Budući da se 2014. sigurnosna situacija u istočnoj Europi počela komplicirati, najsjevernija baltička zemlja zaključila je da će morati uložiti znatna sredstva u jačanje svojih obrambenih kapaciteta

Sa 1,3 milijuna stanovnika i ukupnom površinom od 45 339 km², uključujući oko 1500 otočića, Estonija dijeli gotovo 324 km kopnene granice s Rusijom. Neovisna je od kolovoza 1991. Estonske obrambene snage (Eesti Kaitsevägi / Estonian Defence Forces – EDF) uvelike se temelje na obveznom vojnom roku. Danas imaju nešto više od 4000 profesionalnih pripadnika, otprilike 4000 ljudi koji služe obvezni vojni rok, 15 000 pripadnika dragovoljne teritorijalne obrane (Obrambena liga – Kaitseliit) i 40 000 pripadnika pričuvnih snaga.

Od pristupanja Sjevernoatlantskom savezu (NATO) u ožujku 2004., Estonija ima veliku ulogu u održavanju njegova obrambenog položaja i koncepta odvraćanja na istočnim granicama. Najveća ugroza dogodila se 2007. i bila je kibernetička: napadi na web-stranice državnih institucija, banaka, medijskih tvrtki… Na temelju toga, iduće godine u glavnom gradu Tallinnu ustrojeno je NATO-ovo Središte izvrsnosti za kibernetičku obranu (NATO Cooperative Cyber Defence Centre of Excellence – CCD COE). Budući da se 2014. sigurnosna situacija u istočnoj Europi počela komplicirati, estonska vlada zaključila je da će morati uložiti znatna sredstva u jačanje obrambenih kapaciteta. Slijedom toga, Ministarstvo obrane samostalno je ili u okviru bilateralnih inicijativa nabave sa saveznicama zadnjih godina provelo priličan broj programa modernizacije. Nastoji istodobno poboljšati sposobnosti u zračnoj, kopnenoj i pomorskoj domeni, a obrambena potrošnja od 2018. do 2022. pokriva od 2 do 2,4 posto BDP-a. Za obranu Estonije tu su i NATO-ove postrojbe koje djeluju u okviru inicijative ojačane prednje prisutnosti (enhanced Forward Presence – eFP).

Geostrateška ranjivost

Otvorena ruska agresija na Ukrajinu koja je počela krajem veljače 2022. samo je ojačala predanost Estonije modernizaciji oružanih snaga. Kad se usporedi s Litvom i Latvijom, Estonija je geostrateški najranjivija baltička zemlja. Najsjevernija je, što znači da je vojna potpora NATO-a i najkompleksnija. Obrambeni proračun za 2021. iznosio je 645 milijuna eura, a u 2022. povećan je na 748 milijuna, tj. 2,31 posto BDP-a. Kako bi za svoj novac dobili što više, Ministarstvo obrane uključilo se u nekoliko zajedničkih pothvata sa savezničkim zemljama i organizacijama. S druge strane, aduti su domaće obrambene industrije kibernetičke tehnologije (tvrtka Cybernetica) i besposadni kopneni sustavi (Milrem Robotics).

Osnovni ustroj Estonskih obrambenih snaga zanimljiv je po tome što nema zapovjednika kopnene vojske, nego ona podrazumijeva dvije pješačke brigade koje su izravno pod zapovjednikom EDF-a, tj. načelnikom Glavnog stožera. Tu su i zračne snage, mornarica, Snage za specijalne operacije, Vojnoobavještajno središte, Kibernetičko zapovjedništvo, Vojna policija i Zapovjedništvo za potporu te Obrambena liga. Kao i druge dvije baltičke zemlje, Estonija ima relativno skromne zračne i pomorske snage. Zračne snage odgovorne su za nadzor zračnog prostora, zračnu potporu, transport i pomoć u traganju i spašavanju. Nebo, baš kao i iznad ostalih baltičkih zemalja, štiti NATO-ova misija Baltic Air Policing iz zrakoplovnih baza u Estoniji i Litvi. Estonske pomorske snage odgovorne su za osiguranje teritorijalnih voda i isključivog gospodarskog pojasa. Estonija ima dugu morsku obalu: 1241 km ili 3800 km s uključenim otočićima. Flota se temelji na rabljenim ophodnim te brodovima za minsko-protuminsko djelovanje koji su donacija zemalja-partnera ili nabavljeni za simboličan iznos.

