Štokholmski institut za međunarodna mirovna istraživanja (SIPRI) navodi da je kumulativna obrambena potrošnja svih zemalja, uzimajući u obzir inflaciju, u 2024. jako skočila te iznosila 2718 milijardi dolara. Pomaci se najviše vide u Europi, poprištu konvencionalnog rata kakav nije viđen desetljećima

Svjetska obrambena potrošnja vjerojatno nikad nije bila veća nego tijekom 2024. godine. Štoviše, izračuni Štokholmskog instituta za međunarodna mirovna istraživanja (Stockholm International Peace Research Institute – SIPRI) navode da nikad nije toliko skočila u odnosu na prethodnu godinu još od hladnog rata, tj. barem od 1988. No, te su osnovne tvrdnje zapravo potpuno očekivane. Sigurnosna situacija u svijetu takva je da je pitanje bilo jedino koliko će skokovi biti veliki u postocima. Kumulativna potrošnja svih zemalja svijeta je, uzimajući u obzir inflaciju, 2024. iznosila 2718 milijardi dolara, ili za 9,4 % više u odnosu na 2023. Globalno je zanimljiv podatak da vojna potrošnja po stanovniku Zemlje iznosi 334 dolara, najviše od 1990. godine.

Kao i uvijek, SIPRI-jev stručni tim detaljno je i javno obrazložio i prokomentirao rezultate svojeg istraživanja. Najzanimljiviji navodi odnose se na područja obuhvaćena ratovima, koji su i najveći razlog navedenih svjetskih trendova, a najviše povećanja proračuna europskih zemalja od ukupno 17 % u odnosu na 2023. Sve zemlje Starog Kontinenta, osim Malte, povećale su troškove. Doduše, napadnuta Ukrajina to nije učinila drastično, tek za 2,9 %. No, za obranu izdvaja više od, primjerice, bogatih Francuske i Japana: ukupno čak 64,7 milijardi dolara. To je 34 % nacionalnog BDP-a, što je najviše na svijetu. Jasno je da su to već vrlo visoke granice opterećenja: prema SIPRI-ju, vojna potrošnja apsorbira sve porezne prihode države! Ukupnoj sumi mogu se dodati i troškovi inozemne vojne pomoći: 60 milijardi dolara. Kad SIPRI-jevi računi ne bi tim troškovima opterećivali davatelje, nego primatelje pomoći, ukrajinska vojna potrošnja iznosila bi 124 milijarde dolara, čime bi ta zemlja bila četvrti potrošač na svijetu, iza SAD-a, Kine i Rusije. Potonja je zemlja 2024. za vojni sustav izdvojila 149 milijardi dolara, za 38 % više nego 2023. i dvostruko više nego 2015. To je i 7,1 % ruskog BDP-a.

Sigurnost i procjene

Na drugom kriznom žarištu – Bliskom istoku, Izrael je prošle godine izdvojio 8,8 % BDP-a. Zauzeo je time drugo mjesto udjela u BDP-u na svijetu. Iznos od 46,5 milijardi dolara značio je povećanje potrošnje za čak 65 %, što je najviše od 1967., kad je bio izbio Šestodnevni rat. Zanimljivo je da je Izrael prvotno u 2024. planirao potrošiti 8,5 milijardi dolara manje. No na rat u Gazi u listopadu se nadovezala eskalacija sukoba s Hezbolahom i donositelji odluka morali su brzo reagirati. Slično je učinio i izraelski susjed Libanon. Potrošnju je povećao za 58 %, reagirajući na upade izraelskih postrojbi u zemlju. Iran je pomalo iznenađujuće smanjio potrošnju za 10 %. SIPRI navodi da je taj broj najviše uvjetovan inflacijom prouzročenom američkim sankcijama koje Teheranu ograničavaju izvoz nafte. Gledano kumulativno, najveći potrošač na Bliskom istoku ostala je Saudijska Arabija. Međutim, na svjetskoj rang-listi pala je s petog na sedmo mjesto jer je povećala potrošnju samo za 1,6 %. Premda je izdvojila 7,3 % BDP-a, to je puno manje nego 2015., kad je izdvajala 13 %. Ipak, te brojeve treba uzeti s rezervom, baš kao i u slučaju Kine i Rusije: SIPRI navodi da je riječ o procjeni jer za te zemlje nema dovoljno relevantnih podataka.

Kad govorimo o najvećim potrošačima, to su redom SAD, Kina i Rusija. Na četvrtom mjestu je Njemačka, koja je pretekla Indiju, Ujedinjenu Kraljevinu i Saudijsku Arabiju. U 2024. potrošila je čak 28 % više nego 2023. i 89 % više nego 2015. Bundestag je počeo odobravati projekte modernizacije koji se financiraju iz posebnog fonda od sto milijuna eura, a Ukrajini su donirana sredstva vrijedna 7,7 milijardi eura, što Njemačku čini drugim najvećim pružateljem pomoći napadnutoj zemlji. Prvi je pružatelj pomoći SAD. Njemačka sigurno ima još prostora za potrošnju: ionako golema suma od 88,5 milijardi dolara potrošena u 2024. čini 1,9 % njezina BDP. Njemački trend slijede i druge velike europske sile, doduše u manjem opsegu: Ujedinjena Kraljevina povećala je potrošnju za 2,8 %, a Francuska za 6,1 %. Poljska, nova sila na istoku Europe, potrošila je čak za 31 % više! S ukupnom sumom od 38 milijardi dolara investirala je jednako kao Italija, no to je za Varšavu značilo veliko izdvajanje od 4,2 %, a za Rim tek 1,6 % BDP-a, što je puno premalo u odnosu na poznatu (i pitanje je koliko aktualnu) NATO-ovu preporuku. Ipak, što napominje i SIPRI, treba uzeti u obzir da NATO drukčije izračunava obrambene troškove, uzimajući dodatne parametre koje u Stockholmu ne koriste. Kao i njemački, i poljski se obrambeni sustav vezano uz modernizaciju uvelike oslanja na posebni domaći financijski fond. Već za tekuću 2025. godinu planirano je povećanje udjela u BDP-u na 4,7 %. Fascinantno zvuči podatak da je samo prošle godine Ministarstvo obrane Poljske potpisalo više od 130 ugovora vrijednih 35,2 milijarde eura! Trendu povećanja u 2024. s dvoznamenkastim postocima priključila se i Nizozemska (35 %), Norveška (17), Danska (20), Rumunjska (43), Češka (32), nova članica NATO-a Švedska (34)…

