Ujedinjeni narodi krajem su kolovoza putem svojeg ureda u New Yorku pustili u promet marke s motivima vodenih putova iz serije svjetska baština. Jedna od maraka prikazuje kanal Rideau u Kanadi, koji je na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine od 2007.

Iako ima svega 37 milijuna stanovnika, Kanada je druga po veličini zemlja na svijetu. Unutarnje vode zauzimaju čak devet posto njezina teritorija, što je ekvivalent površine Francuske i Njemačke zajedno. Ova sjevernoamerička država ima više od tri tisuće kilometara plovnih rijeka i kanala. Tijekom zime plovidba se prekida zbog zaleđenosti, obično od kraja prosinca do početka travnja. Kanali iz Velikih jezera izgrađeni od 1825. do 1855. omogućavaju međujezersku plovidbu, vezu s New Yorkom (Atlantski ocean), rijekom Hudson i plovnim sustavom Illinois – Mississippi – Ohio (Meksički zaljev). Sredinom prošlog stoljeća otvoren je jedan od svjetskih, trgovački najvažnijih putova (sustav Saint Lawrence Seaway) kojim mogu ploviti oceanski brodovi do 15 međunarodnih i oko 50 regionalnih luka SAD-a i Kanade na obalama Velikih jezera.

Kanal Rideau nalazi se na rijeci Rideau u jugoistočnoj kanadskoj pokrajini Ontario. Plovni kanal dug 202 kilometra izgrađen je na više jezera u prvoj polovini XIX. stoljeća, povezujući grad Ottawu na istoimenoj rijeci s gradom Kingstonom na jezeru Ontario. Ideja o gradnji kanala započela je 1812. nakon Drugog rata za neovisnost. Izgradila ga je britanska inženjerija prije svega za vojne potrebe, u vrijeme kad su se Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države borile za prevlast u tom dijelu Kanade. Kanal je posebno projektiran za brodove na parni pogon, a na njemu se nalazi i niz utvrda. Ovaj kanal sa slatkom vodom najbolji je tadašnji primjer uporabe europske tehnologije u velikim razmjerima. Jedan je od rijetkih kanala na sjevernoameričkom kontinentu koji je ostao u funkciji po svojoj izvornosti s većinom očuvanih strukturnih elemenata. Kanal je imao važnu ulogu u čuvanju kanadske granice jer je Kanada 1867. na temelju zakona britanskog Parlamenta dobila status dominiona odnosno određeni stupanj samouprave.

Ivo Aščić