Terorizam je globalan i nediskriminirajući te ima potencijal uzrokovati goleme ekonomske i psihološke štete, i njegov sve češći cilj je poslovanje. Danas terorizam izravno ugrožava sigurnost međunarodnog sustava, a kao odgovor razvijaju se razni modeli zaštite od terorizma

Globalno upravljanje financijama udružuje se u borbi protiv financiranja terorizma te se transformira internacionalni financijski sustav na svim razinama te su potrebni novi načini osiguranja. Isto tako transformira se bankarstvo kao i pristup nadzoru klijenata, a posebno se nadziru transakcije novaca imigranata u matične zemlje.
Naime, u srži svega je pristup temeljen na riziku, i on se oslanja u pronalasku anomalija u financiranju transakcija u nadi da se identificira i spriječi financiranje terorista. Razlika je u tome što se prije trag za kriminalnim novcem, povezanim s drogama i političkim korupcijama tragalo tek nakon zločina. Predviđanje mogućih terorističkih napada postalo je ciljem nakon 11. rujna 2001., sada je posao prevencija, a ne istraživanje zločina. Za sigurnost i predviđanje bitno je otkriti sumnjive transakcije i spriječiti ih. Društvo rizika teži za sigurnošću i institucijama koje upravljaju rizikom. Istodobno, terorizam udara u srce društva zbog nepredvidljivosti i baš u tom smislu su terorizam i društvo rizika povezani.
Nadalje, postoje želje za izradom modela i predviđanja nepredvidivog, kroz analizu mogućih meta te povijesti terorizma. Gledajući primjer u SAD-u gdje je tvrtka “Risk Managment Solutions” izradila popis od 1000 zgrada koje su označene kao primarne mete terorizma, a popis se temelji na matematičkom modelu. Također se pojedina osiguravajuća društva koriste prijetnjom terorizma kao prilikom za ekstra profit. Novčane transakcije identificirane su kao rizične, dok nadzor potencijalnih elektroničkih transakcija intenzivira globalno upravljanje financijama te nam se nameće pitanje treba li uopće pratiti novac. U praksi, nadzor financiranja terorizma uključuje iznenađujuće puno novih pravila, uputa i prakse različitih institucija. Pristup temeljen na riziku stavlja odgovornost na tvrtke da identificiraju, ocijene, nadziru svoj rizik od pranja novca na znatnoj i kontinuiranoj bazi. To transformira internacionalnu financijsku strukturu više od samog praćenja kriminalaca i njihove imovine. Možemo reći da je Fin Cen (Mreža za praćenje fininanciranja kriminala U.S. trezora) jedna od institucija koje su dobile moć u ratu protiv financiranja kriminala te ona skuplja i analizira sumnjive akcije različitih financijskih institucija.

Sama bit te strategije je uvjerenje da je potrebno pratiti tokove novaca, ne samo da bi se procesuirali već napravljeni zločini, nego i da se preduhitre teroristi. Pristup je temeljen na riziku, naglašava vrlo specifičnu vezu između regulatora i tržišta te se stoga gubi pravo na privatnost. Također dolazi do veće izloženosti banaka te potrebama za rezervama novca i to dovodi do razvoja komercijalnih i potencijalno profitabilnih modela upravljanja rizikom. Svjetska ekonomija je namjerno otvorena i porozna da potakne slobodni tijek kapitala, investicija i razvoja. Uvođenje pravila u tu dinamiku bilo bi predavanje oružja u ruke neprijatelja. Dolazi i do nadzora pučanstva pomoću novih tehnologija da bi se identificirale rizične skupine.
Matematička pravila pružaju čitav niz alata za borbu protiv terorizma. Tako se tu rabe različite baze podataka kao npr. dosjei kriminalaca, vozačke dozvole, registracije vozila, uključujući fotografije i druge javne podatke. EU razvija opsežan prijedlog za nadzor telefona i praćenje interneta svih građana. Na taj način se odričemo praćenja specifičnog sumnjivca do općeg nadzora svih građana te se tome mnogi protive kako u SAD-u tako i u EU. Kategorije i klasificiranje rizika definiraju različita tijela koja sudjeluju u borbi protiv financiranja terorizma te se financiranje terorizma povezuje s imigrantima i siromašnima. Sumnjive transakcije su one koje nisu konzistentne s prijašnjim depozitima i podizanjem novca, transakcije velikih iznosa i transakcije kriminalnih organizacija upućenih u zemlje niskog poreznog opterećenja. Terorizam se financira sa svih strana svijeta, a nadziru se proizvođači poljoprivrednih proizvoda, trgovačkih društava koja su registrirana kao uvoz-izvoz i dr. jer su često paravan za pranje novca i banke bi trebale nadzirati takva poslovanja što obično i rade. Važna činjenica je informatizacija čitavog sustava nadzora financijskog tržišta. Softver instalira relativno nepromjenjive protokole, dnevnu organizaciju raznih informacija, osiguravajući univerzalne načine tumačenja događaja. Time utječu na donošenje odluka. Identificiraju se sumnjive osobe i sumnjiva mjesta, oni koji nemaju redovite prihode a šalju novac u inozemstvo, posebno su sumnjivi. Političko pitanje je: ima li kriminaliziranje velikih skupina koje žive na margini društva preventivnu funkciju u borbi protiv financiranja terorizma.

