Konferencija Domovinska sigurnost i upravljanje u krizama

“Uspostavom sustava domovinske sigurnosti povećana je brzina reakcije, učinkovitost, kvalitetna organizacija, predviđanje i pravodobna reakcija,” rekao je ministar obrane Damir Krstičević na prvoj međunarodnoj konferenciji Domovinska sigurnost i upravljanje u krizama održanoj 17. rujna u Zagrebu

U organizaciji Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Jutarnjeg lista održana je 17. rujna u hotelu Esplanade u Zagrebu prva međunarodna konferencija Domovinska sigurnost i upravljanje u krizama.

Konferenciji su, uz vrhunske domaće i inozemne stručnjake iz područja sigurnosti, nazočili predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar-Kitarović, izaslanik predsjednika Vlade potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov i drugi visoki uzvanici.

U sklopu konferencije održan je i panel na kojem su sudjelovali stručnjaci iz područja sigurnosti i upravljanja krizama iz Europske unije i NATO-a – direktor za operacije i planiranje (NATO International Military Staff) general Timothy Bevis i zamjenik generalnog direktora za sigurnost, migracije i unutarnje poslove EU-a Olivier Onidi.

Na panelu su sudjelovali i direktor Glavnog stožera Oružanih snaga RH viceadmiral Robert Hranj, predstavnik Nacionalne garde Minnesote umirovljeni brigadir Matthew Vatter, ravnatelj Ureda za upravljanje hitnim situacijama američkog grada Saint Paula Rick Larkin, predstavnik Sveučilišta Leiden iz Nizozemske prof. dr. Arjen Boin i predstavnik Sveučilišta Bar-Ilan iz Izraela prof. dr. Shlomo Shpiro, direktor Synergies International Consultinga iz Austrije Wolfgang Krajic, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Josip Granić te predstavnik Instituta za sigurnosne politike Filip Dragović.

Glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić pozdravio je sve okupljene i zahvalio im na odazivu na konferenciju. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u svojem je obraćanju izrazila zadovoljstvo što je međunarodna konferencija o domovinskoj sigurnosti i upravljanju u krizama organizirana upravo u Hrvatskoj.

“Ovo je jedno od pitanja koje se tiče svakog građanina naše države. Danas je naša sigurnost izložena izazovima i prijetnjama i tradicionalni sigurnosni sustavi s njima sve teže drže korak i od tih se izazova ne može ograditi nego međunarodnom suradnjom i partnerstvom,” poručila je Predsjednica i zahvalila ministrima Krstičeviću i Božinoviću na potpori koju su pružali i pružaju razvoju sustava domovinske sigurnosti.

“Vjerujem da smo u ovoj izgradnji sustava postigli mnogo, no još je puno posla pred nama. To je posao koji nikad neće prestati,” zaključila je Predsjednica.

Ministar obrane Damir Krstičević, koji je ujedno i predsjednik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti, istaknuo je kako je sustav domovinske sigurnosti brend Vlade Republike Hrvatske i naglasio kako je njegovom uspostavom povećana brzina reakcije, učinkovitost, kvalitetna organizacija, predviđanje i pravodobna reakcija.

“U mandatu ove Vlade prvi smo put pokrenuli izradu Priručnika za upravljanje u kriznim i izvanrednim stanjima u 2020. godini, kojim će se opisati konkretne uloge i zadaće pojedinih sastavnica sustava s naglaskom na faze pripravnosti i odgovora na pojedine vrste kriza. Ustrojen je međuresorni tim koji radi na priručniku,” najavio je ministar Krstičević i rekao kako se sustav nastavlja poboljšavati i graditi iz dana u dan te kako sinergija koja povezuje sve sastavnice naočigled daje rezultate.

“Policija, Hrvatska vojska, civilna zaštita, vatrogasci, sigurnosno-obavještajni sustav, lokalna zajednica, udruge, građani – svatko daje svoj doprinos,” rekao je ministar obrane.

Ministar Krstičević istaknuo je kako će značajan doprinos razvoju sustava domovinske sigurnosti biti pokretanje Studija domovinske sigurnosti, koji će djelovati u okviru Sveučilišta za obranu i sigurnost “Dr. Franjo Tuđman” i koje će, objasnio je, izgrađivati buduće lidere u tom zahtjevnom funkcionalnom području.

