Među važne grčke pobjede nad Perzijancima svakako se ubraja ona kod Salamine (grč. Σαλαμίνα). Kod tog otoka nedaleko od Pireja (danas predgrađe i luka Atene) u Eginskom zaljevu odigrala se početkom listopada 480. pr. Kr. velika pomorska bitka 

Atenski državnik i strateg Temistoklo nakon pobjede Perzijanaca nad grčkom kopnenom vojskom kod Termopila evakuirao je Atenu te okupio savezničku grčku flotu. Bila je za gotovo dvije trećine manja od perzijske, koja je imala oko 1200 brodova.

Grcima je u pobjedi nad Perzijancima pomoglo i orkansko nevrijeme koje je, prema nekim izvorima, uništilo dobar dio flote. Ipak, presudna je bila Temistoklova strategija, s pomoću koje je prijevarom razdvojio perzijske snage. Kao bojno polje odabrao je plitak i uzak zaljev u kojem sve perzijske snage nisu mogle biti odmah uključene. Važna uloga pripala je i trijerama, starogrčkim ratnim brodovima s tri reda vesala, jedrom i dva oštra kljuna koja su probijala perzijske glomazne brodove (bireme).

Grčka pošta izdala je u rujnu kao spomen na tu veliku pobjedu čak šest maraka s motivima koji odražavaju vrijednosti i ideale drevne bitke koja je udarila temelj zapadne civilizacije i učinila Atenu najvećom pomorskom silom istočnog Sredozemlja onog doba. Grčka je 1937. i 1969. tu veliku bitku također obilježila na markama, prikazujući ratne brodove koji su počeli pisati povijest pomorskog ratovanja, kao i vojskovođu Temistokla.

Zanimljivo je kako je Temistoklo petnaestak godina nakon bitke bio u službi Perzijanaca. Pobjedu kod Salamine, u kojoj je i sam sudjelovao, opisao je i grčki autor Eshil u tragediji Perzijanci.

Poraz Perzijanaca prikazao je kao božansku kaznu za preuzetnost kralja Kserksa I., koji je želio osvetiti svojeg oca Darija I. zbog poraza na Maratonu 490. prije Krista. Danas je Salamina najgušće naseljen grčki otok s četrdesetak tisuća stanovnika te glavno uporište grčke mornarice.

Ivo Aščić