Ove se godine na različite načine obilježava 250. obljetnica rođenja njemačkog skladatelja Ludwiga van Beethovena. Motivi te moćne glazbene pojave na prijelazu između klasičnog i romantičnog razdoblja krase i poštanske marke brojnih izdavača: od oceanskih samostalnih teritorija, preko latinskoameričkih zemalja, pa sve do Velike Britanije, koja vrlo rijetko izdaje marke s osobama koje nisu u izravnoj vezi s njezinom krunom

Marke njemu u čast izdavane su i prethodnih godina: do 2019. više od 140 različitih izdanja. Rijetko je koji glazbenik više puta portretiran na markama od Beethovena.Rođen 1770. u Bonnu, afirmirao se u Beču, gdje je boravio do smrti 1827. godine. Smatra se revolucionarnim umjetnikom i vizionarom, a njegov se utjecaj i danas osjeća širom svijeta. Preradio je stare i stvorio nove standarde u oblikovanju i artikulaciji glazbene građe, a jedna je od najvećih osobnosti u povijesti umjetnosti uopće. Od 1795. nastupa javno, ali vrlo rano počinje gubiti sluh, što se 1819. pretvara u potpunu gluhoću, koja ga bitno i tragično ograničava u komunikaciji i javnom nastupu. Prvo je veliko ime u povijesti europske glazbe koje je djelovalo na tržištu kao slobodni umjetnik bez stalnog zaposlenja. Vrhunac karijere postigao je oko 1815., kad je postao šire poznat te predstavljan i izvođen u najvišim aristokratskim krugovima.

Beethoven je napisao više od 650 djela, među kojima je devet veličanstvenih simfonija; velik broj orkestralnih djela, koncerata za solo instrument i orkestralnu pratnju; brojna djela komorne glazbe, mise, balete i scensku glazbu, zborove i obrade popularnih irskih, njemačkih, ruskih i drugih pjesama.

Lirsku pjesmu koja govori o bratstvu među ljudima, Odu radosti njemačkog dramatičara i vojnog liječnika Friedricha Schillera, skladao je Beethoven u Devetoj simfoniji. Vijeće Europe prihvatilo je 1972. godine Odu radosti za svoju himnu, a 1985. odlukom europskih čelnika postala je službena himna Europske unije. Himna nema tekst, nego samo glazbu. Na univerzalnom jeziku glazbe njome se izražavaju europski ideali slobode, mira i solidarnosti. Izvodi se na službenim svečanostima na kojima sudjeluje Europska unija i općenito u okviru različitih događanja povezanih s Europom.

Ivo Aščić