Protekla godina bila je vrlo intenzivna za najuspješniji i najmoćniji vojni savez u povijesti. Savez je proširen jednom novom članicom, dobio je novog glavnog tajnika, ali najvažnije je što je proveo niz aktivnosti koje su ga učinile još snažnijim i jedinstvenijim

 

01 SIJEČANJ – SPREMNI PUSTINJSKI ŠTAKORI

Na početku godine Ujedinjena Kraljevina na šest je mjeseci preuzela glavnu ulogu u NATO-ovim Združenim namjenski organiziranim snagama vrlo visoke razine spremnosti (Very High Readiness Joint Task Force – VJTF). Postrojba-nositelj šest je mjeseci bila 7. laka mehanizirana brigada Britanske vojske s nadimkom Desert Rats (Pustinjski štakori), čiju dvojicu pripadnika vidimo na fotografiji. Bili su joj priključeni i elementi Kraljevske engleske pukov-nije te Kraljevskih škotskih dragunskih gardista. U postrojbi je sudjelovalo devet članica Saveza, primjerice, poljska 1. varšavska oklopna brigada i španjolska brigada Guzmán el Bueno s tenkovima, jurišnim helikopterima i sustavima protuzračne obrane. NATO je oformio VJTF 2014. godine, nakon što je Rusija anektirala Krim. Snage su bile dio Snaga za brzi odgovor (NATO Response Force – NRF), te uključivale i zrakoplovne te mornaričke elemente. Glavna osobina VJTF-a bila je da može biti raspoređen u područje operacija u samo nekoliko dana.

02 VELJAČA – ŽENSKA POSADA AWACS-a

NATO-ov zrakoplov za rano upozoravanje i nadzor AWACS 9. je veljače prvi put u povijesti poletio s posadom koju su potpuno činile žene. Bila je riječ o regularnom letu u okviru NATO-ovih Aktivnosti povećane budnosti (enhanced Vigilance Activities – eVA) koje u prvom redu provode multinacionalne NATO-ove snage za zračno rano upozoravanje i nadzor (NATO Airborne Early Warning and Control Force – NAEW&CF). “Svrha ovog leta odnosila se na našu operativnu misiju – čuvanje NATO-ovih granica“, rekla je kapetanica Béatrice, zapovjednica Eskadrile za uvježbavanje zrakoplovnih posada i dodala da je prisutnost žena u posadi ili među zrakoplovnim tehničarima aviona uobičajena. Let je organizirao Tim za žensku inicijativu (Women’s Initiative Team) snaga NAEW&CF, koji promovira jednakost i inkluziju.  Nakon njegova uspješnog završetka, naglašeno je da se od 1998. do 2020. godine udio žena u vojnim postrojbama članica Saveza više no udvostručio.

03 OŽUJAK – ŠVEDSKA NAKON ČEKAONICE

Nakon što su predstavnici Švedske 7. ožujka u Washingtonu predali američkoj vladi instrument pristupanja Sjevernoatlantskom paktu, ta zemlja službeno je postala 32. članica NATO-a. Četiri dana poslije njezina zastava službeno je podignuta ispred sjedišta Saveza u Bruxellesu. Tako je prekinuta njezina više od dvije stotine godina duga tradicija neutralnosti. Švedska je zahtjev za članstvom uputila istodobno kad i Finska, još u svibnju 2022., nedugo nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Međutim, zbog političkih razloga proces pristupanja se oduljio. Finska je postala članica u travnju 2024., a Švedska je još gotovo godinu dana ostala u čekaonici. Ipak, sada su sve skandinavske zemlje u NATO-u, što znači da je sjevero-istočno krilo granica Saveza zaokruženo, a time i sigurnije.

04 TRAVANJ – VELIKA OBLJETNICA

Fotografija u prilogu vidljivo nije iz 2024. godine, no itekako ima smisla u ovom pregledu. Naime, NATO je 4. travnja obilježio zaista veliku obljetnicu – 75 godina svojeg utemeljenja. Tog dana 1949. godine u Washingtonu je potpisan sporazum kojim je osnovana Organizacija sjevernoatlantskog ugovora, a fotografija prikazuje dio ceremonije potpisivanja. Zemalja osnivačica bilo je 12, a glavni im je cilj bio uspostavljanje zajedničkog obrambeno-sigurnosnog sustava u okolnostima hladnog rata koji je tada bio na početku i trajao sve do raspada bivšeg SSSR-a. Nakon što je četvrt stoljeća Savez bio više posvećen globalnoj sigurnosti i misijama te operacijama daleko od Europe i Sjeverne Amerike, ruska aneksija Krima 2014., a zatim i otvorena agresija na Ukrajinu 2022. opet su u prvi plan dovele sigurnost Europe. Republika Hrvatska postala je članica NATO-a 1. travnja 2009. godine.

