RAZGOVOR

general zbora André Lanata, zapovjednik Savezničkog zapovjedništva za transformaciju (ACT)

”Sjevernoatlantski savez dosad je uspješno ispunjavao svoju misiju zahvaljujući koheziji, odvraćanju, ali i tehnološkoj nadmoći nad protivnicima i konkurentima. Naša je obrana uvijek ovisila o održavanju naše tehnološke prednosti.“

Zapovjednik ACT-a izvorno je pripadnik Francuskog ratnog zrakoplovstva i pilot lovca sa 146 borbenih misija u šest različitih područja operacija. Tijekom karijere u zraku je proveo više od 3300 sati, uglavnom na avionima Mirage F1CR i Mirage 2000D. Sadašnju je dužnost preuzeo prije točno tri godine, početkom lipnja 2018. Povod razgovoru bio je njegov službeni posjet Hrvatskoj krajem svibnja, kad su ga primili i ministar obrane Mario Banožić te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj. General Lanata čestitao je 30. obljetnicu osnivanja Hrvatske vojske te kazao kako hrvatski vojnici u međunarodnim misijama i operacijama pokazuju vrlo visoku razinu obučenosti i profesionalizma.

Zapovjedništvo za transformaciju osnovano je 2003. godine, kao dio velike reorganizacije NATO-ove zapovjedne strukture, kako bi ona postala ekonomičnija, učinkovitija i temeljena na funkcionalnosti. Danas se ACT naziva NATO-ovim zapovjedništvom za razvoj sposobnosti ratovanja. Što to znači?

Naše je službeno ime još uvijek Savezničko zapovjedništvo za transformaciju. Mi, međutim, želimo istaknuti da se transformacija događa u širem kontekstu. Kao što ste mogli primijetiti unatrag nekoliko godina više se ne govori  o NATO-ovu vojnom instrumentu moći (Military Instrument of Power) isključivo u kontekstu razvoja sposobnosti. Umjesto toga, mi promatramo naš vojni instrument moći (MIoP) u puno širem kontekstu razvoja sposobnosti ratovanja. Razvoj sigurnosnog okruženja vrlo je dinamičan. Potrebno ga je bolje razumjeti te se neprekidno prilagođavati, i to proaktivno! Upravo zato – razvoj sposobnosti ratovanja.

Moje zapovjedništvo daje strukturu i prioritet razvoju sposobnosti i mi imamo široku mrežu partnera, uključujući države, visokotehnološke kompanije, obrambene i sigurnosne tvrtke, kao i Centre izvrsnosti, a sve kako bismo nadmudrili, prestigli i nadmašili svoje potencijalne protivnike.

 Koje alate koristite za razvoj sposobnosti ratovanja? Mislite li da Savez u cjelini tome posvećuje dovoljno pažnje i sredstava?

Radije bih rekao metode i koncepte, nego alate. Mi, naravno, koristimo mnogo alata koje nam omogućuje moderna tehnologija, od umjetne inteligencije do primjerice modeliranja i simulacija. No, ono što je još važnije, naš je pristup razvoju sposobnosti ratovanja sveobuhvatan. To znači, od samog razvoja koncepta, poput NATO-ova Warfighting Capstone Concept, zatim razvoja doktrine pa sve do inovacija, eksperimentiranja, čak i u vojnim vježbama, te u poboljšanju naših unutarnjih procesa kako bismo ih učinili pokretljivijima, a time našu organizaciju fleksibilnijom. ACT proizvodi mnoge stvari u bliskoj suradnji s predstavnicima iz zemalja  članica. Svjedočimo njihovoj predanosti, pozornosti i potpori. Međutim, pitanje sredstava uvijek je osjetljivo, a prije svega pitanje njihova iznalaženja. Nisu u pitanju samo ulaganja. Mi trebamo sredstva, ali iznad svega potrebna nam je prava kulturna revolucija. Moramo iz temelja promijeniti način na koji djelujemo i razmišljamo. Kod podjele tereta obrane u NATO-u, riječ je o pravednosti i ulaganju u našu sigurnost. Saveznice troše više. Ulažu u nove sposobnosti, unapređuju svoju spremnost i raspoređuju više svojih snaga za potrebe Saveza.