“To će biti velik doprinos jer trenutačno u Republici Hrvatskoj ne postoji klasifikacijski okvir za stvaranje te vrste stručnjaka. Iznimno je važno dograđivati operativni okvir. Po uzoru na sektorsko Zapovjedno-operativno središte, potrebno nam je nacionalno situacijsko/krizno središte kao analitičko-informacijsko-komunikacijsko tijelo koje pomaže Koordinaciji i kriznim stožerima koji se ustrojavaju na državnoj razini za različite vrste kriza. Potreba ustrojavanja i djelovanja takvog središta prepoznata je u prijedlogu Strategije nacionalnog razvoja 2030. godine. Naravno da nam je želja izgraditi središte puno prije tog roka,” rekao je.

Sinergija svih sastavnica sustava

Ministar Krstičević u svojem je obraćanju podsjetio kako je sustav domovinske sigurnosti uspostavljen 2017., kad su doneseni Strategija nacionalne sigurnosti i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti. Zahvalio je pritom predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović na prepoznavanju važnosti uspostave sustava domovinske sigurnosti.

“Temelj uspješnosti sustava domovinske sigurnosti jest upravo prevencija štetnih događaja. Kroz prevenciju sprečavamo nastajanje krize ili smanjujemo razmjere krize ako se krizna situacija već dogodila. Svjesni smo da je to teška zadaća, puno je posla još uvijek pred nama, ali smatramo kako je to jedini ispravan put. Zato kroz prevenciju kao prvi preduvjet te uz sinergiju svih sastavnica sustava, kroz adekvatne sposobnosti predviđanja, kroz sustav naučenih lekcija, kroz koordinaciju i decentralizaciju sustava nastavljamo štititi naše građane, našu kritičnu infrastrukturu i našu domovinu,” zaključio je ministar obrane.

Ministar Krstičević zahvalio je na kraju svim sastavnicama sustava domovinske sigurnosti na doprinosu u njegovoj izgradnji. “Zahvaljujem pripadnicima civilne zaštite, vatrogascima, policajcima, vojnicima, pripadnicima Hrvatske gorske službe spašavanja, Hrvatskog Crvenog križa, Hitne medicinske službe, brojnim profesionalcima, dragovoljcima, građanima koji svojim angažmanom potpuno potvrđuju značenje sintagme Partnerstvo za sigurnost,” rekao je.

Ministar Božinović pohvalio je ideju organiziranja ovakve međunarodne konferencije i rekao kako se hrvatska nacionalna sigurnost značajno razvila od završetka Domovinskog rata te kako je upravo obrana zemlje uvelike definirala smjerove razvoja hrvatske nacionalne sigurnosti.

“Moram reći kako upravo područje sigurnosti pokazuje važnost pristupanja NATO-u i Europskoj uniji. Upravo na taj način jačamo nacionalni sustav fondovima EU-a, a poimanje sigurnosti članstvom u NATO-u dobiva novu konotaciju sigurnosti, odnosno širi nam vidike i izvan naših granica,” poručio je ministar Božinović te izrazio zadovoljstvo što se danas sigurnost hrvatskih građana može štititi na najbolji mogući način.

Na prvoj međunarodnoj konferenciji o sustavu domovinske sigurnosti predstavljen je logo sustava domovinske sigurnosti, koji predstavlja simbole sustava domovinske sigurnosti i povezanost vojno-sigurnosnog s civilnim sustavom.

Središnji je dio logotipa stilizirani štit i mač u bojama hrvatske zastave, a štit i mač univerzalni su simbol obrambeno-sigurnosnog sustava. Središnji dio uokviren je hrastovom i maslinovom grančicom povezanim lentom. Hrastova grančica označava pripadnost vojno-sigurnosnom sustavu, a maslinova civilnom. Lenta je spojena hrvatskim tropletom.

Ciljevi prve međunarodne konferencije o sustavu domovinske sigurnosti bili su analizirati postignuća i područja mogućih poboljšanja sustava domovinske sigurnosti od donošenja Zakona o sustavu domovinske sigurnosti u listopadu 2017. godine pa do danas te ukazati na daljnji smjer razvoja sustava domovinske sigurnosti.

Također, jedan od ciljeva bilo je upoznavanje s vrstama i izvorima kriza za koje se moramo pripremiti kao država i društvo, odlikama i oblikovanjem učinkovitog upravljanja u krizama odnosno kriznom upravljanju, potrebnim sposobnostima, nacionalnim i međunarodnim odgovorima, naučenim lekcijama i izazovima iz suvremenih kriza te kriznim komuniciranjem.

Jedan od vrlo važnih ciljeva bio je i upoznati se s NATO-ovim i EU-ovim sustavom upravljanja u krizama, trenutačnim stanjem, smjernicama i vizijom razvoja te dobiti vrijedne upute, smjernice i savjete za razvoj nacionalnog priručnika za upravljanje u krizama.

OJI

Foto: Tomislav Brandt