05 SVIBANJ – “NEVJEROJATNA SNAGA TRANSATLANTSKE VEZE“

Pripadnici talijanske Padobranske brigade Folgore fotografirani nakon vježbe desantiranja u Švedskoj, tijekom vježbe Swift Response 24. Vježba je bila dio najveće NATO-ove vježbe od kraja hladnog rata: Steadfast Defender. Započela je 24. siječnja, a službeno završila 31. svibnja, iako su vježbe u potpori trajale čak do srpnja. Sudjelovalo je oko 90 000 pripadnika vojnog osoblja iz svih 32 članice Saveza. Aktivnosti su provedene širom Europe i bilo je uključeno više od 1100 borbenih vozila, više od 80 borbenih aviona te više od 50 plovila. Izrazivši zadovoljstvo rezultatima vježbe, vrhovni zapovjednik savezničkih snaga u Europi (SACEUR) američki general zbora Christopher G. Cavoli istaknuo je da je ona pokazala nevjerojatnu snagu transatlantske veze između NATO saveznika u Europi i onih u Sjevernoj Americi. “Vrlo složene vojne aktivnosti provedene tijekom vježbe pokazale su da je ovaj Savez sposoban i spreman za provođenje naše temeljne misije kolektivne obrane”, zaključio je general.

 

06 LIPANJ – UKRAJINSKI BRODOVI NA OBALI ŠKOTSKE

Suradnja i pomoć NATO-a napadnutoj Ukrajini očituje se i u zajedničkim vojnopomorskim vježbama. Jedna zanimljiva otvorena je 24. lipnja, a završila je 5. srpnja i to uz obalu Škotske: Sea Breeze 24. Uvježbavani su segmenti protuminskog djelovanja, a sudjelovali su brodovi američke 6. flote i britanske Kraljevske ratne mornarice, baš kao i Stajaće NATO-ove skupine za minske protumjere 1 (Standing NATO Mine Countermeasures Group 1 – SNMCMG1): njemački FGS Donau, francuski FS Céphée i estonski ENS Ugandi. Njima su se pridružili ukrajinski lovci mina Cherkasy i Chernisiv. Riječ je o plovilima koja su nekad bila u sastavu britanske mornarice, ali donirana su Ukrajini. Ukupno, sudjelovali su predstavnici 13 zemalja, pa čak i iz dalekog Japana. Mnogi od njih obnašali su uloge promatrača i mentora ukrajinskim kolegama.

07 SRPANJ – OBRANA OD SVIH PRIJETNJI I IZ SVIH SMJEROVA

Od 9. do 11. srpnja u Washingtonu je održan samit NATO-a na razini šefova država i vlada članica. Glavne teme bile su daljnja pomoć Ukrajini, odvraćanje i obrana, odnosno osnaživanje obrambene industrije te globalna partnerstva NATO-a. Samitom se obilježavala i 75. obljetnica osnutka NATO-a, pa je prvi dan održana prigodna proslava. U glavnom gradu SAD-a donesen je i jedan značajan dokument Deklaracija samita, koja donosi ključne smjernice u idućim godinama. Njome su obuhvaćene ključne teme, tj. jačanje kolektivne sigurnosti, izdvajanja za obranu i doprinos globalnoj stabilnosti i međunarodnoj suradnji te potpora Ukrajini. “Nastavit ćemo osiguravati našu kolektivnu obranu od svih prijetnji i iz svih smjerova, temeljenu na pristupu od 360 stupnjeva, kako bismo ispunili tri temeljne NATO-ove zadaće odvraćanja i obrane, prevencije i upravljanja krizama i kolektivne sigurnosti”, stoji u Deklaraciji.

08 KOLOVOZ – SA ZAPADA NA ISTOK EUROPE

Početkom mjeseca u bazu rumunjskog ratnog zrakoplovstva Mihail Kogălniceanu doletjelo je osam španjolskih višenamjenskih borbenih aviona F-18 Hornet. Zajedno sa 150 pripadnika letačkog, tehničkog i drugog osoblja, temeljna im je zadaća četiri mjeseca bila NATO-ov prošireni nadzor zračnog prostora (enhanced Air Policing – eAP). Riječ je o aktivnosti koja je dio mjera osiguranja uvedenih 2014. godine, nakon što je Rusija ilegalno anektirala Krim. Njima NATO pokazuje svoju kolektivnu odlučnost, obrambenu prirodu Saveza te odvraćanje od bilo kakvih prijetnji teritoriju njegovih članica. Cijelo vrijeme španjolske rotacije, kolege iz zrakoplovstava dviju savezničkih zemalja uvježbavali su se u različitim letačkim obukama i misijama.

