknuo da su događaji od prije 25 godina ispunjeni neizrecivom tajnom zla te da je u opsadi Vukovara neprijatelj izvršio najstrašnije razaranje u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Nakon završetka programa sudionici kolone spustili su se u grad koji je živnuo, ali još je uvijek blijeda slika onog Vukovara prije nego ga je prekrila ratna tama. No, boje se ipak vraćaju. Kad je tog dana, na 25. obljetnicu, počeo padati mrak, niz Dunav je u spomen na sve poginule i nestale krenula svjetlosna rijeka sjećanja – tisuću zapaljenih lampiona obilježilo je smiraj tužnog i svečanog dana.

Žrtva Borova naselja za Domovinu
Komemorativnim skupom pod geslom Žrtva Borova naselja za Domovinu, obilježena je 25. obljetnica stradanja hrvatskih branitelja i civila iz te vukovarske četvrti. Skup je održan 19. studenog pred ostacima u Domovinskom ratu srušene zgrade vukovarskog Borovo Commercea u čijem je podrumu tijekom velikosrpske agresije bio smješten odjel vukovarske ratne bolnice. Učenici osnovnih škola iz Borova naselja zapalili su svijeće na križnom putu od Borovo Commercea do crkve Gospe Fatimske.

Vi ste naš ponos, mi smo vaša snaga
Pod geslom Vi ste naš ponos, mi smo vaša snaga, 20. studenog je u organizaciji Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata mimohodom od Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru do spomen-obilježja mjesta masovne grobnice na Ovčari odana počast za 264 branitelja i civila odvedena iz vukovarske bolnice i ubijena na najvećem vukovarskom stratištu. “Na 25. obljetnicu stradanja Vukovara i njegovih stanovnika na dostojanstven smo način svi skupa pokazali koliko je Vukovar duboko utkan u hrvatsko tkivo i hrvatsku dušu,” ocijenio je gradonačelnik Ivan Penava nakon što je tog dana misom za žrtve Ovčare službeno završio program obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. Dva dana prije, u sklopu programa obilježavanja, u dvorištu vukovarske bolnice paljenjem svijeća i molitvom koju su kod spomen-obilježja u njezinu krugu predvodili mladi iz Vukovara, mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su počast svim žrtvama.

Institut Ivo Pilar
Znanstveno-stručni skup
U povodu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., Institut društvenih znanosti Ivo Pilar organizirao je 14. i 15. studenog 19. po redu znanstveno-stručni skup Vukovar ’91. – dvadeset i pet godina poslije. Tema ovogodišnjeg skupa, koji je održan u Svečanoj dvorani Hrvatskog doma Vukovar, bila je Hrvatsko društvo: 25 godina nakon Vukovara ’91. Skup je okupio tridesetak uglednih znanstvenika, stručnjaka i sudionika događaja u Vukovaru iz 1991. koji su svojim prezentacijama i zanimljivom raspravom produbili opće spoznaje o značenju vukovarske drame iz više aspekata.

Bitka za Vukovar
Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991., a završila 18. studenog 1991. slomom obrane grada, stoga se taj dan, temeljem Odluke Hrvatskog državnog sabora iz 1999. godine, obilježava kao Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine. Vukovar je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca HOS-a, ustrojenih u legendarnu 204. vukovarsku brigadu. Do eskalacije sukoba u Slavoniji došlo je već u srpnju i kolovozu 1991. kad je Jugoslavenska narodna armija sa srpskim paravojnim postrojbama napala hrvatska sela i protjerala hrvatsko stanovništvo s ciljem okupacije istočne Hrvatske koja je trebala započeti okupacijom Vukovara i njegovim potpunim uništenjem. Agresor je s 30 000 vojnika i paravojnih skupina te s oko 1600 oklopnih borbenih vozila, 60 zrakoplova, 350 topova i mnoštvom ostale vojne tehnike krenuo na Vukovar. Hrvatskih branitelja bilo je svega 1800.
Krajem kolovoza započeo je opći napad na grad. Puna tri mjeseca hrvatski su branitelji odolijevali danonoćnim napadima. Jedina komunikacija za opskrbu hrvatskih branitelja, kukuruzni put, bila je presječena. U gradu se nalazilo više od 15 000 civila. Deseci neprijateljskih tenkova i oklopnih transportera zaustavljeni su na Trpinjskoj cesti prozvanoj grobljem tenkova. Početkom listopada u potpunom okruženju Vukovar je trpio neprekidna topnička razaranja i bombardiranja. Svi sposobni za borbu, Vukovarci i mladići iz cijele Hrvatske, bili su na crtama širom grada na koji je dnevno padalo 7000 različitih projektila.
U opkoljeni je grad 19. listopada 1991. uspio ući humanitarni konvoj i spasiti stotinjak ranjenih branitelja iz vukovarske bolnice. Vukovarci nisu 56 dana imali struje, vode, hrane, telefona. Nestale su kuće, zgrade, skloništa, a nastale stotine grobova palih heroja, među kojima je i legendarni zapovjednik obrane Vukovara Blago Zadro. Herojski otpor slomljen je 18. studenog 1991. godine. Dio branitelja pokušao se izvući iz grada kroz minska polja, a oni koji nisu uspjeli odvedeni su u srpske koncentracijske logore. Mnogi su ubijeni, među njima i 260 ranjenika iz vukovarske bolnice.
Tijekom agresije u Vukovaru je, prema podacima Hrvatskog sanitetskog stožera, do 19. studenog 1991. poginulo 450 branitelja i 1350 civila, od toga 86 djece. Bez jednog ili obaju roditelja ostalo je 858 djece, ranjeno je više od 2500 ljudi, mnogi su zatočeni i odvedeni u neki od srpskih koncentracijskih logora. Nakon okupacije 18. studenog 1991. bila je nepoznata sudbina 2630 ljudi. Tijekom i nakon procesa mirne reintegracije otkriveno je više od 50 masovnih grobnica u gradu i okolici iz kojih su ekshumirani brojni posmrtni ostaci.

Petra Kostanjšak, Foto: Tomislav Brandt