Dolazak prvih šest višenamjenskih borbenih aviona Rafale u Hrvatsku te time i svojevrsno umirovljenje eskadrile naših MiG-ova potakli su nas na izradu dokumentarnog filma o njihovoj nezaobilaznoj ulozi u Domovinskom ratu, ali i mirnodopskom doprinosu u zaštiti hrvatskog neba te izgradnji Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Priča je to o avionima i ljudima koji su obilježili jedno neponovljivo razdoblje naše novije povijesti, priča o velikim ljudima, hrabrim letovima i još hrabrijim pothvatima…

Tridesetak proteklih godina prodorni zvuk hrvatskih MiG-ova koji nas nadlijeću na nekoj od svojih zadaća osluškivali smo s posebnim emocijama. U ratnim danima bili su naša nada i pouzdanje, kasnijih godina naš ponos i naša sigurnost. Zasluženo su odradili svoje, bili su najbolje što smo imali i time se ponosili. Upravo su oni odigrali ključnu i nezamjenjivu ulogu u stvaranju Hrvatske i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva… Počeci ustrojavanja hrvatske Eskadrile lovačkih aviona bili su skromni, ali puni entuzijazma, iznimne hrabrosti i odvažnosti… Bilo je to vrijeme obilježeno posebnim ljudima i nevjerojatnim pothvatima, koje je Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu u nastajanju, ali i Hrvatskoj vojsci u cjelini davalo moralnu snagu koja im je tada trebala. Prvi se dogodio 25. listopada 1991., kad je pilot Rudolf Perešin preletio s bihaćkog aerodroma borbenim avionom MiG-21 u Klagenfurt. Trebala je iznimna hrabrost i odlučnost za pothvat koji je pilot Perešin napravio tog dana. Nažalost, njegov MiG-21 oznake 26 112 kojim je preletio ipak nije nastavio put Hrvatske, ostao je u Austriji punih 28 godina podsjećajući na te sudbonosne dane, ali odjeknula je ova vijest objavljena tada u svjetskim medijima. Vrlo brzo nakon tog događaja, koji je osvijestio da je i nemoguće izvedivo, 17. siječnja 1992. dolazi do ustrojavanja Eskadrile lovačkih aviona i, iako još bez lovačkih zrakoplova, postavljeni su temelji stvaranja udarne snage Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

PRVI HRVATSKI MIG

I nije dugo trebalo da povijest počne pisati prvi hrvatski borbeni MiG-21… Na pistu Zračne baze Pula 4. veljače 1992. slijeće pilot Danijel Borović bježeći s bihaćkog aerodroma. Već sljedećeg dana avion je bio spreman za izvršenje letačkih zadaća i s hrvatskim grbom na repu, a Hrvatsko ratno zrakoplovstvo dobilo je svoj prvi avion s nadzvučnim sposobnostima obrane, nadzora i zaštite zračnog prostora. Ovaj MiG-21, povijesne oznake 101, bio je prvi u nizu nadzvučnih lovaca koje će Hrvatska nabaviti tijekom Domovinskog rata i prvi MiG-21 koji ulazi u sastav Eskadrile. Samo koji mjesec poslije, 15. svibnja 1992., Eskadrila jača za još dva aviona. S neprijateljskih vojnih aerodroma svojim MiG-ovima uspijevaju preletjeti hrvatski piloti Ivica Ivandić i Ivan Selak. Vrijeme je to u kojem se nije gubilo ni trenutka. Iako samo s tri aviona u Eskadrili, intenzivno počinju, u Puli i u Zagrebu, pripreme pilota za borbena djelovanja, letačka preobuka i trenažni letovi. Hrvatski zračni prostor tada je bio pod potpunom kontrolom neprijateljskog zrakoplovstva, no naši piloti s tri hrvatska MiG-a, iako nedovoljno i nepotpuno naoružana, provode demonstracijske letove, hrabre i pokazuju svoju prisutnost i odlučnost djelovanja. Odlučnost u kojoj je obrana domovine bila ispred vlastitog života.

Prvi hrvatski MiG, evidencijskog broja 101, nije, nažalost, dočekao pobjedničke dane, kao ni herojski pilot pukovnik Antun Radoš, koji je u njemu poginuo na borbenoj zadaći kod Bosanske Posavine 24. lipnja 1992. S preostala dva i ne gubeći vjeru, Eskadrila nastavlja borbene zadaće te svoj doprinos iste godine daje u zadaćama oslobađanja hrvatskog juga i potpori hrvatskim postrojbama u deblokadi Dubrovnika. Nevjerojatna je bila domišljatost i kreativnost naših oružara i zrakoplovnih tehničara u tom vremenu, koji su stare aviobombe uspješno prilagođavali MiG-ovima i povećavali im borbeni učinak.