09 RUJAN – BUDNI NATO-ov DUPIN

Za sigurnost NATO-a neprestano brinu i podmornice. Jedna od njih prošle godine bila je jurišna dizelsko-električna HNLMS Dolfijn nizozemske klase Walrus. U rujnu je završila svoju jednomjesečnu rotaciju tijekom koje je bila pod zapovjedništvom zapovjednika NATO-ovih podmornica, tj. pod Savezničkim mornaričkim zapovjedništvom (MARCOM). Dolfijn je uglavnom plovio Norveškim i Sjevernim morem, sa zadaćom odvraćanja i obrane euroatlantskog područja. Opremljen naprednim sonarnim i komunikacijskim sustavima, promatrao je kretanje vojnih površinskih i podvodnih platformi koje nisu u flotama članica NATO-a. U priopćenju MARCOM-a, istaknuto je da NATO-ova podmornička flota ojačava stratešku i taktičku prednost Saveza dok vrši ophodnje na Atlantiku, sjevernim područjima, Baltikom i Mediteranom. Moć tih snaga leži u međunarodnoj suradnji, koja se očituje i u brojnim zajedničkim vježbama i obukama.

10 LISTOPAD – NOVI GLAVNI TAJNIK

Od 1. listopada, na čelu Sjevernoatlantskog saveza novi je glavni tajnik, nizozemac Mark Rutte. Zamijenio je Norvežanina Jensa Stoltenberga koji je tu dužnost obnašao deset godina. Po tome je ispred njega samo još jedan Nizozemac, Joseph Luns (1911. –2002.) s gotovo 13 godina mandata, od 1971. do 1984. Ukupno, Mark Rutte 14. je glavni tajnik. Riječ je o iskusnom političaru koji je bio 14 godina na čelu nizozemske vlade. Na NATO-ovoj internetskoj stranici ističu da je predsjedavao s četiri koalicijske vlade, što pokazuje da je mogao postizati konsenzus bez kompromitiranja vlastitih vrijednosti. Baš kao i u mnogim drugim slučajevima, članice NATO-a svojeg glavnog tajnika biraju konsenzusom. Kandidati se biraju putem neformalnih diplomatskih konzultacija između članica koje ih i predlažu. U pravilu, bira se Europljanin s bogatim dužnosničkim i političkim iskustvom. Dakle, na dužnosti još nikad nije bio Amerikanac ili Kanađanin, nego četiri Nizozemca, tri Britanca, dva Belgijca te po jedan Danac, Nijemac, Španjolac, Talijan i Norvežanin.

11 STUDENI – VELIKA VJEŽBA U LATVIJI

Pretposljednji mjesec u godini započeo je s jednom od najvećih kopnenih vježbi NATO-a u 2024. nakon što je završio Steadfast Defender. Vježba Resolute Warrior 2024 na području regija Vidzeme i Zemgale u Latviji trajala je dva tjedna, a sudjelovalo je 3500 vojnika. Glavna obučna skupina bila je NATO-ova multinacionalna brigada Latvija, a uvježbavane su njezine operativne sposobnosti, s tim da je provedena integracija svih podređenih i potpornih postrojbi. Inače, Brigada je utemeljena u srpnju 2024. od postrojbi iz 13 zemalja članica i njome su snage Saveza na Baltiku značajno ojačane. Zapovjednik Brigade kanadski brigadir Cédric Aspirault tijekom vježbe istaknuo je da svaka članica donosi Brigadi svoje posebne vještine i iskustvo, te da je njihova suradnja dosegnula još nezabilježenu razinu. “Ključna poruka s vježbe je jasna: Mi smo spremni!“ zaključio je zapovjednik.

12 PROSINAC – TVRĐAVE U ZRAKU

Pregled godine u slikama ne završavamo fotografijom, nego crtežom. Riječ je o djelu stožerne narednice Američkog ratnog zrakoplovstva (USAF) Emily Farnsworth, oznaci koja predstavlja američke Namjenski organizirane bombarderske snage 25-1 (Bomber Task Force 25-1). Okosnicu tih snaga čine bombarderi B-52 Stratofortress te njihovo popratno osoblje, a bili su stacionirani u Europi više od mjesec dana, konkretno u britanskoj bazi RAF Fairford. NATO-ovo zračno zapovjedništvo (AIRCOM) 13. je prosinca objavilo da su se Amerikanci sretno vratili doma. Baš kao i u mnogim drugim slučajevima, rotacija je iskorištena za brojna integracijska uvježbavanja u okviru NATO-a. Stare, ali još uvijek ubojite tvrđave letjele su s talijanskim Eurofighter Typhoonima, finskim Hornetima, švedskim Gripenima, norveškim i britanskim avionima F-35 Lightning II…

Pripremio: Domagoj Vlahović; Foto: NATO