Ove događaje ne smijemo prešutjeti jer bi šutnja značila prešućivanje povijesti, a njezino nepoznavanje moglo biti izvor novih sukoba. Zato se s istinom, ma koliko bila bolna, moraju suočiti oni koji su zločine počinili jer bez istine nemoguć je istinski suživot. Istina odstranjuje laž i omogućuje moralnu i mentalnu promjenu. Snagom vjere izdržali smo brojne nedaće u Domovinskom ratu i danas je u nama vjera i pouzdanje, a zbog toga ni Škabrnja nije nestala, ona je nastavila živjeti iako neki to nisu htjeli… rekao je biskup Juraj Jezerinac

Kolonom sjećanja “Korak po korak” i komemorativnim skupom u Škabrnji je 18. studenog obilježena 27. obljetnica stradanja tog ravnokotarskog mjesta u Domovinskom ratu.

Žrtvama Škabrnje uz mještane došli su se pokloniti i prijatelji iz cijele Hrvatske. Na obilježavanju su bili izaslanik Predsjednice RH načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Mirko Šundov, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Milijan Brkić, u ime Vlade RH potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Ivan Vukić, državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić, predstavnici Zadarske županije i Grada Zadra, brojni državni, civilni i vojni dužnosnici, hrvatski branitelji, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata i drugi.

Dostojanstveno i s dubokim poštovanjem prema žrtvama, kolona sjećanja krenula je Ulicom 18. studenog 1991. do spomen-obilježja masovne grobnice gdje je u ime svih izaslanstava podno središnjeg križa vijenac položila Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, a potom je nastavljena do spomen-obilježja poginulima u Domovinskom ratu.

Misa za sve stradale u Domovinskom ratu služena je u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, a predvodio ju je mons. Juraj Jezerinac, vojni biskup u miru. U prigodnoj homiliji mons. Jezerinac podsjetio je kako devedesetih nitko nije mogao zamisliti da će se tako strašan zločin dogoditi Hrvatima u Škabrnji, a počinili su ga oni kojima ni čovjek, ni kultura, ni priroda nisu bili sveti. “Ostavili su tako trag svoga identiteta. Samo prvog dana nasilno su ubijena 43 civila i učinjeni zločini nezamislivi za ljudsku vrstu,” rekao je mons. Jezerinac, podsjetivši na to da je dok je krvarila Škabrnja i Vukovar prolazio svoju kalvariju. Zato, rekao je, ove događaje ne smijemo prešutjeti jer bi šutnja značila prešućivanje povijesti, a njezino nepoznavanje moglo biti izvor novih sukoba. Zato se s istinom, ma koliko bila bolna, moraju suočiti oni koji su zločine počinili jer bez istine nemoguć je istinski suživot. Istina odstranjuje laž i omogućuje moralnu i mentalnu promjenu, rekao je biskup Jezerinac. Rekao je i kako hrvatski narod nije želio rat i poduzimao je sve da ga izbjegne, ali bio je primoran braniti se i zato se danas s poštovanjem sjećamo naših branitelja i njihove žrtve za našu budućnost. Snagom vjere izdržali smo brojne nedaće u Domovinskom ratu i danas je u nama vjera i pouzdanje, a zbog toga ni Škabrnja nije nestala, ona je nastavila živjeti iako neki to nisu htjeli, rekao je biskup, zaključivši da dok je nade i vjere bit će i domovine i hrvatskog naroda.

Nakon mise održan je središnji komemorativni skup kod spomen-obilježja poginulima u Domovinskom ratu, na kojem su prigodnim programom oživljena sjećanja na događaje u Škabrnji 18. studenog prije 27 godina, kad je živote izgubilo 36 hrvatskih branitelja, pripadnika Samostalnog bataljuna Škabrnja i branitelja iz susjednih općina, te je ubijeno 56 civila, dok je od posljedica stradanja od minsko-eksplozivnih sredstava smrtno stradalo još šest ljudi.

Nakon pročitanih imena svih vojnih i civilnih žrtava obilježavanje stradanja Škabrnje završilo je odavanjem počasti poginulima u Domovinskom ratu polaganjem zajedničkog vijenca Predsjednice RH, Hrvatskog sabora i Vlade RH i paljenjem svijeća na središnjem križu kod spomen-obilježja poginulima u Domovinskom ratu na groblju sv. Luke. Vijence su položili i predstavnici Općine Škabrnja, Samostalnog škabrnjskog bataljuna i UHDDR-a, Zbora gardijskih brigada, Zajednice udruga proisteklih iz Domovinskog rata te Zadarske županije i Grada Zadra te brojna druga izaslanstva.

---

Napad na Škabrnju

Tenkovsko-pješačke snage Jugoslavenske narodne armije potpomognute paravojnim jedinicama za napad na Škabrnju tog sudbonosnog dana 18. 11. 1991. došle su iz dva smjera.

Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva prolazeći kroz Zemunik Gornji došla je oko 7 sati na zapadni ulaz u Škabrnju i s tenkovskim cijevima okrenutim prema hrvatskim položajima zauzela dva napadajna položaja. Istodobno je druga kolona tenkova i pješaštva došla iz pravca Biljana Donjih cestom Benkovac – Škabrnja – Zadar i na Marinovcu, sjevernom ulazu u Škabrnju prema Ražovljevoj glavici, zauzela također napadni položaj.

Napad i usklađena vatrena priprema po položajima hrvatskih branitelja na pravcu Škabrnja – Nadin počeo je oko 7,30 sati iz raketno-topničkog oružja, oklopnih postrojbi i tenkova. Glavni udar i težište napada agresora bili su na pravcu zapadnog ulaza u Škabrnju, zaselka Ambar i Ražovljeve glavice, gdje su uz žestoku vatrenu potporu iz neprijateljskih uporišta i potporu neprijateljskog zrakoplovstva angažirane jake tenkovsko-pješačke paravojne neprijateljske snage i pripadnika JNA.

Dok branitelji Škabrnje na ovim pravcima obrane pružaju srčani otpor, iza leđa im je JNA angažirala i helikopterske postrojbe koje desantiranjem na područje Jabuke, jugozapadno od crkve sv. Marije i uz pomoć jakih tenkovsko-pješačkih snaga, oko 10 sati zauzimaju groblje i crkvu sv. Luke, te na taj način prekidaju jedinu cestovnu vezu Prkos – Škabrnja. Ostale crte škabrnjske obrane još su odolijevale napadima agresora. Na drugom pravcu i težištu napada agresora obrana je odolijevala sve do 13,30 sati, kada se branitelji povlače na pričuvne položaje u podnožju Ražovljeve glavice.

Pripadnici paravojnih formacija i JNA do središta sela i crkve Velike Gospe došli su tek predvečer oko 16,30 sati, tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit.

Civili, pretežito žene, djeca i starije osobe, koji su se sklonili u podrume i druge zaklonjene prostore, nasilno su izvlačeni van i ubijani i masakrirani…

(Izvor: www.opcina.skabrnja.hr)

---

Vesna Pintarić, foto: Tomislav Brandt