U zemljama u razvoju problem identifikacije sumnjivih skupina i pojedinca je još velik. Veliki dio populacije nema ni stalnog prebivališta ni dokumenata kojim bi to mogli potvrditi. Takva je situacija npr. u Južnoafričkoj Republici. Stoga međunarodna zajednica zaključuje da bi se pravila trebala prilagoditi zemljama u razvoju.
Nakon 11. rujna posebno su na meti kritike bile neformalne mreže za slanje novca, kojima se koristi većina imigranata. Smatra se da su one posebno pogodne za financiranje terorizma. Ipak one imaju važnu ulogu u financijskom tržištu jer dopiru u krajeve gdje zapadne banke nemaju svoje poslovnice. Isto tako smatra se da bi nad njima trebalo pooštriti kontrolu i regulaciju. Postoje i primjeri gdje su takve neformalne mreže izgubile dozvolu za rad. Dok je zatvaranje standardnih banaka zbog umiješanosti u pranje novca ili poreznu prevaru nezamislivo. Gotovi novac je postao posebno sumnjiv, i izričit cilj borbe protiv financiranja terorizma je smanjiti uporabu gotovog novca diljem svijeta. Zemlje bi trebale razvijati modernije i sigurnije tehnike uporabe novaca, kao što su čekovi, kreditene kartice, izravan depozit plaća na račune kao zamjena za gotov novac.
Tehnologija nadzora temelji se na činjenici da svaka transakcija ostavlja elektronički trag i prema tome joj se može ući u trag.
Također postoji tehnika kontradikcija u borbi protiv terorizma, odnosno na jednoj strani postoji težnja kontroli regulacijom sustava financiranja, a na drugoj strani to vodi do toga da imigranti sve više rabe gotovinu a dolazi i do rasta sive ekonomije.
Možemo reći da ovim načinom pogoršavamo financijsku privatnost, ugrožavamo zajednice koje migriraju te gotovi novac postaje sumnjiv i nastoji se smanjiti njegova uporaba.
Stoga postoje mnoge rasprave o strategijama u borbi protiv financiranja terorizma. U jednom izvješću nakon 11. rujna 2001. navodi se da Al-Qaeda i dalje ima pristup gobrojnim izvorima financiranja. Jasno je da borba protiv financiranja terorizma mora biti na svim razinama. Zemlje u razvoju su pod velikim pritiskom da pojačaju kontrolu i borbu protiv pranja novca, tako da su u tu borbu uključeni i MMF i Svjetska banka.
________________________________________
Izvori:
Pieth. Mark “Financing of Terrorism: Folowing the Money” Europien Journal of Law Reform, 2002
Allen, William “The War against terrorism financing” Journal of Money Laudering Control, 2003
Mantas “Money launderig”, Banking Technology, 2003
Malking, Lawrence and Yual Elziur “Terrorism s Money trail” World Policy Journal, 2002
US Department of State “Treasury plays down UN draft reprt on terrorist finance, 2002, htp:/www.ustreas.gov/offices/eotffc/publications
US Department of the Treasury National Money laundering straategy, 2003, htp:/www.ustreas.gov/offices/eotffc/publications

Davor STIPETIĆ