Strateška situacija u crnomorskoj regiji, čiji je dio danas u ratu, iznimno je neizvjesna. Srećom, napredak gospodarstva i predviđanja budućeg rasta pokazuju da NATO-ova članica može nastaviti izgradnju svojih obrambenih sposobnosti

Rumunjska je članica NATO-a postala 2004., a Europske unije 2007. godine. Prvo značajnije naoružanje i vojnu opremu u novom tisućljeću nabavila je iz viška zaliha u Europi. Primjerice, iz Njemačke su stigli samohodni protuzrakoplovni topovi Gepard u kalibru 35 mm. Nizozemci su isporučili raketne sustave zemlja-zrak srednjeg dometa I-Hawk PIP, izvorno proizvod američke tvrtke Raytheon. Inačica PIP sposobna je pogoditi ciljeve na udaljenosti do 40 km i na visini od 18 km. Lansira se iz vučenog ili samohodnog lansera koji sadrži tri rakete. Rumunji su usto od Ujedinjene Kraljevine kupili dvije fregate klase Broadsword (Type 22). Regele Ferdinand (nekadašnji HMS Coventry) i Regina Maria (nekadašnji HMS London) u trenutku isporuke 2004. i 2005. bile su stare petnaestak godina, no modernizirane. Za nadzor zračnog prometa nabavljeni su američki radari AN/FPS-117 te novija inačica TPS-77, kao i TPS-79. Rumunjska je za modernizaciju stare opreme nastojala iskoristiti svoju obrambenu industriju. To je bilo troškovno učinkovito rješenje, a pridonosilo je i održavanju domaćih industrijskih kapaciteta. Vojna industrija obuhvaća sustave u zračnim, kopnenim i pomorskim domenama, a postoji i potencijal za daljnji razvoj.

Rumunjska je razvoj svojih obrambenih sposobnosti uvelike temeljila na procjeni strateške situacije u crnomorskoj regiji i okolnim područjima. Ta je procjena govorila da ondje postoji određena mjera strateške stabilnosti. Kao i u mnogim drugim europskim zemljama, i u Rumunjskoj je udio obrambene potrošnje u BDP-u počeo 2000-ih jako padati. Prema podacima štokholmskog instituta SIPRI, 2012. pao je na najnižih ikad 1,17 %. No, procjena se pokazala netočnom kad su 2014. izbili sukobi u Ukrajini, a Rusija je anektirala Krim. Rumunjska je odgovorila tako što je u sljedećih nekoliko godina počela niz velikih obrambenih nabava koje provodi i danas. Neki od tih poslova uključuju tehnološke offset klauzule, koje osiguravaju rumunjskim tvrtkama bitnu ulogu podizvođača ili dobavljača komponenti. Procjena je da će se ove godine na obranu potrošiti 2,4 % udjela u BDP-u. S otprilike 75 000 djelatnih vojnih osoba, Rumunjska nakon Poljske ima drugu najveću vojsku na istočnom krilu NATO-a. Unatoč tomu, arsenal joj još uvijek dobrim dijelom čini oružje iz sovjetske ere.

Daleko u budućnost

Rumunjske zračne snage (Forțele Aeriene Române – FAR) dulje su vrijeme pokušavale nabaviti zamjenu za svoje borbene avione MiG-21 Lancer, ali nije se moglo doći do sredstava. Tijekom 2015. pojavila se mogućnost dogovora s Portugalom, koji je imao višak aviona F-16A/B. Sve je rezultiralo programom Peace Carpathian I, u skladu s kojim je FAR-u 2016. i 2017. isporučeno devet aviona F-16A Block 15 MLU (Mid-Life Update) i tri F-16B Block 15 MLU. Avioni su na standardu M.5.2R. Vrijednost ugovora s modernizacijom iznosila je 628 milijuna eura, a u posao su bili uključeni i Amerikanci. Slijedio je program Peace Carpathian II i još pet aviona F-16A Block 15, opet iz Portugala. Vrijednost ugovora iznosi 250 milijuna eura. Avioni su isporučeni 2020. i 2021. Rumunjska je krajem 2021. započela pregovore s Norveškom. U ugovoru iz studenog 2022. vrijednom 388 milijuna eura (Peace Carpathian III), istočnoeuropska zemlja kupuje 32 rabljena aviona F-16A/B MLU, koji će također proći modernizaciju. Isporuke se očekuju od kraja 2023. i tijekom 2024. U operativnoj uporabi trebali bi ostati deset godina.

