Na Plitvičkim jezerima 31. ožujka 2022. polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te molitvom odrješenja, koju je predvodio vojni ordinarij mons. Jure Bogdan, obilježena je 31. obljetnica akcije Plitvice i pogibije prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića

Kao i u protekla tri desetljeća i ove se godine 31. ožujka na Plitvicama obilježavala obljetnica akcije Krvavi Uskrs i pogibija redarstvenika Josipa Jovića, prvog hrvatskog branitelja poginulog u Domovinskom ratu. Vijence kod spomen-obilježja Josipu Joviću položili su obitelj i suborci prvog branitelja poginulog u Domovinskom ratu, vrhovni zapovjednik i predsjednik RH Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, zastupnik Luka Brčić u ime Hrvatskog sabora, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, izaslanici braniteljskih udruga te dva župana, ličko-senjski Ernest Petry i splitsko-dalmatinski Blaženko Boban. U izaslanstvu predsjednika Milanovića bili su zamjenik načelnika Glavnog stožera OSRH Siniša Jurković, zamjenik zapovjednika HKoV-a Tihomir Kundid, zapovjednik akcije Plitvice Marko Lukić i posebni savjetnik Predsjednika za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković. Na svoj specifičan način i ove su godine pripadnici Udruge Specijalne jedinice policije Grom Karlovačke županije obilježili ovu obljetnicu te su u suradnji s Atletskim klubom Plitvice organizirali tradicionalni 87 kilometara dug ultramaraton od Karlovca do Plitvica i nakon 14 sati trčanja odali su počast kod spomen-obilježja Josipu Joviću.

Redarstvena akcija Plitvice

Krajem ožujka 1991. nekoliko stotina pripadnika Jedinice za posebne zadatke MUP-a RH Rakitje, kojima je zapovijedao Josip Lucić, Antiterorističke jedinice Lučko pod zapovjedništvom Marka Lukića, te Posebne jedinice policije Kumrovec, koja se uputila pomoćnim pravcem, krenulo je noć uoči Uskrsa prema Plitvicama. U ranim jutarnjim satima 31. ožujka na glavnom pravcu kretanja, zapriječenog balvanima, kolonu vozila s hrvatskim specijalcima napali su teroristi samoproglašene tzv. SAO Krajine i na njih otvorili vatru iz okolne šume. U autobus pun hrvatskih redarstvenika uletjela je i tromblonska mina koja nasreću nije eksplodirala zbog neizvučenog osigurača.

Mladi pripadnici hrvatske policije izišli su iz vozila, rasporedili se uz cestu i u šumi, uzvratili vatru u protivničkom smjeru te su napredovali po dubokom snijegu i magli. Sukob je potrajao nekoliko sati, a pobunjenici su bili prisiljeni povući se. Uspješno provedenom akcijom na Plitvicama napokon je uspostavljen mir, ali ono po čemu će akcija Plitvice ostati zapamćena stradanje je prvog poginulog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, pripadnika Jedinice za posebne zadatke MUP-a RH Rakitje. Za akciju Plitvice može se reći da je bila utjelovljenje svih dotadašnjih akcija specijalne policije kao i nagovještaj za tešku i krvavu borbu za hrvatsku slobodu i samostalnost. Zbog žrtve i odvijanja na blagdan Uskrsa, akcija je prozvana i Krvavi Uskrs, tragični dio naše hrvatske povijesti koji će nam zauvijek ostati u sjećanju.

Tekst: Janja Marijanović

Foto: Mladen Čobanović