Glavna je kopnena manevarska postrojba 1. pješačka brigada, u čijem je sastavu sedam bojni (tri pješačke, topnička, protuzračna, inženjerijska i bojna borbene potpore) i tri samostalne satnije (zapovjedna, protuoklopna i izvidnička). Druga pješačka brigada ustrojena je 2014. i uz Zapovjedništvo ima samo tri djelatne postrojbe: pješačku bojnu, bojnu borbene potpore te zapovjednu satniju. Ostale su postrojbe pričuvne, ali zbog situacije u Ukrajini uskoro bi trebale steći punu spremnost. Prioriteti modernizacije usvojeni su u Planu razvoja nacionalne obrane za 2031., koji je Vlada odobrila u prosincu 2021. Među uključenim su tehničkim prioritetima protuoklopne sposobnosti (za obje pješačke brigade), teritorijalna obrana, mobilni pomorski radari sa zajedničkom (među baltičkim zemljama) radarskom slikom te opći sustav za situacijsku svjesnost. Estonija će 2024. i 2025. uspostaviti dvije nove radarske lokacije.

 

 

Rabljeni oklopnjaci

Najvažniji projekt modernizacije estonskih kopnenih snaga tijekom prethodnih proračunskih razdoblja bila je nabava 44 borbena vozila pješaštva CV9035NL za njihovu prednju bojnu za brzo djelovanje (scouts battalion), zajedno sa šest vozila za potporu na osnovi tenka Leopard 1. Vozila CV90 kupljena su rabljena od Nizozemske, a ugovor je potpisan 2014. i bio je vrijedan 113 milijuna eura. Vozila su proizvedena od 2008. do 2011., a sva su isporučena do 2019. U novoj vojsci preimenovana su u CV9035EE. Osnovno je naoružanje top 3ATK Bushmaster III kalibra 35 mm čiji je učinkoviti domet četiri kilometra, a brzina paljbe 200 metaka u minuti. Sekundarno naoružanje čini spregnuta strojnica 7,62 mm, a tu je i deset lansera dimnih granata. CV90 proizvod je švedske tvrtke BAE Systems Hägglunds AB. Motor je dizelska Scania DS16 snage 810 KS (600 kW). Brzina vozila je 70 km/h. Masa vozila iznosi oko 32 tone, a prevozi tri člana posade i sedam vojnika tzv. iskrcajnog dijela.

Početkom 2016. s Norveškom je dogovorena kupnja 37 oklopnih tijela CV90 za 635 tisuća eura. Tijekom 2021. dvije su estonske tvrtke – Scania Eesti AS i AS GoCraft – dobile ugovor vrijedan 30 milijuna eura, na temelju kojeg će od tih tijela izgraditi vozila za borbenu potporu: logistička, inženjerijska i protuoklopna. Imat će poboljšane sposobnosti za noćnu vožnju i povećanu oklopnu zaštitu kupole. To je donedavno bila najveća narudžba u estonskoj obrambenoj industriji. Pješačke postrojbe još uvijek koriste 70 finskih oklopnih transportera Sisu/Patria XA-188 konfiguracije 6 x 6 i 56 starijih vozila XA-180. Vozila su također rabljena, kupljena od Nizozemske. Patria je u prosincu 2021. dobila ugovor za modernizaciju, zahvaljujući kojoj će XA-188 ostati u uporabi do 2048., a XA-180 do 2028. godine. Od švedske tvrtke Saab nabavljeni su različiti simulatori za obuku na vojnim sustavima. Ugovor iz 2017. uključuje laserske sustave BT46 (slične MILES-u koji rabi Hrvatska vojska) za vozila CV9035, protuoklopne sustave Carl Gustaf, kao i simulatore za pješačko naoružanje za postrojbe pješaštva do razine satnije. Za kontrolu i praćenje vježbi koristi se sustav Manpack 300.

Sustavi koji znače prekretnicu

Što se tiče topništva, Estonija je također odlučila modernizirati arsenal, koji se donedavno sastojao od 24 vučne haubice FH70 u kalibru 155 mm nabavljene iz Njemačke. Tu je i 18 haubica sovjetskog dizajna D-30 u kalibru 122 mm kupljenih još 2009. od Finske. Međutim, estonski službeni izvori nedavno su priopćili da će cijeli stari topnički arsenal donirati Ukrajini. To će biti jednostavnije kad u operativnu uporabu budu uvedene sve južnokorejske samohodne haubice na gusjenicama K9 Thunder. Ugovor je sklopljen krajem 2020. i to za 24 rabljene haubice, plaćene 81,5 milijuna eura. U cijenu je uključena obuka za instruktore i osoblje za održavanje, kao i specijalni alati i pričuvni dijelovi. Prva ispitivanja haubica K9 provedena su početkom 2021. Modifikaciju i rekonstrukciju oružja provodi estonska tvrtka AS GoCraft, a radovi trebaju biti završeni do 2024. godine. Uključuju ugradnju komunikacijskih i sustava upravljanja paljbom, protupožarnog sustava, prilagodbu elektroničkih sustava… Novu nabavu Estonsko središte za obrambena ulaganja (ECDI) objavilo je nedavno, 14. siječnja 2023.: bit će kupljeno dodatnih 12 rabljenih haubica K9. Ugovor je vrijedan oko 36 milijuna eura i trebale bi biti isporučene do kraja 2026. godine.

