Nabavom novog vojnog naoružanja i opreme baltička zemlja prije svega želi poboljšati opću mobilnost, protuoklopne sposobnosti unutar mehaniziranog pješaštva, kao i protuzračnu obranu.

Litva je teritorijalno najveća od tri baltičke zemlje. Prva je republika bivšeg SSSR-a koja je proglasila neovisnost, 11. ožujka 1990., na što je Moskva odgovorila vojnom blokadom. Ipak, 1991. bila je prisiljena priznati neovisnost Litve, koju je sovjetska vojska napustila 1993. godine. Litva je od 2004. članica NATO-a i EU-a. Međutim, kao i niz članica tih dviju organizacija, godinama nije ulagala znatnija sredstva u svoj obrambeni sustav. Situacija se počela mijenjati 2014., kad je izbio sukob u Ukrajini. Velik je strateški problem za Litvu duga kopnena granica s Bjelorusijom, ali i kopneno-morska granica s Rusijom, tj. njezinom eksklavom Kalinjingradskom oblasti.

U državnom proračunu za 2023. za litavsko Ministarstvo nacionalne obrane odobrena su sredstva od 1,774 milijarde eura, što je gotovo 130 milijuna eura više nego 2022. Zanimljivo je da su sredstva tijekom 2022. dosegla 1,65 milijardi eura, no tek kad je nakon otvorene ruske agresije na Ukrajinu izdvojeno dodatnih 446 milijuna eura. Proračun trenutačno zadržava razinu od 2,5 posto BDP-a, koja je predviđena barem do 2030.

Oružane snage sastavljene su od tri osnovne grane, specijalnih snaga, Zapovjedništva za potporu, Zapovjedništva za obuku, Vojne policije i Bojne za potporu Glavnog stožera. Pomorske snage relativno su skromne, odgovorne za osiguranje teritorijalnih voda i isključivog gospodarskog pojasa. Litva ima morsku obalu duljine 100 km. Flota se uglavnom temelji na protuminskim i ophodnim brodovima koji su stigli kao donacije partnerskih zemalja ili su kupljeni za simboličan iznos. Zračne snage Litve također su male. Nemaju borbene avione, a zasad ih ni ne planiraju nabaviti. Nebo štiti NATO-ova misija Baltic Air Policing, čije su baze u Estoniji i Litvi. Zračne snage Litve odgovorne su uglavnom za motrenje i nadzor zračnog prostora, zračnu potporu, transport te pomoć u traganju i spašavanju.

Osjetljivo područje Suwałki

Kopnena vojska trenutačno je najbolje opremljen dio OS-a. U ustroju ima Mehaniziranu pješačku brigadu Geležinis Vilkas (Željezni vuk), Motoriziranu pješačku brigadu Žemaitija, Laku pješačku brigadu Aukštaitija, Nacionalne obrambene dragovoljačke snage, Inženjerijsku bojnu “Juozas Vitkus” i Obučno središte “Juozas Lukša”. Grana ima vrlo odgovornu ulogu, jer bi tijekom eventualnog oružanog sukoba morala štititi usko područje Suwałki, koje je nedvojbeno vojno najosjetljivije u cijelom istočnom dijelu NATO-a. Naime, to je svojevrstan koridor koji se nalazi između Kalinjingradske oblasti i Bjelorusije te povezuje baltičke zemlje s Poljskom i ostatkom teritorija Sjevernoatlantskog saveza. Stoga je elitna litavska brigada Željezni vuk zapovjedno dodijeljena Stožeru NATO-ove Multinacionalne divizije Sjeveroistok. Ta postrojba blisko surađuje s 15. mehaniziranom brigadom poljskog KoV-a.