SNOVI POSTALI STVARNOST

Unatoč embargu i nizu otežavajućih čimbenika, Hrvatska uspijeva nabaviti veći broj aviona i do kraja 1993. raspolaže zračnom flotom koju je činio 21 borbeni MiG-21. Snovi o većem broju nadzvučnih aviona postali su stvarnost. Borbene sposobnosti Eskadrile time se znatno povećavaju, a hrvatski MiG-ovi iz dana u dan sve ozbiljnije ugrožavaju neprijateljsku premoć, sudjelujući u potpori postrojbama Hrvatske vojske, bilo da je riječ o početnim zračnim borbenim djelovanjima uoči operacija ili nadzoru i zaštiti zračnog prostora. Uz paralelno izvršavanje operativnih zadaća, te intenzivnu obuku i preobuku, vrijeme je to i početka stvaranja i školovanja hrvatskog pilotskog i zrakoplovno-tehničkog osoblja. Sustavna izobrazba i uvježbavanja kulminirali su pokazanim sposobnostima na vježbama Bandira i Posejdon 1994. godine, potvrđujući potpunu spremnost i sposobnost uporabe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u budućim oslobodilačkim operacijama Hrvatske vojske. A one su uslijedile vrlo brzo… Vojno-redarstvena operacija Bljesak, Ljeto 95, pobjedonosna Oluja, Južni potez, Maestral… i u svima njima svoju su ulogu, često i presudnu, imali naši vrhunski piloti u kabini nadzvučnih lovaca, koji su u njihovim rukama davali maksimum. Baš takvo ostat će upamćeno njihovo borbeno djelovanje u hrvatskoj vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. Precizno i učinkovito neutralizirali su neprijateljska radiorelejna čvorišta, središta veze i zapovjedna mjesta te djelovali po neprijateljskim položajima i ciljevima pridonijevši ukupnom uspjehu operacije.

Iako ponosni na postignuto, jer izrasli su u najtežem vremenu u respektabilno ratno zrakoplovstvo, sjećanje na prazne stajanke i pilote koji se nisu vratili s borbenih zadaća zauvijek će biti dio njihove slavne povijesti, na čijim će temeljima nastaviti graditi budućnost. Svi su oni bili primjer vojničke, pilotske i ljudske izvrsnosti. Pukovnik Miroslav Peris s Osvetnikom Vukovara nije se vratio s borbene zadaće 14. rujna 1993.; u pripremama za akciju Bljesak 21. travnja 1995. stradava pukovnik Zlatko Mejaški; 2. svibnja 1995. u akciji Bljesak život je izgubio zapovjednik Eskadrile pukovnik Rudolf Perešin… Bilo je to vrijeme hrabrih i odvažnih… … ali i letova bez povratka i nebeskih ratnika koji će zauvijek biti utkani u povijest HRZ-a i Eskadrile borbenih aviona.

TRI DESETLJEĆA PONOSNOG POSTOJANJA

Prijelazom na mirnodopski ustroj Eskadrila borbenih aviona nastavlja razvijati nove sposobnosti, modernizira se, prihvaćaju se zahtjevne zadaće provedbe međunarodnih vojnih vježbi. Od skromnih početaka 2000. godine, kad su američki lovački zrakoplovi F-14 i F-18 prvi put sletjeli na pulski aerodrom, nastavili su rasti, izgrađivati se i podizati standarde te suvereno i nimalo ne zaostajući sudjelovati na međunarodnim vježbama i sve to vrijeme potvrđivati svoje sposobnosti. Potvrda je toga bio i hrvatski dežurni borbeni dvojac aviona MiG-21 uključen u NATO-ov sustav integrirane zaštite zračnog prostora pružajući zaštitu neba Republike Hrvatske. Modernizacija i dva remonta hrvatskih aviona MiG-21 u Rumunjskoj i Ukrajini osigurali su zadržavanje sposobnosti nadzvučne borbene komponente, a pripadnici 191. eskadrile lovačkih aviona nastavili su neumorno graditi tradiciju Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, paralelno se pripremajući na prelazak i prihvat višenamjenskih borbenih aviona nove generacije. S posebnim ponosom i zadovoljstvom pamtit će se zadaće poput osiguranja zračnog prostora RH prilikom posjeta svetog oca pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, ali i nebeski doček hrvatskih nogometnih viceprvaka. No danas, nakon tri desetljeća ponosnog postojanja i služenja domovini, tri desetljeća hrabrih letova, neustrašivih pilota i iznimne predanosti nacionalnoj sigurnosti, vrijeme je da u povijest Hrvatskog ratnog zrakoplovstva ode i legendarni lovac presretač, hrvatski MiG-21. Avion koji će nas sve podsjećati na hrabrost i pobjede, ostavljajući u nasljeđe zračne legende koje će nadahnjivati generacije koje dolaze. Ostat će vječno zapamćena vjerna krila koja su sve vrijeme svojeg postojanja nosila teret nacionalne sigurnosti i bila simbol predanosti i odanosti nebu koje su štitila. Nadamo se da smo ovim kratkim povijesnim videoosvrtom barem djelomično sačuvali od zaborava priču koju su ispisali MiG-ovi svih ovih godina i da će se pregledavati sa zanimanjem, a dostupan je na našim mrežnim kanalima.

TEKST: Vesna Pintarić; Fotoarhiva: HVGI-ja