Marke – Nova godina

Irska, Bahami i Portugal samo su neke od brojnih zemalja koje ove godine svojim markama preporučuju različite mjere u svrhu sprečavanja prijenosa zarazne bolesti COVID-19, posebice tijekom novogodišnjih praznika

Doček Nove 2021. godine ostat će zapamćen i po manjim okupljanjima na otvorenim gradskim prostorima

“Sretna Nova godina” jedna je od najčešćih čestitki koja se može čuti, ali i pročitati na markama, napisano na različitim jezicima i pismima: Happy New Year! (engleski), З Новым годам! (bjeloruski), Srečno Novo leto! (slovenski), Glückliches Neues Jahr! (njemački), Felice Anno Nuovo! (talijanski), Bonne Nouvelle Année! (francuski), Среќна Нова Година! (makedonski), Честита Нова Година (bugarski), szczęśliwego Nowego Roku (poljski) i dr.

Okićeni bor simbolizira neumrlost prirode, a povijest mu seže u XVI. stoljeće

Nova godina prvi je dan godine po građanskom kalendaru, odnosno prvi dan siječnja. Za razliku od prethodnih, ove se godine neće dočekivati na posebno pripremljenim zabavama u zatvorenim ili na otvorenim gradskim prostorima te na kućnim domjencima. Zbog pandemije proslava će biti nešto drugačija, ali svakako uz puno dobrih želja, ponajviše zdravlja. Proslava Nove godine, iako datum tog praznika nije ni danas usuglašen svugdje u svijetu, ima tradiciju od više tisuća godina. Svaka je kultura imala svoj kalendar (rimski, julijanski, gregorijanski, židovski i dr.), a Nova godina padala je na različite datume: kod Kineza i Grka u proljeće, kod Židova u rujnu ili listopadu.

Iznimka je bio antički Rim, gdje se sve do 153. prije Krista slavila 1. ožujka. Bio je to dan sveopćeg veselja, čestitalo se, dijelili su se novogodišnji darovi i priređivale bučne svečanosti. Prvi dan siječnja odabran je kao početak nove godine zato što je postojao običaj da rimski dužnosnici upravo tad preuzimaju jednogodišnju službu. Na latinskom se taj mjesec zvao Januarius i bio je posvećen Janu, zaštitniku svakog početka i uopće vremena.

Puno dobrih želja, a ponajviše zdravlja, trebat će u 2021. godini

U hrvatskom jeziku naziv za mjesec siječanj nastao je prema razdoblju sječe drva. Kršćani su dugo za početak nove godine uzimali dan Isusova rođenja, odnosno 25. prosinca. Crkva je 1691. prihvatila 1. siječnja kao početak nove godine i sam praznik slavi se u cijelom kršćanskom svijetu, ali svaki je narod udahnuo svoj dio tradicije. Danas se Nova godina dočekuje pjevanjem, plesom i ponoćnim vatrometom. (Ivo Aščić)

Od 1582. postupno se u mnogim zemljama uvodi gregorijanski kalendar, u skladu s kojim nova godina počinje 1. siječnja
Iz epidemioloških razloga čestitanje novogodišnjih praznika putem različitih komunikacijskih sredstava ima veću težinu
Epidemiološke preporuke, primjerice distanca, svakako mogu pomoći da ostanemo zdravi u 2021. godini