Što se tiče aktualnih projekata modernizacije, prioritet je litavskih kopnenih snaga dovršetak nabave 88 vozila Boxer njemačke proizvodnje i kotačne konfiguracije 8 x 8. Litavci ih nazivaju Vilkas (vuk), a u konfiguraciji borbenog vozila pješaštva opremljena su izraelskom kupolom Samson Mk II RCWS s topom Orbital ATK Mk44 kalibra 30 mm. Tu je i spregnuta strojnica 7,62 mm te protuoklopni sustav Spike LR. Zadnja serija trebala bi biti isporučena do ožujka ove godine, što znači da je cijeli proces usporen zbog tehničkih i softverskih nedostataka te pandemije. Projekt je vrijedan 386 milijuna eura i najveći je ugovor o nabavi vojne opreme u litavskoj povijesti. Prva vozila službeno su predana 2019. i tad je započela njihova integracija u brigadu Željezni vuk. Prva postrojba u brigadi opremljena tim vozilima je bojna Algirdas, koja je krajem 2022. stekla punu operativnu sposobnost. Druga bojna, Birutė, to bi trebala dostići ove godine. Isporuke predviđene navedenim ugovorom još nisu završene, no u travnju 2022. objavljeno je da Litva planira nabavu dodatnih 120 Boxera. U tijeku su pregovori s njemačkim konzorcijem ARTEC, koji čini Krauss-Maffei Wegmann i Rheinmetall. U svakom slučaju, Litva želi zamijeniti svojih dvjestotinjak starih vozila na gusjenicama M113 ranije no što je prethodno planirano (2030.). Prošle godine donirala je nekoliko desetaka takvih vozila Ukrajini.

Za neizravnu paljbu

Učinkovita vatrena potpora također ima prioritet u modernizaciji. Još 2015. naručena je 21 njemačka haubica na gusjenicama Panzerhaubitze 2000 kalibra 155 mm. Prva serija predana je u prosincu 2018., a isporuka je završena u ožujku prošle godine. Operativno je 16 haubica, a preostalih pet namijenjeno je za obuku i pričuvne dijelove. Kako govore i hrvatska iskustva, PzH 2000 jedan je od najkvalitetnijih svjetskih samohodnih haubičkih sustava u kalibru 155 mm. U litavskoj vojsci rabi ih Topnička bojna “General Romualdas Giedraitis” iz brigade Željezni vuk. U sklopu projekta nabave haubica, bojni je iz Njemačke isporučeno 26 oklopnih vozila M577. Bazirana su na podvozju M113 te prilagođena da budu središta za upravljanje paljbom. Isporučeno je i šest tenkova za izvlačenje Bergepanzer 2 (tijelo tenka Leopard 1), oprema za prednje motritelje, niskopodni kamioni (labudice), kamioni za streljivo te topnički sustav zapovijedanja i nadzora (C2) Adler III. Projekt razvoja sposobnosti Oružanih snaga Litve za neizravnu paljbu stajao je ukupno 58,3 milijuna eura. Obuhvaćao je i modernizaciju, obuku osoblja te razvoj infrastrukture za uporabu i održavanje haubica.

Kako je Litva dosta tehnike nabavila od Njemačke, tvrtke Krauss-Maffei Wegmann i Rheinmetall osnovale su konzorcij Lithuania Defense Services. On će se brinuti o litavskoj, ali i vojnoj opremi ostalih dviju baltičkih država, pa i snaga NATO-a raspoređenih u regiji. To uključuje sustave Boxer, Puma, Bergepanzer 3 Buffalo, oklopna vozila za razminiranje, različite inačice tenka Leopard 2 i samohodne haubice PzH 2000.