Iako nabava rabljenih F-16 još traje, Rumunji za svoje borbeno zrakoplovstvo razmišljaju i puno unaprijed. Ministarstvo obrane u kolovozu ove godine podnijelo je Parlamentu zahtjev za odobrenje kupnje 32 borbena aviona pete generacije F-35 Lightning II. Prema dokumentu, akvizicija će se provesti u dvije faze. U prvoj će se nabaviti dvije eskadrile, što znači 32 aviona, a u drugoj još jedna eskadrila sa 16 letjelica. Prvi bi mogli ući u operativnu uporabu 2030. godine. Trošak tog višegodišnjeg programa, koji će biti financiran isključivo iz proračuna Ministarstva obrane, procjenjuje se na oko 6,5 milijardi dolara. Procesima nabave pomoći će i činjenica da rumunjska vlada i američka tvrtka Lockheed Martin rade na uspostavljanju vježbovnog središta za F-16 u Rumunjskoj. Vezano uz to, dvije su strane nedavno, 31. kolovoza ove godine, potpisale Pismo namjere.

Ratno zrakoplovstvo uspostavlja i flotu besposadnih letjelica. Iz izraelske tvrtke Elbit Systems trebalo bi stići sedam sustava taktičkih besposadnih letjelica Watchkeeper X. Prema okvirnom sporazumu potpisanom u prosincu 2022., maksimalna vrijednost ugovora bila bi približno 410 milijuna dolara. U lipnju ove godine potvrđena je nabava prvih triju sustava, za što će biti isplaćeno 180 milijuna dolara. Letjelice će biti opremljene različitim sustavima, uključujući višespektarski elektrooptički uređaj Spectro XR za identifikaciju i praćenje. Kao dio ugovora, Elbit Systems planira uspostaviti infrastrukturu te industrijsku suradnju s rumunjskim tvrtkama U-TacS i Aerostar.

Za modernizaciju rumunjske flote helikoptera IAR 330 Puma, koji su domaći proizvod na temelju francuske licencije, Elbit će isporučiti novu opremu. U njoj će, uz ostalo, biti spomenuti sustavi Spectro XR, paket za elektroničko ratovanje, sustavi za noćno gledanje BrightNite, moderni misijski paket… Izraelci će ugraditi i novu avioniku u domaće trenažne mlažnjake IAR 99. Elbit je još krajem 2020. objavio da će za njih osigurati naprednu avioniku i sustave za obuku koji trebaju pomoći pilotima pri prelasku na višenamjenske borbene avione. Prema publikaciji World Air Forces, FAR danas raspolaže sa 57 helikoptera IAR 330 i 19 aviona IAR 99.

Od Švicarske do Bukurešta

Rumunjskim je kopnenim snagama (Forțele Terestre Române) ključni program modernizacije nabava oklopnih vozila na kotačima Piranha V. Isporučit će ih američka tvrtka General Dynamics, tj. njezina podružnica European Land Systems (GDELS). Riječ je izvorno o proizvodu švicarske tvrtke Mowag, koju je preuzeo GDELS. Prvi ugovor iz 2017. obuhvaćao je 227 vozila. Prva 33 proizvedena su u tvornici u Švicarskoj. Idućih 58 sklopljeno je u rumunjskoj tvrtki u državnom vlasništvu: UMB (Uzina Mecanică București). Na kraju, tvrtke GDELS i UMB sklopile su u ožujku 2022. ugovor o formiranju konzorcija te licencijskoj proizvodnji preostala 133 vozila u Rumunjskoj. Na većinu vozila ugrađuju se kupole UT30MK2 izraelske tvrtke Elbit s protuoklopnim sustavom Spike. Riječ je, dakle, o sustavima kakve ima Hrvatska vojska na vozilima Patria CRO 30L. U veljači 2023. objavljeno je da će Rumunjska nabaviti dodatnih 150 Piranha V. Od toga će 26 biti naoružano Elbitovim minobacačem Cardom Spear kalibra 120 mm i dometa sedam kilometara. Sve komponente sustava proizvode se u Rumunjskoj, u tvrtki Elmet, koju je kupio Elbit Systems. Isporukom tih minobacača dobit će se i sposobnost uporabe pametnog streljiva vođenog GPS-om.