ACT je u poziciji služiti kao NATO-ovo tijelo koje predvodi ostvarenje zajednički financiranih sposobnosti te promovira inovativna i multinacionalna rješenja za buduća ulaganja. Kroz NATO-ov proces obrambenog planiranja (NDPP), politička struktura NATO-a, uz savjet vojnih struktura, pronalazi koje su sposobnosti Savezu potrebne kako bi ispunio svoje ciljeve i zatim promiču njihov razvoj i stjecanje kod zemalja članica. NDPP pruža okvir unutar kojeg saveznici usklađuju svoje nacionalne obrambene planove s planovima NATO-a, a bez ugrožavanja nacionalnog suvereniteta.

Glavni je cilj olakšati pravodobnu detekciju, razvoj i postizanje potrebnog raspona snaga, interoperabilnih, adekvatno pripremljenih, opremljenih i obučenih za cijeli spektar misija NATO saveza. Mogli bismo još više postići s dostupnim resursima, ali uz njihovu fleksibilniju raspodjelu. Potreban nam je nov način razmišljanja koji će u potpunosti uskladiti naše inovativne napore.

Kako procjenjujete buduće sigurnosno okruženje NATO-a? Kako bi izgledao potencijalan sukob ili rat u budućnosti? Koliko će se razlikovati od prethodnih?

Mi, naravno, ne možemo predvidjeti budućnost. No možemo znati trendove i predviđati kontekst.  Da bi se uhvatilo u koštac s trenutačnim i budućim izazovima, moje zapovjedništvo pronalazi i analizira preklapanja u budućem sigurnosnom okruženju, njegujući transparentnost i uzajamno razumijevanje unutar svih zemalja članica, partnera i drugih organizacija poput EU-a; dijeljenjem strateških izvješća o strateškim predviđanjima radi boljeg i zajedničkog razumijevanja i međusobnog povjerenja; usklađivanjem naših napora…Ono što možemo primijetiti jest da se današnje ratovanje događa u složenom okruženju, a u budućnosti možemo očekivati još složenije. U takvom okruženju, obrisi između mira, krize i rata su nejasni. Ne možemo više upotrebljavati binarnu logiku niti rata, a ni mira. Ono što već danas možemo primijetiti, a u budućnosti će biti još vjerojatnije, jest da rat i mir koegzistiraju. Mi opažamo sustavno nadmetanje, krize u nastajanju i sukobe.

Također, svjedočimo prelijevanju sukoba u nove domene u kojima fizičke granice nisu važne, poput kibernetičkog prostora, svemira ili informacijske sfere, ali i kognitivne domene. Iako može zvučati dramatično, svi smo mi stalno na prvoj crti bojišta, bavimo se stalnim vojnim nadmetanjem, uz ostale vrste nadmetanja poput ekonomskog, ali i sistemskog! ACT je trenutačno usmjeren na primjenu novih operativnih domena; na korištenje i iskorištavanje Narastajućih i remetilačkih tehnologija (EDT); na inovacije; na interoperabilnost i na utiranje puta za buduće transformacijske napore NATO-a. Želio bih posebno spomenuti NATO-ov koncept “NATO Warfighting Capstone Concept” (NWCC), koji smo u ACT- u razvili kako bismo operacionalizirali vojnu strategiju NATO-a. Koncept su nedavno odobrili načelnici glavnih stožera, a na političkoj razini podržali su ga ministri obrane zemalja članica NATO-a. Sad se u nadolazećem razdoblju okrećemo njegovoj implementaciji. NWCC dopunjuje postojeće strateške dokumente uzimajući u obzir globalne trendove i čimbenike koji utječu na sigurnost Saveza u iduća dva desetljeća, dajući prednost razvoju koncepata i sposobnosti koje su potrebne savezničkim snagama kako bi održale odlučujuću komparativnu prednost.

Tehnološki razvoj jedan je od glavnih pokretača rizika i mogućnosti u području sigurnosti i obrane. Koja su područja najzanimljivija? Što možemo učiniti kako bismo zadržali tehnološku prednost u odnosu na konkurenciju?