Estonske sposobnosti neizravne vatre bit će povećane i sa šest američkih samohodnih višecijevnih lansera raketa M142 HIMARS (High Mobility Artillery Rocket System). Ugovor o kupnji potpisan je sa Sjedinjenim Državama u prosincu 2022. Ukupna vrijednost veća je od 200 milijuna dolara i to je dosad najskuplji estonski projekt nabave oružja. Uz lansere, bit će kupljene i rakete dometa od 70 do 300 kilometara, komunikacijski sustavi, kao i rješenja za obuku, logistiku i održavanje tijekom operativne uporabe. Prvi sustavi bit će isporučeni 2024. godine. Sustave HIMARS kupuje i susjedna Litva, a interes je iskazala i Latvija. HIMARS-i bi baltičkim zemljama trebali omogućiti djelovanje po vrlo udaljenim ciljevima visoke vrijednosti, najviše zahvaljujući dalekometnom visokopreciznom streljivu MGM-140 ATACMS (Army Tactical Missile System). HIMARS-i za Estonske obrambene snage znače prekretnicu. Naime, dosad su ulaganja bila koncentrirana na osnovne sustave za kopnene snage čija je zadaća odgoditi napredovanje protivničkih snaga dok ne stignu saveznička pojačanja. No suvremeni raketni sustavi pokazuju da baltička zemlja prelazi na sljedeću fazu u razvoju oružanih snaga: isporukom M142 dobit će sustave za odvraćanje velikog dometa. Topništvo bi trebalo biti ojačano i nabavom protutopničkih radarskih sustava. Estonija je usto u studenom 2021. naručila minobacače Spear 120 mm izraelske tvrtke Elbit potpisivanjem ugovora u vrijednosti 15 milijuna eura.

Zemaljski PZO

Estonska vlada je, vezano uz zračnu domenu, najavila da će nastojati kupiti suvremene sustave zračne i proturaketne obrane. U srpnju 2022. dogovoren je projekt suradnje s Litvom, koja je kupila norveški raketni sustav za protuzračnu obranu zemlja-zrak NASAMS. Estonija planira do 2025. nabaviti sustav srednjeg dometa. Procjenjuje se da bi ukupan trošak mogao iznositi 350 milijuna eura. Estonski radari za nadzor zračnog prostora Thales GM403 prolaze nadogradnju softvera i hardvera. Nakon ažuriranja uvelike će ojačati estonski doprinos jedinstvenoj NATO-ovoj radarskoj slici. Bit će opremljeni sustavima koji mogu automatski prepoznati zrakoplove članica NATO-a. Osim toga, moći će otkriti objekte u zraku znatno dalje od onih koje otkrivaju radarski sustavi u trenutačnoj konfiguraciji. Vrijednost ugovora iznosi 11 milijuna eura. Zahvaljujući estonsko-finskoj suradnji na obnovi radara za zračno motrenje ušteđeno je gotovo četiri milijuna eura. Ugovorni je partner francuski Thales, koji obveze ispunjava od 2022. do 2025. godine. Estonija je usto još 2018. potpisala s francuskom podružnicom paneuropske tvrtke MBDA ugovor vrijedan 50 milijuna eura za nabavu dodatnih projektila za protuzračnu obranu kratkog dometa Mistral 3, koje nabavlja i Hrvatska. Estoniji su isporučeni do 2020. godine. Usto, Estonija još od 2009. za PZO koristi Mistral. Ugovor je uključivao i nabavu raketa za obuku, simulatora i opreme za testiranje. Jedna nabava ostvaruje se u nedalekoj i savezničkoj Poljskoj: u rujnu 2022. naručeno je 100 prijenosnih protuzračnih sustava Piorun i 300 projektila. Trebali bi biti isporučeni u drugoj polovini ove godine, a vrijednost ugovora je 103 milijuna eura.

