Na samitu Sjevernoatlantskog saveza na razini čelnika država i vlada održanom u Vilniusu članice su usvojile najopsežnije obrambene planove od kraja hladnog rata

Sjevernoatlantski savez održavanjem samita na razini čelnika država i vlada u glavnom gradu Litve i simbolično je pokazao da čvrsto stoji iza koncepta odvraćanja, a ako treba i obrane svojih granica. Samit je pripreman mjesecima, a središnje aktivnosti počele su već 7. srpnja. Središnji dani bili su 11. i 12. srpnja, kad su održani i veliki radni sastanci na razini NATO-a, kao i na proširenoj razini uz sudjelovanje predstavnika partnerskih zemalja. Među njima bili su čelnici Europske unije, Australije, Japana, Novog Zelanda, Južne Koreje te Ukrajine. Podrška potonjoj zemlji, izloženoj ruskoj agresiji, pokazana je i osnivanjem Vijeća NATO-Ukrajina, koje je 12. srpnja održalo i prvi sastanak.

Republiku Hrvatsku na samitu su predstavljali ministar obrane Mario Banožić, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman te predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik OSRH Zoran Milanović. Ministar obrane sudjelovao je 11. srpnja na neformalnoj sjednici ministara obrane uz kolege iz 31 zemlje saveznice i ministra obrane Švedske, koja je trenutačno u statusu zemlje pozvane za pristupanje u članstvo, a očekuje se i da će uskoro postati punopravnom članicom. Nakon sastanka ministar Banožić u izjavi se dotaknuo nekih od glavnih tema samita u Vilniusu. Poručio je i kako je samitom započela nova era kolektivne obrane: “Rezultat turske odluke da više ne priječi pristupanje Švedske Sjevernoatlantskom savezu svakako će biti daljnje jačanje obrane i odvraćanja u euroatlantskoj zoni.”

Hrvatska ispunjava smjernice

Ministri su razmijenili mišljenja o ojačavanju NATO-ova postava odvraćanja i obrane kroz donošenje novih savezničkih planova u svim domenama, uključujući obučene i spremne snage te odgovarajući sustav zapovijedanja i nadzora. Pritom je glavni preduvjet za implementaciju kontinuirano ulaganje u obranu koje uzima u obzir postojeće i buduće izazove. Ministar Banožić tom je prilikom istaknuo važnost daljnjeg ulaganja u obranu, odnosno opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske: “Republika Hrvatska predana je Zavjetu o obrambenim izdvajanjima. S izdvajanjem od 26,2 % za opremanje i modernizaciju i u 2023. godini ispunjavamo traženu smjernicu od minimalnih 20 %, dok kontinuiranim povećanjem ukupnog obrambenog proračuna nastavljamo raditi na dostizanju smjernice o ulaganju od najmanje dva posto bruto domaćeg proizvoda.”

Ministar je usto ponovio da je u Hrvatskoj ostvaren najveći obrambeni proračun dosad te kako se provode najznačajniji projekti modernizacije: “Podsjećam kako je prijedlog financijskog plana MORH-a za 2024. godinu veći za 62,5 milijuna eura u odnosu na financijski plan za 2023., čime se nastavlja trend rasta proračunskih izdvajanja za potrebe obrane. Ulaganje u Hrvatsku vojsku izravan je ulog u našu vlastitu sigurnost i prosperitet.” U kontekstu daljnje podrške Ukrajini u borbi protiv ruske agresije, ministar je naglasio kako NATO ostaje ujedinjen i odlučan u nastavku pružanja kontinuirane podrške toj zemlji: “Hrvatska se kontinuirano zalaže za politiku otvorenih vrata utemeljenu na ispunjavanju kriterija i konzultacija, što smo više puta isticali kroz primjer euroatlantskih integracija zemalja jugoistočne Europe.” Između glavnih te bilateralnih sastanaka na razini čelnika država i vlada službene informacije o njihovim sadržajima dolazile su s redovitih konferencija za medije koje je održavao glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Kako je rekao 11. srpnja, saveznici su usvojili najopsežnije obrambene planove od kraja hladnog rata. Uzimajući u obzir glavne sigurnosne prijetnje, a to su Rusija i terorizam, novi regionalni planovi predviđaju 300 000 pripadnica i pripadnika postrojbi na visokoj razini spremnosti, što uključuje znatne borbene pomorske i zrakoplovne snage.

Regionalni savez – globalni izazovi

Saveznici su odobrili i novi Akcijski plan obrambene proizvodnje (Defence Production Action Plan) kako bi ubrzali zajedničku nabavu, ojačali proizvodne kapacitete i povećali razinu interoperabilnosti. Još je jednom potvrđeno da će članice raditi na tome da dovedu investiranje u svoje obrambene sustave na razinu od barem 2 % BDP-a. Istaknuta je činjenica da su europske članice i Kanada tijekom 2023. zabilježile ukupno povećanje obrambenih proračuna od 8,3 % u realnim okvirima, što je broj koji nije dostignut već desetljećima. Ove godine dogovorenu razinu doseglo je ili prešlo 11 članica, a očekuje se da će ih 2024. biti znatno više.

