Obučeni, motivirani i obrazovani vojnici temelj su daljnjeg razvoja Hrvatske vojske

Ministar obrane Mario Banožić: “Cilj je provedba 13 projekata iznimno važnih za Hrvatsku vojsku, a prvi korak u njegovu ostvarenju izrada je novog Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga, kojim ćemo obuhvatiti sve ono što u prijašnjim vladama nije napravljeno, posebice u vezi s opremanjem i razvojem Hrvatske vojske”

Nakon što je jednu godinu obnašao dužnost ministra državne imovine, Ministarstvo obrane preuzeo je 24. srpnja Mario Banožić. S novoimenovanim ministrom obrane razgovarali smo uoči obilježavanja 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. U razgovoru za Hrvatski vojnik ministar Banožić podijelio je svoje planove koje želi ostvariti tijekom mandata. Prioritet je nastavak jačanja Hrvatske vojske, a cilj provedba 13 ključnih projekata.

 Već imate iskustva na poslovima ministra jer ste prije imenovanja na dužnost ministra obrane obnašali dužnost ministra državne imovine. Koliko ste spremni za ono što vas očekuje u novom resoru?

Moje dosadašnje radno iskustvo bit će mi zasigurno korisno na novom poslu i veselim se promjeni. Svjestan sam odgovornosti, ali i počašćen što sam preuzeo dužnost ministra obrane.

Ekonomist sam, ali i čovjek koji promišlja o nacionalnim vrijednostima i ciljevima. Na vojni sustav oduvijek sam gledao kao na red, rad i disciplinu.

Pandemija COVID-19 i potres u Zagrebu teško su pogodili hrvatsko gospodarstvo, a to se odrazilo i na proračun MORH-a, koji je umanjen za 530 milijuna kuna pa za ovu godinu iznosi 4,5 milijarde kuna. Bit će to stoga izazovno razdoblje, posebno s ekonomske strane, jer cilj je provedba 13 projekata iznimno važnih za Hrvatsku vojsku. Prvi je korak u ostvarenju tog cilja izrada novog Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga, kojim ćemo obuhvatiti sve ono što u prijašnjim vladama nije napravljeno, posebice u vezi s opremanjem i razvojem Hrvatske vojske.

Kako Vam je protekao prvi radni dan u Ministarstvu obrane?

Prvi dan protekao je u primopredaji, administraciji i prvoj sjednici Vlade kao ministar obrane. Ujutro sam s bivšim ministrom Damirom Krstičevićem i načelnikom Glavnog stožera OSRH admiralom Robertom Hranjem uz članove obitelji Briški i prijatelje položio vijenac i zapalio svijeću na groblju Markovo polje povodom prve obljetnice pogibije skupnika Josipa Briškog. Potom sam u Ministarstvu obrane imao službenu primopredaju dužnosti, zatim sjednicu Vlade na kojoj je usvojen prijedlog Odluke o sudjelovanju Oružanih snaga RH u NATO-ovoj operaciji potpore miru Sea Guardian u Sredozemlju. U kasnim poslijepodnevnim satima u Vinkovcima sam povodom obilježavanja obljetnice pogibije skupnika Briškog zapalio svijeću ispred njegova murala.

Ministarstvo obrane mnogi zovu “država u državi”. Osjećate li se spremni uhvatiti ukoštac s nagomilanim problemima i što prvo planirate poduzeti?

Znam što donosi funkcija ministra obrane i spreman sam na nju. Prioritet je nastavak jačanja Hrvatske vojske. Obučeni, motivirani i obrazovani pripadnici najveća su snaga i temelj daljnjeg razvoja Hrvatske vojske. Stoga ćemo se fokusirati na ulaganje u hrvatske vojnike, dočasnike i časnike, ali i nastaviti ulaganja koja će u konačnici rezultirati poboljšanjem smještajnih i radnih uvjeta u vojarnama širom Hrvatske. Završit ćemo i započete kapitalne infrastrukturne projekte na Hrvatskom vojnom učilištu i u vojarni “204. brigade Hrvatske vojske” u Vukovaru, gdje nas u studenom očekuje razmještaj preostalog dijela Inženjerijske bojne iz Vinkovaca.

