Automodelarstvo je među popularnijim, a podrazumijeva gradnju i natjecanja daljinski upravljanih modela automobila
Marke – Mitovi
Priče o nadnaravnim radnjama bogova ili junaka koje su utemeljile neku kulturu, odnosno mitovi, rasprostranjene su u gotovo svim civilizacijama, narodima i religijama. Čest su motiv i na markama: Orfej, grčki mitski glazbenik (Turska, 2020.); div, mitski demon prirode (Velika Britanija, 2009.); mitsko mjesto: Lindholm Høje (Danska, 2008.) i dr.

Najbolji je primjer Hrvatska pošta Mostar, jedan od tri poštanska operatera u BiH, koji redovito svake godine izdaje marke s temom mitova i flore. Ovogodišnje izdanje posvećeno je Ladi, staroslavenskoj božici ljubavi i braka. Slavljena je zbog svoje ljepote i privlačnosti, a predstavljana kao najljepša slavenska žena duge zlatne kose s upletenim klasjem žita. Vlada ljeti, u razdoblju plodnosti kad sve raste i buja, a bili su joj posvećeni različiti obredi kako bi se izmolila kiša za žednu zemlju zbog rasta biljaka. Djevojke i mladići okupljali su se u prirodi igrajući kola i pjevajući pjesme posvećene božici Ladi. Mladići su pleli cvjetne vijence kojima su djevojke ukrašavale kosu, a kasnije su te vijence darivale mladićima.

Isti je izdavač maraka pustio 2008. u promet izdanje “Andrija Šimić i hajdučka trava”. S marke se saznaje kako je Andrija Šimić (Alagovci – Grude, BiH 1833. – Runovići, Imotski 1905.), bio posljednji hrvatski hajduk i najpoznatiji hajduk XIX. stoljeća. Teško podnoseći nepravdu turske vlasti odmetnuo se u hajduke, a njegova je družina uznemirila bečke i carigradske vlasti koje su poduzele niz akcija. Nakon izdaje 1871., uhićen je i osuđen na doživotnu tamnicu, a pomilovan je 1901. godine. Iako je bio hajduk, ostao je narodu u lijepoj uspomeni. O njemu se i danas pričaju priče kao o neustrašivom borcu za pravdu. Nije dopuštao zlostavljanje napadnutih, a posebno poštovanje pokazivao je prema ženama te ga neki nazivaju hercegovačkim Robinom Hoodom.
Zanimljivi su likovi iz grčke mitologije amazonke, legendarne ratoborne kćeri boga Aresa i nimfe Harmonije. Imale su svoju državu na obalama maloazijske rijeke Termodonta u Kapadociji, ili na Kavkazu, a često su provaljivale na zapad, pa i u Grčku. U njihovoj su državi muškarci živjeli kao osakaćeni robovi, a one su se bavile lovom, odgajale kćeri i ratovale. Jednom godišnje dolazile bi u dodir s muškarcima jednog susjednog naroda da im ne izumre rod. Mušku su djecu ubijale. (Tekst: Ivo Aščić)