Topništvo OS-a Litve ojačat će se i sa 18 samohodnih haubica na kotačima. Nabava će se realizirati s pomoću razvojnog programa koji su dogovorili litavski ministar obrane Arvydas Anušauskas i njegov francuski kolega Sébastien Lecornu. Oni su 29. prosinca 2022. u Parizu potpisali bilateralni sporazum kojim će se Litva pridružiti razvojnom programu haubice Caesar Mark II kalibra 155 mm. Tvrtka Nexter još je ranije na zahtjev francuskog Ministarstva oružanih snaga započela projektiranje i razvoj najmodernije inačice Caesara. Podvozje Caesara Mark II ima ojačan oklop, novi motor od 460 KS dvostruko jači od originalnog, automatski mjenjač, neprobojne gume, zaštitu podvozja od eksploziva te bolju balističku zaštitu. Kabina je pripremljena za novi radiouređaj Contact i Thalesov ometač (jammer) Barage. Caesar Mark II bit će prikladan za učinkovitu potporu motoriziranim, mehaniziranim i oklopnim postrojbama, posebno onima koje imaju sposobnost brzog raspoređivanja.

Ministarstvo nacionalne obrane Litve predvidjelo je izdvajanje 110 do 150 milijuna eura za cijeli projekt razvoja i nabave Caesara Mark II. Financijska sredstva pokrit će i integraciju sustava u oružane snage. Rok isporuke je 2027. godina, a dobar je argument u korist nabave kompatibilnost streljiva s onim koje rabe haubice PzH 2000. Cezari će biti dodijeljeni Topničkoj bojni “Brigadni general Motiejus Pečiulionis” Motorizirane pješačke brigade Žemaitija. Ondje će zamijeniti starije vučene haubice M101 kalibra 105 mm, od kojih su neke također donirane Ukrajini.

Fokus na protuzračnoj obrani

NATO provodi operaciju zračnog nadzora u baltičkim državama od 2004. godine. Promatrajući rat u Ukrajini, Litva se u svojem ratnom zrakoplovstvu usredotočila na segment protuzračne obrane. Nabavlja PZO sustave, jača nadzor i kontrolu zračnog prostora, kao i svoje funkcije potpore zemlje domaćina kako bi osigurala sposobnost brzog i učinkovitog smještaja i raspoređivanja savezničkih snaga. Bojni PZO još u lipnju 2020. isporučeni su PZO sustavi srednjeg dometa NASAMS. Nabavljene su dvije bitnice NASAMS-a 3 (četiri lansera). Uključeni su i projektili AIM-120 AMRAAM te radari za pretraživanje zračnog prostora MPQ-64 Sentinel.

Bojna PZO rabi i sustave kratkog dometa RBS-70. U listopadu 2022. sa švedskom tvrtkom SAAB Dynamics AB potpisan je novi ugovor o nabavi vođenih projektila tipa Bolide i MK-2 za RBS-70. MK-2 koristi se za djelovanje na visinu i udaljenost do četiri, odnosno sedam kilometara. Bolide je napredna inačica MK-2, s poboljšanim motorom veće brzine (dva Macha) i boljim manevarskim sposobnostima, kao i povećanim/poboljšanim parametrima visine i udaljenosti na pet, odnosno osam kilometara. Osim protiv zrakoplova, mogu se koristiti i protiv dronova odnosno lakih oklopnih vozila. Ukupna vrijednost ugovora iznosi oko 45 milijuna eura.

U zračni segment spada i nabava lutajućeg streljiva (loitering munition) Switchblade od američke tvrtke AeroVironment. Radi se o letjelici-kamikazi koja uništava cilj izravnim napadom. Ugovor o nabavi inačice Switchblade 600 potpisan je u prosincu 2022. Dolet oružja je 40 km, leti do 40 minuta i na cilj udara učinkovitim protuoklopnim punjenjem razornim za teška oklopna vozila, uključujući tenkove. Uz te letjelice nabavlja se oprema za lansiranje i upravljanje, simulacijski sustav za obuku osoblja i paket održavanja. Vrijednost ugovora iznosi oko 45 milijuna eura. Sjedinjene Države također će isporučiti manju i lakšu inačicu sustava – Switchblade 300. Litavsko ratno zrakoplovstvo od 2015. u operativnoj uporabi ima tri helikoptera Eurocopter AS365N3+ Dauphin za različite zadaće, uključujući traganje i spašavanje. Tijekom 2020. naručena su četiri helikoptera UH-60M Black Hawk za 181 milijun eura. Zamijenit će helikoptere sovjetske proizvodnje Mi-8, koji su povučeni iz operativne uporabe.