Detaljnije govoreći o Vijeću NATO-Ukrajina, glavni tajnik Stoltenberg naglasio je da je riječ o tijelu u kojem će Savez i napadnuta zemlja raspravljati i odlučivati kao jednaki. Saveznici su dogovorili višegodišnji paket pomoći Ukrajini, koji će njezinu obrambenom sustavu pomoći da se odmakne od sovjetske prema NATO-ovoj opremi i standardima, a njezine će snage učiniti interoperabilnim s NATO-om. Saveznici su usto potvrdili da će Ukrajina postati članica NATO-a, a na putu prema tome neće morati prolaziti Akcijski plan za članstvo (MAP). “Dat ćemo Ukrajini pozivnicu da se pridruži Savezu kad se saveznici slože da su uvjeti za to ispunjeni», dodao je Stoltenberg, naglasivši da je Ukrajina bliža NATO-u nego ikad prije. Dok su vođeni razgovori s partnerima iz drugih zemalja, poput Južne Koreje, Japana i Australije, istaknuto je da je NATO regionalni savez, ali susreće se s globalnim izazovima. U tom kontekstu, Stoltenberg je rekao da Kina nije protivnik NATO-a, ali sve veća samouvjerenost Pekinga utječe na sigurnost i dovodi u pitanje međunarodni poredak temeljen na pravilima. “NATO je ujedinjeniji no ikad prije”, zaključio je glavni tajnik i najavio idući samit 2024. godine u Washingtonu. Osim rasprava i donošenja novih odluka bitnih za sjevernoatlantsku, ali i globalnu sigurnost, bit će to prilika i za obilježavanje 75. obljetnice utemeljenja najjačeg vojnog saveza u povijesti.

---

“HV aktivno pridonosi očuvanju svjetskog mira”

Ministar obrane Mario Banožić i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman posjetili su 11. srpnja u vojnoj bazi Rukla pripadnike 3. hrvatskog kontingenta u NATO-ovoj aktivnosti ojačane prednje prisutnosti (eFP) u Litvi. Kontingent od siječnja ove godine sudjeluje u provedbi aktivnosti NATO-ove multinacionalne Borbene grupe pod vodstvom Njemačke. U obraćanju pripadnicama i pripadnicima 3. HRVCON-a, ministar Banožić zahvalio im je na predanom angažmanu u prijateljskoj Litvi. Istaknuo je kako se tijekom svojeg drugog posjeta 3. HRVCON-u ponovno uvjerio kako čine nezamjenjivu snagu Borbene grupe. “Vaš je doprinos sigurnosti cijelog euroatlantskog prostora nemjerljivo važan – i ovdje na sjeveru Europe, i u Hrvatskoj”, rekao je ministar. Istaknuo je važnost pripadnika Hrvatske vojske u kontekstu doprinosa Republike Hrvatske misijama, operacijama i aktivnostima UN-a, NATO-a i EU-a, čime pokazujemo da smo pouzdana saveznica koja odgovorno pridonosi svjetskom miru, sigurnosti i stabilnosti. “Iz razgovora sa zapovjednikom Borbene grupe ponovno smo se mogli uvjeriti kako su pripadnici Hrvatske vojske i ovdje u Litvi uspješno izvršili sve zadaće koje su se pred njih postavile te kako je upravo razmjena iskustava i znanja ključ uspješnosti ove aktivnosti NATO-a”, rekao je ministar obrane i dodao kako kroz suradnju s kolegama iz savezničkih zemalja pripadnici OSRH prenose znanja, vještine i vrijednosti baštinjene od hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. “Hrvatski vojnici stoje ponosno, rame uz rame s ostalim pripadnicima oružanih snaga znatno većih vojnih sila”, zaključio je Banožić.

Ministar Grlić Radman rekao je kako se dolaskom u posjet HRVCON-u uoči NATO-ova samita odaje poštovanje hrvatskim pripadnicima i cijeloj Borbenoj grupi te njihovu angažmanu u sklopu NATO-ove aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Litvi. U sklopu posjeta 3. HRVCON-u ministri Banožić i Grlić Radman razgovarali su u vojnoj bazi Rukla s pripadnicima NATO-ove multinacionalne Borbene grupe. Razgovarali su i s pukovnikom Dariusom Meiljūnasom, načelnikom Stožera Mehanizirane brigade Iron Wolf litavskih oružanih snaga u okviru koje djeluje NATO-ova Borbena grupa, te sa zapovjednikom Borbene grupe eFP BG LTU pukovnikom Larsom Neitzelom. Kod spomen-obilježja preminulim pripadnicima eFP BG LTU – Mariju Pavišiću iz OSRH i Adrianu Rohnu iz njemačkih oružanih snaga – ministri su odali počast i zapalili svijeće.

---

TEKST: Irena Rački, Domagoj Vlahović, Ivana Valentić Mikšik; FOTO: NATO