Sjedinjene Države blizu bilijuna

Članice NATO-a zajednički su u 2024. na obranu potrošile 1506 milijardi dolara, što znači da Savez obuhvaća 55 % svjetske potrošnje. No, bez obzira na zapažen rast, europske članice troše manje od trećine tog novca, tj. 30 % (454 milijarde dolara), Kanada troši 1,9 % (29,3 milijarde), a sve je ostalo na Sjedinjenim Američkim Državama. SAD je povećao potrošnju za 5,7 % te je najveća još od 2011. godine: 997 milijardi dolara, što je čak 37 % na razini cijelog svijeta. Možda je dovoljno reći da troši više od Kine, Rusije, te drugih članica NATO-a zajedno! SAD je 2024. Izdvojio 246 milijardi dolara na jačanje sustava integriranog odvraćanja, što je podrazumijevalo 37,7 milijardi za modernizaciju nuklearnog oružja i 29,8 milijardi za obranu od projektila. Samo na avione F-35 Lightning II potrošeno je 61,1 milijardu dolara (malo manje nego što je na cjelokupnu obranu potrošila Ukrajina), a na nova plovila 48,1 milijardu. Za pomoć Ukrajini u vidu obuke, financija i sustava SAD je izdvojio 48,4 milijarde, a za pomoć Izraelu 10,6 milijardi. U SIPRI-ju primjećuju da 89 % američke obrambene potrošnje otpada na Ministarstvo obrane, a preostalih 11 % na State Department, Ministarstvo energije i Nacionalni obavještajni program. Američki susjed Meksiko potrošio je čak 39 % više u odnosu na 2023.! Investirao je u ratnu mornaricu, ali i u Nacionalnu gardu, vojnu organizaciju posvećenu u prvom redu borbi protiv organiziranog kriminala. Zbog unutarnjih problema, ali s pobunjeničkim skupinama, proračun je znatno povećala i Kolumbija (14 %). To je napravila i Gvajana, i to za najveći postotak na svijetu: 78 %. Razlog povećanja jesu tenzije sa susjednom Venezuelom vezano uz regiju Essequibo. Podaci za Venezuelu pak nisu dostupni.

Kontinuiran rast na Dalekom istoku

Drugi po veličini potrošač je Kina. U 2024. potrošila je 7 % više nego u 2023., dovoljno za 314 milijardi dolara. Troši više nego dvostruko u odnosu na Rusiju, ali tek trećinu onoga što potroši SAD. Kina je posebna po kontinuiranom rastu potrošnje: on traje već trideset godina, što nije uspjelo niti jednoj drugoj zemlji. SIPRI ističe da je Kina prošle godine potrošila puno na projekte za budućnost, primjerice razvoj novog višenamjenskog borbenog aviona te besposadne zračne i podmorske platforme. Dosta je potrošila i na modernizaciju nuklearnog arsenala te na jačanje svemirskog i kibernetičkog ratovanja. Kineska ulaganja redovito povlače i ulaganja najbližih susjeda: Japan je potrošio čak 21 % više, a Južna Koreja bila je puno skromnija: 1,4 %.

Indija, druga azijska velesila, potrošila je 1,6 % više nego 2023. Analitičari spominju da je sve uspješnija u svojem planu što većeg uključivanja domaće vojne industrije u nabave za vlastitu vojsku. Sad već može proizvoditi oklopna vozila, helikoptere i podmornice, ali višenamjenske borbene avione uglavnom će uvoziti. Dokaz je nedavno objavljen posao s francuskim Dassaultom – narudžba 26 palubnih aviona Rafale M za nosače zrakoplova. Zadnjih dana eskaliraju sukobi s vječnim rivalom Pakistanom. Ta je zemlja u 2024. čak smanjila obrambenu potrošnju za 5,1 %, a sad je teško povjerovati da će tako i nastaviti. Među rijetkim zemljama koje su smanjile potrošnju je i Brazil (–0,4 %).

Već se razmišlja o SIPRI-jevim rezultatima za 2025. Što se tiče EU-a, sigurno će biti povećanja. Nekadašnja stabilna sigurnosna situacija je prošlost. Praktički sve zemlje članice uz domaće financije računaju i na ublažavanje pravila EU-a o proračunskom deficitu kad je riječ o obrani, kao i na potporu Europske investicijske banke obrambenoj industriji i sustavima. Troškovi Ukrajine i Rusije ovisit će o tome hoće li ove godine zaživjeti veće primirje ili trajniji mir.  Potrošnja Indije i Pakistana ovisit će o raspletu sadašnjeg sukoba. Kina vjerojatno nastavlja konstantno povećanje ulaganja. Bit će zanimljivo vidjeti koliko će na potrošnju SAD-a utjecati nova administracija predsjednika Trumpa. Pozorno će se pratiti i troškovi zemalja poput Japana i Izraela.

Pripremio: Domagoj Vlahović