Mornarički radari i protuminski brodovi

Litva je odredila i prioritet vezano uz modernizaciju mornarice. Nedavno su od talijanske tvrtke GEM Elettronica za 7,9 milijuna eura nabavljeni navigacijski radari Columbus Mk2 3D. Namijenjeni su za četiri ophodna broda (Žemaitis, Dzūkas, Aukštaitis i Sėlis) klase Flyvefisken, koji su ranije kupljeni od Danske. Radare bi tvrtka Leonardo trebala ugraditi do kraja 2023. Glavna je zadaća nove opreme osigurati sigurnost brodova tijekom plovidbe uskim prolazima (npr. tjesnacima, lučkim kanalima) i otvorenim morem te u misijama traganja i spašavanja. Sustavi će pomoći u otkrivanju objekata na udaljenosti do 100 kilometara. Još jedna funkcija radara otkrivanje je i praćenje površinskih i zračnih ciljeva, što će omogućiti precizno djelovanje brodskog naoružanja na različite vrste ciljeva, pa čak i pri posebno nepovoljnim hidrometeorološkim uvjetima te noću. Novi radari imat će i integrirane antene za prepoznavanje prijatelj-neprijatelj (Identification Friend or Foe – IFF).

Za mornaričke snage nabavlja se brod za protuminsku namjenu kojem će biti dodana sposobnost traganja i spašavanja. Radi se o nekadašnjem britanskom brodu HMS Quorn klase Hunt. Litva ga plaća 47 milijuna eura, a očekuje se da bi 2024. mogao ući u operativnu uporabu. Još 2008. od Velike Britanije kupljeni su protuminski brodovi HMS Dulverton (danas Kuršis) i HMS Cottesmore (Skalvis). U travnju 2022. objavljeno je da će mornarica od Finske nabaviti dva patrolna čamca klase Jehu.

Litva je 2015. vratila obvezno služenje vojnog roka. Obuku godišnje prođe oko 4400 ročnika, a otvorena je opcija da se u sustav svake godine prima 440 kadeta. Broj pričuvnika koji se svake godine pozivaju na obuku osvježenja planira se povećati na 5000. Pabradė, Kazlų Rūda i Marijampolė gradovi su u kojima će 2023. biti izgrađene tri nove vojarne, ponajviše kako bi se osigurala potpora zemlje domaćina članicama Saveza raspoređenim u Litvi u okviru aktivnosti ojačane prednje prisutnosti (eFP).

Usto, na području nadležnosti Bojne mehaniziranog pješaštva Algirdas planirana je izgradnja radionica za popravak oklopnih vozila na gusjenicama i kotačima te kamiona. U sklopu objekta nalazit će se i spremište za opremu, prostorije za tehnički servis, lakiranje te pranje vozila. S procijenjenom ukupnom površinom od oko 5000 četvornih metara, to će biti najveća radionica za popravke u litavskom OS-u. Završetak izgradnje planiran je za srpanj ove godine. Ukupna vrijednost projekta je 12 milijuna eura.

Litva modernizacijom svojih snaga prije svega želi poboljšati opću mobilnost, protuoklopne sposobnosti unutar mehaniziranog pješaštva te protuzračnu obranu. Topništvo će realizacijom svih planiranih ciklusa nabave steći dalekometnu udarnu sposobnost koja će poslužiti za kvalitetno konvencionalno odvraćanje. U svakom slučaju, Litva je kroz zadnje desetljeće, a posebno od početka sukoba i kasnije otvorene ruske agresije na Ukrajinu, započela intenzivnu modernizaciju oružanih snaga.