Za razliku od borbenih oklopnih vozila, naoružavanje rumunjske vojske novim tenkovima još nije konkretno počelo. Trenutačno raspolaže s oko 300-400 tenkova. Podaci se razlikuju od izvora do izvora s obzirom na to da je riječ isključivo o starim vozilima sovjetskog podrijetla ili dizajna, u različitim stanjima opremljenosti te raspoloživosti. Riječ je o T-55AM, a ostalo su vlastite modernizacije tog vozila, odnosno TR-580, TR-85 i TR-85M1 Bizonul. Rumunjska je u travnju ove godine objavila da, dok ne nabavi nove, planira nadograditi 54 tenka Bizonul novom optoelektroničkom i komunikacijskom opremom. Sigurno je da će u početku to biti rabljeni američki M1A2 Abramsi. Ministarstvo obrane i Parlament u svibnju su pokrenuli proceduru kupnje 54 ta tenka u poslu vrijednom oko milijardu eura. Međutim, ni to neće biti dovoljno. U srpnju 2023. iskazan je interes za nabavu još 300 tenkova, i to novih, koji ne moraju nužno biti Abramsi. Trenutačno se najčešće spominje južnokorejski K-2 Black Panther, kao i njemački Leopard 2A8.

I to nije sve od gusjenica: Ministarstvo obrane trebalo bi ove godine pokrenuti veliki program nabave borbenih vozila pješaštva (BVP). U toj klasi trenutačno su također stariji sustavi: stotinjak vozila MLI-84, temeljenih na sovjetskom BMP-u 1 s nizom modifikacija. Doduše, najveći dio te flote čini modernizirana inačica MLI-84M Jderul opremljena topom Oerlikon kalibra 25 mm i protuoklopnim lanserima Spike. U prvoj fazi programa predviđa se kupnja 246 BVP-a, uključujući simulatore za obuku te početnu logističku potporu. To bi se trebalo provesti do 2031., za sumu od 2,5 milijarde eura. Slijedila bi druga faza, sa 52 BVP-a za strateške i operativne zalihe, vrijedna 450 milijuna eura.

Puno lakog oklopa

Zasad se najviše spominju dva potencijalna kandidata za BVP. Jedan je već zaposlen u Rumunjskoj, a to je GDELS. Njegov ASCOD 2 nedavno je u Madridu na izložbi FEINDEF 23 predstavljen s kupolom kalibra 30 mm, kakva se nalazi i na rumunjskim Piranhama V. Južnokorejci bi se mogli natjecati nudeći BVP AS21 Redback (inačica K21), koji su za australski program Land 400 u suradnji s domaćom industrijom razvili Hanwha i Elbit Systems.

Nadalje, Rumunjska iz SAD-a za 147,73 milijuna dolara nabavlja 129 lakih oklopnih vozila JLTV (Oshkosh Joint Light Tactical Vehicles) u konfiguraciji M1278A1 Heavy Gun Carrier (HGC). Ta kupnja dio je dugoročnog plana nabave 1059 lakih oklopnjaka za 931 milijun eura (bez PDV-a). Jedan je od njegovih najvažnijih dijelova uključivanje rumunjske obrambene industrije. Dakle, vozila će se od serijskog broja 279 morati proizvoditi na teritoriju Rumunjske. Pouzdano se zna da će se, osim Oshkosha s JLTV-om, natjecati i francuska tvrtka Arquus sa svojim vozilom Sherpa Light. Francuska u Rumunjskoj želi implementirati uspješan model Renaulta i Dacije: Arquus je tvrtka koja je naslijedila Renaultov vojni program. Obje su tvrtke zainteresirane za suradnju s još jednom rumunjskom državnom tvrtkom – Uzina Automecanică Moreni.