Estonsko središte za obrambena ulaganja objavilo je 2022. da priprema dosad najveću javnu nabavu u vojnoj sferi. U suradnji s Ministarstvom obrane Latvije, cilj je pronaći jednog ili više partnera koji bi sigurnosne strukture dviju zemalja opskrbljivali vozilima različitih tipova. Procijenjena je vrijednost posla 693 milijuna eura, isporuka bi trajala deset godina, a traži se 16 različitih tipova vozila. Zajednička nabava treba omogućiti bolje uvjete, posebice nižu pojedinačnu cijenu. Uključivat će i rabljena vozila nabavljena od najbližih saveznica, kao i potpuno nova vozila, ovisno o intenzitetu korištenja i financijskim prednostima. Ciklus nabave sastoji se od dva dijela. Prvi obuhvaća kupnju vozila nosivosti do pet tona, a drugi nosivosti pet i više tona. Estonija među baltičkim zemljama vjerojatno ima najnapredniju vojnu industriju. Razvila je impresivne sposobnosti u informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji i, posljedično, izvanredne tehničke kapacitete u kibernetičkoj domeni. Neke estonske tvrtke toliko su tehnološki napredne da su među istaknutijim u Europskoj uniji. Međutim, Estonija još uvijek nastoji pronaći svoje mjesto na Starom Kontinentu, na kojem ograničen broj zemalja kontrolira više od 80 posto cjelokupnog tržišta. Inicijative poput PESCO-a te poboljšanje suradnje NATO-a i EU-a u kibernetičkoj domeni mogli bi poslužiti kao temelj za konsolidaciju tržišnog položaja Estonije. No, i tu je potrebna suradnja. Primjerice, postoji ideja da se zajedno s Finskom i Latvijom predloži zajednički projekt za razvoj autonomnog kopnenog vozila. Zahvaljujući poznatom Milrem Roboticsu, to ne bi trebao biti velik problem.

---

Ojačan protuoklop

Estonija je zadnjih godina puno uložila u protuoklopno naoružanje. Kupljeni su prijenosni jednokratni sustavi te višekratne bestrzajne puške i protuoklopni vođeni projektili. U siječnju 2022. zaključen je ugovor za 500 izraelskih prijenosnih jednokratnih sustava Spike SR dometa 1500 m. Oni su svojevrsna zamjena za švedske vučne bestrzajne topove Pansarvärnspjäs 1110 (Pv-1110) kalibra 90 mm. Vrijednost ugovora je 40 milijuna eura. U više su navrata švedski protuoklopni sustavi (bestrzajne puške) Carl Gustaf M2/3 zamjenjivani najnovijom inačicom M4. Najveća je vrijednost potonjeg u tome što je upola lakši: masa mu je samo sedam kilograma. Osim toga, M4 je 13 centimetara kraći. Estonija je neposredno nakon ruske agresije na Ukrajinu hitno naručila 5942 španjolska ručna raketna bacača C90-CR-RB i američke AT4. Od protuoklopnih vođenih projektila, Estonija već nekoliko godina koristi izraelske Spike LR i američke Javelin, s tim da je neke od projektila za potonji sustav donirala Ukrajini.

---

Puške iz Amerike

Estonsko Ministarstvo obrane potpisalo je 2019. s američkim proizvođačem vatrenog oružja LMT (Lewis Machine & Tool Co.) ugovor vrijedan 75 milijuna eura na temelju kojeg će oružane snage dobiti 16 000 pušaka MARS-L (Modular Ambidextrous Rifle System – Light) pod ekskluzivnom oznakom R20 Rahe. Vojska će njima zamijeniti inventar švedskih pušaka Ak-4 (HK G3) odnosno izraelskih Galila. Nove su automatske puške u kalibru 5,56 x 45 mm i
7,62 x 51 mm (snajperska inačica LMT R20 L) . Puške su modularne i mogu se jednostavno opremiti cijevima različitih duljina, pomoćnom opremom, bacačima granata i kundacima u skladu s borbenim potrebama. Mogu se prilagoditi visini korisnika te su prikladne za dešnjake i ljevake.

---

Mornarica – fokus na obalu

Estonske mornaričke snage trenutačno nabavljaju obalne obrambene sustave s protubrodskim projektilima i pomorskim minama. Plan je da nabava bude provedena zajedno s Latvijom. U listopadu 2021. godine Estonija je sa singapursko-izraelskom tvrtkom Proteus Advanced Systems potpisala ugovor o kupnji protubrodskih projektila Blue Spear 5G dometa do 300 km. Vrijednost projekta procijenjena je na 46 milijuna eura, a isporuka se očekuje 2026. Što se tiče pomorskih mina, 2022. naručena je od finskog proizvođača neodređena količina pametnih pomorskih mina. Najvjerojatnije je riječ o minama Turso MM30 koje proizvodi DA-Group. U tijeku je i zanimljiv pilot-projekt izgradnje besposadnih plovila za estonsku mornaricu. Oformljen je konzorcij obrambenih tvrtki, a porinuće prvog takvog plovila očekuje se 2026. Od početka 2023. flote policije, Obalne straže i mornarice udružene su u jednu flotu. U prosincu 2021. estonska brodograđevna tvrtka Baltic Workboats AS predala je mornarici dva ophodna broda: P01 Roland i P02 Risto.

---

TEKST  Ivan Galović