HIMARS – nova i moćna sposobnost

Možda i najatraktivniji litavski projekt modernizacije službeno je potvrđen u siječnju 2022. Oružane snage ojačat će svoje sposobnosti nabavom višecijevnih lansera raketa (MLRS). U

prosincu 2021. najavljeno je da će se inicijativa provoditi u koordinaciji s Latvijom i Estonijom. Odabir je američki M142 HIMARS (High Mobility Artillery Rocket System). Zbog aktualne situacije na istoku Europe, Litva je odlučila ubrzati proces nabave, koja bi umjesto 2028. trebala biti realizirana 2026. godine.

Washington je zeleno svjetlo potencijalnoj prodaji HIMARS-a Litvi dao 9. studenog, a ugovor između dviju zemalja potpisan je u prosincu 2022. godine. Planirana je nabava osam lansera s bojnim i školskim streljivom uključujući različite tipove vođenih raketa i projektila ATACMS (Army Tactical Missile Systems) dometa 300 km. Litva će također kupiti opremu za obuku i održavanje sustava, uslugu obuke osoblja, integraciju sustava te povezivanje s NATO-ovim integriranim sustavom zračne i raketne obrane (NATO Integrated Air and Missile Defence System – NATINAMDS). Posao se procjenjuje na 495 milijuna dolara, što znači da će postati najskuplja nabava za litavski OS u povijesti. Glavni je dobavljač američka tvrtka Lockheed Martin. Prema navodima litavskih dužnosnika, nabava će značiti potpuno novu i moćnu vojnu sposobnost koju njihova zemlja nikad dosad nije imala. Dovest će i do više razine obavještajne pripreme, elektroničkog ratovanja i drugih sposobnosti. O nabavi HIMARS-a razmišlja i Latvija te Estonija. 

Protuoklop

Kao i druge baltičke zemlje, Litva poboljšava i svoje protuoklopne sposobnosti. U siječnju 2022. potpisan je ugovor sa švedskim Saabom o isporuci višenamjenskih ručnih raketnih lansera (bestrzajnih pušaka) Carl Gustaf M4 u kalibru 84 mm. Ugovor je vrijedan otprilike 14 milijuna eura i omogućit će Litvi postupnu zamjenu prethodne generacije lansera Carl Gustaf M2/3, koji su u operativnoj uporabi od 1990-ih. SAD je dao zeleno svjetlo i potencijalnoj prodaji dodatnih protuoklopnih sustava FGM-148F Javelin. Litva koristi Javeline od 2001. i nedavno je zatražila 30 novih lansera i 340 projektila za sumu od 40 milijuna dolara.

 

Kopneni transport

Vilnius je 2016. naručio 340 kamiona Daimler AG Unimog U5000S nosivosti pet tona za 70 milijuna eura. Zadnja serija isporučena je krajem 2020., što je vojsci omogućilo postupnu zamjenu starijih kamiona Unimog. Iskustvo s novim vozilima bilo je dovoljno pozitivno da se nabave dodatna 42, koja su stigla krajem 2021. Sva su vozila nabavljena preko NATO-ove Agencije za potporu i nabavu (NATO Support and Procurement Agency – NSPA). Ukupno je na vozila, koja služe za različite logističke zadaće, potrošeno 80 milijuna eura. U skoro vrijeme planira se nabava težih kamiona (5-10 tona).

Flota motornih vozila modernizirana je i s osam Daimler AG-ovih teških kamiona Zetros 3643 s terenskim kapacitetom. Mogu prevoziti teška vozila (do 70 tona) kao što su haubice PzH 2000 ili oklopna vozila za popravke (tenk za izvlačenje) Bergepanzer 2. Ugovor vrijedan 5,6 milijuna eura potpisan je 2018. Prva četiri vozila isporučena su 2019., a ostala 2020. Kamioni Zetros 3643 raspoređeni su u Topničku bojnu “General Romualdas Giedraitis” i Logističku bojnu brigade Željezni vuk.