Sjevernoatlantski savez dosad je uspješno ispunjavao svoju misiju zahvaljujući koheziji, odvraćanju, ali i tehnološkoj nadmoći nad protivnicima i konkurentima. Naša je obrana uvijek ovisila o održavanju naše tehnološke prednosti. U zadnjim desetljećima zabilježeni su rast i ubrzanje tehnološkog razvoja bez presedana, velikim dijelom zahvaljujući komercijalnom sektoru, posebno u digitalnoj domeni (kao što su danas cyber i umjetna inteligencija – a sutra kvantne tehnologije). Sve vrste potencijalnih protivnika, od terorista pa do naših rivala ili bližih konkurenata, iskorištavaju takav razvoj događaja za proširenje polja konflikta, a strategija odvraćanja pokazala se dovoljno učinkovitom. Poremećaji i štete, nastali uz skromne financijske i materijalne resurse, mogu biti naneseni ne samo tradicionalno nadmoćnim vojnim snagama na bojnom polju, već i civilnom stanovništvu i vitalnoj infrastrukturi. Pravi izazov uglavnom leži u tehnološkom razvoju koji ne pokreće obrambeni sektor. Moramo osigurati kontinuiranu potporu brzom donošenju odluka i sposobnosti korištenja snaga u ovom sve kontroverznijem strateškom okruženju. Snažno smo uključeni i sve to možemo postići učinkovitim zajedničkim radom s državama, partnerima i civilnim sektorom, promjenom naših načina postupanja i predlaganjem novih rješenja. Kako bismo prihvatili novu tehnološku paradigmu, trebamo odgovarajuće resurse, ali i prilagođene procedure. Da bismo osigurali postojanost tehnološke nadmoćnosti Saveza, najvažnije je percepciju strateškog okruženja povezati s rastom i razvojem tehnoloških izazova današnjice. Nema sumnje da moramo u potpunosti razumjeti ovaj novi ekosustav da bismo mu se mogli prilagoditi, što je jedna od glavnih misija Savezničkog zapovjedništva za transformaciju.

 Puno se govori o hibridnom ratovanju i hibridnim tehnikama koje bi naši protivnici mogli koristiti ili već koriste. Gdje je naše mjesto u konceptu hibridnog ratovanja? Usmjerava li nas prema široj definiciji sigurnosti, prema otpornosti našeg društva u cjelini?

Vojska, zasigurno, nije uvijek ni glavni ni jedini instrument odgovora na hibridne prijetnje. Međutim, hibridne prijetnje pokušaj su asimetričnog izazova naših zemalja i društava jer naše vojske još uvijek imaju snažnu sposobnost odvraćanja. U kontekstu hibridnih prijetnji važna je adekvatna koordinacija svih instrumenata moći. I da, u pravu ste, sigurnost nije samo ono što se misli pod zastarjelim pojmom nacionalne sigurnosti, gdje su neprijatelji ”preko granice”. Hibridni izazovi nisu novost. Ono što jest novo jesu brzina i intenzitet hibridnih taktika koje danas možemo vidjeti. To uključuje cyber-napade i dezinformacijske kampanje. NATO je razvio hibridnu strategiju za suzbijanje takvih prijetnji, a ACT je u potpunosti uključen u poboljšanje informiranosti o stanju  i donošenja odluka. Također, fokusirani smo na povećanje broja obuka i vježbi. U novoj tehnološkoj paradigmi za Savez je nužno prihvaćanje inovacija kako bi preokrenuo ovu dinamiku te ponovno stekao svoju stratešku i vojnu prednost, stjecanjem premoći u sposobnosti korištenja EDT-a (Nadolazeće i remetilačke tehnologije).

Još uvijek živimo u doba pandemije. Na koji način NATO, i u sklopu njega ACT, procjenjuje i analizira utjecaj globalne pandemije na buduće operacije i otpornost NATO saveza?

Još uvijek je, bez sumnje, prerano za sagledavanje svih posljedica ove krize koja, štoviše, još nije gotova. Očekuju se posljedice u gospodarstvu. Kakav će utjecaj one imati? Sve su nacije puno napora uložile u vojne proračune i važno je održati te napore. Unatoč izazovu COVID-a, sigurnosni izazovi ostaju, a Savez je zadržao svoju otpornost. Tijekom ove krize učili smo i prilagođavali se, uglavnom zahvaljujući tehnologiji. COVID je natjerao naše zapovjedne strukture i operacije na prilagodbu. Naše su vojne strukture, kao što uvijek i čine, pružale potporu civilnim strukturama. ACT igra ključnu ulogu u NATO-ovoj strategiji otpornosti. Moje Zapovjedništvo nastavlja osiguravati prilagodbu Saveza kroz dostizanje glavnih rezultata poput koncepta NATO Warfighting Capstone Concept (NWCC). Kao što sam već spomenuo, NATO je uspješan već 72 godine. Mi ćemo uspjeti koračajući naprijed. Naša su najveća snaga naši ljudi. Naša najbolja karakteristika je naše zajedništvo.

Tekst: OJI

Foto: NATO, OJI