Osim lakih, od Amerikanaca se kupuju i ultralaka taktička vozila Dagor. Više od 50 isporučit će tvrtka Polaris Government & Defense. Ugovor uključuje i potrebnu opremu i pričuvne dijelove te obuku korisnika i održavanje. Nabavom se povećava interoperabilnost rumunjske vojske s drugim snagama za specijalne misije koje upravljaju tim vozilom, uključujući američke snage, zapovjedništvo kanadskih snaga za specijalne operacije i više europskih vojski. Dagor može prevoziti do devet vojnika i ima ukupnu nosivost do 1814 kilograma. Ima dizelski motor i autonomiju kretanja oko 800 kilometara. Dizajn je fleksibilan i modularan, što vozilu omogućuje prilagodbu različitim misijama i prijetnjama. Polaris je već radio s Rumunjskom, kojoj je isporučio svoja terenska vozila kao što su MV850 i MRZR.

Crnomorska prijetnja

Najskuplja je rumunjska obrambena investicija ipak u području protuzračne obrane. Crnomorska je zemlja 2017. odlučila nabaviti američki raketni sustav Patriot PAC-3+. Prema trenutačnim podacima, program je vrijedan 3,9 milijardi dolara i uključuje nabavu sedam bitnica. Patrioti će zamijeniti PZO sustave iz sovjetske ere 2K12 Kub, a bit će raspodijeljeni među granama: tri idu kopnenim, a četiri zračnim snagama.

Ministarstvo obrane navodi da je Patriot odabran iz više razloga. Može se, uz ostalo, dulje zadržati u uporabi zahvaljujući nizu softverskih i hardverskih nadogradnji, omogućuje dugoročno planiranje strategije protuzračne obrane, ispunjava misiju i operativne zahtjeve OS-a Rumunjske, interoperabilan je u okviru NATO-a i dokazan u borbi te kompatibilan sa srednjim sustavom protuzračne obrane MIM-23 Hawk, koji su Rumunji prije petnaestak godina kupili od Nizozemaca.

Za sustave Patriot nabavljeno je 56 projektila MIM-104E Guidance Enhanced Missile-TBM (GEM-T) i 168 projektila PAC-3 MSE. Velik broj potonjih projektila, optimiziranih za proturaketnu obranu, upućuje na usmjerenost na obranu od raketnih, stacioniranih u crnomorskom području, tj. na okupiranom poluotoku Krimu. Prema trenutačnim planovima, u održavanju sustava i proizvodnji određenih komponenti s američkom tvrtkom Raytheon trebale bi surađivati rumunjske tvrtke.

Mogućnost nadogradnje

Modernizacija PZO-a protegnut će se i na druge sustave kraćeg dometa. I tu zasad prevladava stariji inventar sovjetske i domaće proizvodnje, primjerice 9K33M3 Osa, CA-95 (licencija 9K31 Strela-1 na vozilu TABC-79) i CA-94M (modernizirana inačica Strele-2). Traže se moderni sustavi interoperabilni s NATO-om. Procjenjuje se da će program stajati oko 2,1 milijardu eura. U prvoj fazi programa nabavit će se samo sustavi i projektili protuzračne obrane kratkog dometa. Interes je iskazalo pet stranih tvrtki: paneuropska MBDA nudi rakete Mistral i VL Mica, američki Raytheon rakete Stinger kao i sustav NASAMS, a njemački Diehl Defence rakete Iris-T i Iris-T SL. Zanimljiva je ponuda izraelskog Rafaela: svestrani PZO sustav Spyder koji može koristiti rakete Python-5 i Derby. Međutim, postupak akvizicije još uvijek nije pokrenut. Kao i kod drugih obrambenih programa, Rumunjska bi željela iskoristiti priliku za uključivanje svoje vojne industrije. Doduše, neki od postojećih sustava protuzračne obrane kratkog dometa koji su još u uporabi mogli bi se nadograditi, a ne zamijeniti. Primjer je protuzrakoplovni topnički sustav Gepard, koji Rumunji rabe od kasnih 1990-ih. Gepard se temelji na podvozju tenka Leopard 1 s velikom, potpuno rotirajućom kupolom koja nosi naoružanje – par automatskih topova 35 mm Oerlikon GDF. Tu su i vučeni PZO topovi Oerlikon GDF-003. Sva bi se ta oružja mogla nadograditi na standard GDF-005 i opremiti streljivom s blizinskim upaljačima AHEAD (Advanced Hit Efficiency And Destruction), koje bi znatno povećalo učinkovitost protiv zračnih prijetnji.