Litva je u sklopu velike modernizacije kopnene transportne flote krajem 2020. za otprilike 10 milijuna eura naručila 25 kamiona posebne namjene AROCS (16 tona) za prijevoz streljiva za PzH 2000, kontejnera, vozila, opreme i drugih vojnih potrepština. Projekt je krajem 2021. u cijelosti dovršen. Kamioni su predani Topničkoj bojni “General Romualdas Giedraitis”. Još jedna dovršena nabava odnosi se na rabljena vozila različitih namjena: terenska vozila Mercedes-Benz GD 290, kamione DAF, prikolice i poluprikolice. Isporuka je dogovorena u studenom 2021. na temelju ugovora potpisanog s Nizozemskom. Riječ je o 356 komada rabljene vojnotransportne opreme, koja je isporučena 2022. godine. Vrijednost ugovora iznosi oko šest milijuna eura. Većina vozila dodijeljena je postrojbama Nacionalnih obrambenih dragovoljačkih snaga, i to za misije čuvanja državne granice. Tijekom 2021. isporučena je zadnja pošiljka višenamjenskih teretnih kombija Peugeot Dangel Expert. Nabavljeno je 127 vozila. Ukupna vrijednost ugovora iznosi oko 16 milijuna eura. Putnički i teretni kombiji 4 x 4 dodijeljeni su jedinicama Nacionalnih obrambenih dragovoljačkih snaga širom Litve. 

Laka vozila

Prioritet litavske vojske je i poboljšanje mobilnosti mehaniziranog pješaštva. Postrojbama su potrebna vozila veća od aktualnih Humweeja (HMMWV). Stoga je vlada u Vilniusu odlučila nabaviti 200 združenih lakih taktičkih vozila JLTV (Joint Light Tactical Vehicle) za 142 milijuna eura. Prva serija od 50 vozila predana je Željeznim vukovima u Rukli u kolovozu 2021. Druga je serija u studenom 2022. stigla u Motoriziranu pješačku brigadu Žemaitija. Ministarstvo nacionalne obrane potpisalo je u listopadu 2022. dodatak ugovoru za nabavu još 300 JLTV-a. Vozila proizvodi američka tvrtka Oshkosh Defense, koja bi ih trebala isporučiti do kraja 2025. Neka od njih naoružana su daljinski upravljanom oružnom stanicom naoružanom teškom strojnicom M2 QCB kalibra 12,7 mm. Stanica je opremljena dnevnom i termovizijskom kamerom te laserskim daljinomjerom, što višestruko povećava učinkovitost strojnice.

U veljači 2022. isporučena je prva serija terenskih vozila Toyota Hilux za EOD timove u Inženjerijskoj bojni “Juozas Vitkus”. Nova vozila zamijenit će Mitsubishije L200. Prema ugovoru potpisanom u kolovozu 2021. i vrijednom 1,1 milijun eura, oružane snage dobit će do 30 vozila. Dizajnirana za zadaće uklanjanja eksplozivnih ubojnih sredstava, Toyota Hilux zadovoljava maksimalne sigurnosne standarde – pet zvjezdica Euro NCAP.

Za Nacionalne obrambene dragovoljačke snage koje vrše ophodnje na granici Litve s Bjelorusijom nabavljena su terenska quad vozila BRP (Bombardier Recreational Products). U prvoj seriji isporučeno ih je deset. Radi se o najnovijem modelu BRP Can-Am Outlander MAX 1000 XTP T proizvedenom u Kanadi. To su vozila za sve terene (ATV), također prva koja je tvrtka prodala nekim oružanim snagama u Europi. Ugovor o nabavi potpisan je u srpnju 2021., a ukupno je vrijedan oko 350 tisuća eura.

Tekst Ivan Galović