Željeznica je jedan od najodrživijih oblika prijevoza putnika i tereta u Europskoj uniji te je iznimno sigurna. Usprkos tim prednostima, tek oko sedam posto putnika i jedanaest posto tereta prevozi se željeznicom.

Europska je unija zbog toga 2021., godinu proglasila Europskom godinom željeznice. Jednako tako Europska komisija, izvršno-administrativna vlast EU-a, tijekom godine pokušat će dovesti željeznicu u središte pozornosti kako bi se građane i poduzeća potaknulo na korištenje željezničkog prijevoza, a sve radi ostvarenje cilja Europskog zelenog plana (Green Deal) prema kojem bi EU do 2050. trebao postati klimatski neutralan.

Promet uzrokuje četvrtinu emisija stakleničkih plinova u EU-u, a emisije iz prometa i dalje su u porastu. Željeznice emitiraju puno manje CO2 od ekvivalentnog cestovnog ili zračnog prometa i jedini je način prijevoza u kojem se od 1990. neprestano smanjuju emisije stakleničkih plinova. Također, pokazalo se da željeznica ima stratešku ulogu u održavanju ključnih veza tijekom pandemije bolesti COVID-19 za prijevoz ljudi i osnovnih potrepština.

Prema podacima Europske komisije iz 2020. godine duljina željezničkih pruga unutar Europske unije iznosi 217 tisuća kilometara, dok primjerice u SAD-u 202; Kini 127 i Rusiji 87 tisuća kilometara. Zanimljivi su također i podaci o broju smrtnih slučajeva po milijardi putničkih kilometara koji pokazuju kako je željeznički promet jedan od najsigurnijih. U Hrvatskoj je duljina željezničkih pruga  gotovo tri tisuće klometara, a uključuju dijelove triju paneuropskih koridora: X (Savski Marof – Tovarnik), Vb (Botovo – Rijeka) i Vc (Beli Manastir – Slavonski Šamac).

Sudeći prema broju maraka, gotovo da i ne postoji niti jedna europska zemlja ili teritorij koji nije izdavao marke na temu željeznice: Španjolska 2019.: Novi put svile – vlak od Madrida do Yiwua (Kina), Ukrajina 2017.: vlakovi velikih brzina –  EKp 1 Tarpan, Azerbajdžan 2012.: izgradnja željezničke pruge Baku – Tbilisi  – Kars,  Bugarska 2011.: 145 godina od prve željeznice u državi, Velika Britanija 2007.: pioniri željeznice / konstruktor lokomotive Rocket 1829.  – George Stephenson, Rusija 2015.: oklopni vlakovi u Drugom svjetskom ratu, i dr.