Zasad ništa od korveta

Što se tiče ratne mornarice, koja je fokusirana na Crno more, njezin odmak od istočnih plovila počeo je još sredinom 2000-ih, kupnjom dviju britanskih fregata Type 22. HMS Coventry postala je Regele Ferdinand, a HMS London nazvana je Regina Maria. Riječ je o starijim brodovima koji su u operativnoj uporabi od kraja 1980-ih, no prema zadnjim informacijama planirana je njihova modernizacija i to američkim oružnim i senzorskim sustavima. Spomenuti sustavi trebali su biti francuski. Rumunjska vlada još je 2019. s francuskom tvrtkom Naval Group sklopila dogovor kojim je, uz ostalo, trebala dobiti četiri višenamjenske korvete Gowind i modernizirati dvije fregate Type 22. U svemu je trebalo sudjelovati domaće brodogradilište Șantierul Naval Constanţa. Međutim, ugovori o realizaciji nikako nisu potpisivani, a u kolovozu 2023. potvrđena je vijest da rumunjska vlada otkazuje program. Popularni rumunjski portal HotNews u tekstu objavljenom 21. rujna spominje da zasad nije planiran novi program nabave korveta. Rumunjska ostaje dio programa razvoja korvete u okviru europskog programa PESCO, no on sigurno neće biti realiziran u idućih nekoliko godina. Fokus se stavlja na brzu izgradnju i nabavu izvanobalnih ophodnih brodova, koji bi, kako ističe, po karakteristikama bili bliži korvetama.

Dosta se toga u rumunjskoj mornarici bazira na nabavi norveško-američkih protubrodskih sustava NSM (Naval Strike Missile). Osim što će biti raspoređeni u obalnim bitnicama, planira se i njihova ugradnja na ploveće platforme. Najviše se spominju tri korvete stare sovjetske klase Tarantul. Veliki problem za Rumunjsku mogle bi biti plutajuće morske mine, posljedica rusko-ukrajinskog rata. Mornarica je u zadnje dvije godine neutralizirala nekoliko takvih mina. Za jačanje protuminskih sposobnosti kupljena su dva britanska minolovca klase Sandown. Procijenjena vrijednost ugovora iznosi 150 milijuna eura, a krajem rujna objavljeno je da je rumunjska mornarica preuzela HMS Blyth, a uskoro će dobiti i HMS Pembroke. Oba su broda modernizirana u Velikoj Britaniji. Strateška situacija u crnomorskoj regiji, čiji je dio danas u ratu, iznimno je neizvjesna. Srećom, napredak rumunjskog gospodarstva i predviđanja budućeg rasta pokazuju da članica NATO-a može nastaviti izgradnju svojih obrambenih sposobnosti. Nastavak sukoba u Ukrajini znači da Rumunjska nema drugog izbora nego intenzivno raditi na investicijama u obrambeni sustav. U travnju 2023. rumunjski predsjednik Klaus Iohannis najavio je značajne projekte za oružane snage – fazu ubrzane modernizacije, koja počinje ove godine. Faza će biti podržana obrambenim proračunom od šest milijardi eura, što iznosi 2,5 % rumunjskog BDP-a.

---

Cijevno topništvo I RAKETE

Veliki je problem kopnene vojske cijevno topništvo. Današnji je rumunjski arsenal iz hladnoratovske ere: M30M (inačica M1938), M1981 (licencija D-20) i M85 (inačica M1981). Planirana je nabava samohodnih haubica za tri haubičke bojne, od kojih bi svaka dobila po 18. Osim toga, u natječaju se spominje i 20 000 granata (bojnih, školskih, osvjetljavajućih i dimnih), devet pričuvnih cijevi, 12 pomoćnih vozila za prijevoz streljiva, devet promatračkih i zapovjednih vozila, jedna meteorološka stanica, tri vozila za izvlačenje i tri protutopnička radara. Rumunjska vlada za tu je nabavu predvidjela nešto više od 830 milijuna eura. To je zapravo samo prva faza nabave, jer Rumunji planiraju nabaviti 90 haubica i za to potrošiti oko dvije milijarde eura. Četiri su potencijalna kandidata: južnokorejska K9A1 Thunder, njemačka PzH 2000, francuska Caesar i švedska Archer. Analitičari danas tvrde da prva ponuda ima najviše šanse jer predviđa proizvodnju dijelova i streljiva u Rumunjskoj. Proizvođač, južnokorejska tvrtka Hanwha, već tako surađuje s Poljskom i Turskom. Haubica K9A1 L/52 ima maksimalni domet do 40 kilometara, uz brzinu paljbe od šest do osam granata u minuti u prve tri minute. Borbeni komplet ima 48 granata. Maksimalna brzina vozila je 67 km/h, a autonomija kretanja na cesti do 480 kilometara. Masa haubice je 47 tona. Što se tiče raketnog naoružanja za djelovanje po kopnenim ciljevima, situacija je puno jasnija. Rumunjska i SAD još su 2018. godine potpisali ugovor po kojem je rumunjska kopnena vojska postala prvi europski korisnik sustava HIMARS. Naručena su 54 lansera, a prvi su isporučeni 2021. godine.

---

Za marince

Još jedan projekt za kopnenu vojsku jest kupnja američkih amfibijskih oklopnih vozila AAV (Assault Amphibious Vehicles). Američki Kongres odobrio je u srpnju 2023. prodaju 21 vozila, a vrijednost posla procijenjena je na 120,5 milijuna dolara. Nabava uključuje 16 vozila za prijevoz osoblja (Assault Amphibious Vehicle, Personnel) AAVP-7A1, tri zapovjedna vozila (Assault Amphibious Vehicle, Command) AAVC-7A1 i dva vozila za izvlačenje (Assault Amphibious Vehicle, Recovery) AAVR-7A1. U cijenu ulazi naoružanje i pričuvni dijelovi. AAV-i će zamijeniti oklopna vozila ABC-79M i TABC-79M domaće proizvodnje iz vremena hladnog rata. AAVP-7A1 ima kapacitet prijevoza 21 vojnika s opremom te četiri člana posade. Nova amfibijska vozila trebala bi znatno povećati operativne sposobnosti rumunjskih marinaca. U Europi ih koriste oružane snage Italije, Španjolske i Grčke.

---

Dramatičan utjecaj na proračun

Prema analizi rumunjskog obrambenog sektora GlobalData, ruska invazija na Ukrajinu 2022. dramatično je utjecala na rast obrambenog proračuna Rumunjske. Nakon skromnog povećanja od 0,7 milijardi dolara 2019./2020., a zatim stagniranja na oko 5,5 milijardi dolara 2020. – 2022., zakon o proračunu koji je Parlament donio u prosincu 2022. potvrdio je osam milijardi dolara u 2023., ili povećanje od 45,2 % na godišnjoj razini. U odnosu na ukupnu veličinu njezina gospodarstva, postotak BDP-a koji Rumunjska troši na vojsku već je znatno iznad NATO-ova minimalnog cilja od 2 %. Prema današnjim procjenama, 2024. – 2028. bit će na oko 3,2 %.

---

U redu za Bayraktare

Rumunji razvijaju vojnoindustrijsku suradnju i s Turskom. Romarm, krovna državna tvrtka za naoružanje i opremu, s turskim je Aselsanom potpisala Memorandum o razumijevanju za transfer tehnologije pametnog streljiva. Za kopnene snage naručene su Baykarove besposadne letjelice Bayraktar TB2. Nabavit će se tri sustava, od kojih svaki uključuje šest letjelica koje će imati sposobnosti kinetičkih udara. Program također uključuje kupnju početnog paketa logističke potpore, obuke i opreme. Ugovor je vrijedan 321 milijun dolara. Nakon što ih dobije, Rumunjska će nakon Poljske postati druga članica Europske unije te treća europska članica NATO-a (Albanija je druga) koja će upravljati Bayraktarima.

---

A podmornice?

Još jedan značajan, zasad nepokrenut program, jest nabava podmornica. Rumunji trenutačno imaju samo jednu: Delfinul sovjetske klase Kilo, koja je već dulje vrijeme neoperativna. Favorit za dvije nove podmornice bio je Naval Group i njegova dizelsko-električna klasa Scorpène. Rumunjski parlament nabavu je odobrio u svibnju ove godine. Spominjana vrijednost iznosi dvije milijarde eura, a HotNews navodi da će, ako dođe do ugovora, najvjerojatnije biti izgrađene u Francuskoj. Za potrebe mornarice trebaju se nabaviti i dva Airbusova helikoptera H215M vrijedna 150 milijuna eura. Bit će opremljeni za operacije protiv površinskih plovila.

---

TEKST: Ivan Galović