Vlada je pred sam kraj mandata donijela i Zakon o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti. Očekujem da uputimo Zakon u proceduru te da vrlo brzo počnemo proces ustrojavanja Sveučilišta.

Najavili ste i da nastavljate opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske te da u prvih šest mjeseci očekujete završetak započetih kapitalnih infrastrukturnih projekata. U kojem će konkretno smjeru ići modernizacija vojske i o kojim je projektima riječ?

To konkretno znači da ću nastaviti sve započete projekte. Naime, u rujnu nas očekuju ponude za višenamjenski borbeni avion. Što se tiče stanovišta Vlade, ono je otprije poznato − Hrvatskoj je potrebno borbeno zrakoplovstvo. Unatoč tomu, trebamo biti svjesni gospodarske situacije i voditi računa o financijama i trenutačnim prioritetima.

Opremanje četirima helikopterima Black Hawk planirano je za 2022. godinu, stoga nas u dolazećem razdoblju očekuje i priprema infrastrukture te obuka pilota i tehničara.

Također, nastavljamo opremanje obalnim ophodnim brodovima za potrebe Obalne straže, odnosno Hrvatske ratne mornarice.

Što se Hrvatske kopnene vojske tiče, prioritet je da završimo opremanje borbenih oklopnih vozila Patria, a očekuje nas i projekt opremanja američkim borbenim vozilima Bradley.

Damir Krstičević odstupio je nakon tragične pogibije mladih vojnika. Smatrate li da su takvi nesretni slučajevi isključiva odgovornost ministra?

Nesretni događaji u Oružanim snagama RH nisu i ne mogu biti isključiva odgovornost ministra. Svaki nesretni slučaj, posebno onaj koji uključuje smrtne ishode, teške ozljede ili veliku materijalnu štetu uvijek dobiva posebnu pozornost svih ključnih osoba u sustavu obrane.

Smatram da ministar obrane mora biti spreman prihvatiti i dio svoje suodgovornosti, političku i moralnu odgovornost. Također smatram i da je u svakoj nesreći krug ljudi koji su objektivno i subjektivno odgovorni za nesretne događaje širi.

Naime, tu može biti riječ ne samo o moralnoj odgovornosti nego i o zapovjednoj, a ponekad i stegovnoj, pa i kaznenoj odgovornosti.

Vojnički poziv izazovniji je, zahtjevniji, pa i opasniji od mnogih civilnih poslova. Sama činjenica da vojnici opslužuju velika, složena i potencijalno opasna sredstva, i to često pod stresom, zahtijeva vrhunsku obuku, uvježbavanje i maksimalnu pažnju. Ponekad, nažalost, ni to nije dovoljno da se izbjegnu nesreće.

Svaki nesretni događaj istražuje se formalno, detaljno i temeljito. A i u slučajevima kod kojih se ustanovi da je riječ o nesretnom spletu okolnosti ili tehničkoj neispravnosti, obično se negdje u pozadini krije ljudski faktor. Možda je riječ o nedovoljnoj preciznosti u održavanju sustava, pogrešci u obuci ili pripremi pojedinaca za upravljanje takvim sustavima, pa sve do direktne odgovornosti pojedinca kroz krive procjene, neoprez, nemar ili preveliko oslanjanje na rutinu.

Niti jedan nesretni događaj ne smije se jednostavno prihvatiti kao pojava na koju se ne može utjecati. Svaki od njih, nakon istrage i analize, mora poslužiti za poboljšavanje sustava kroz, kako se to često naziva, sustav naučenih lekcija. Iz svakog uočenog detalja treba proizići neka mjera kojom se neispravnosti i pogreške mogu ukloniti s ciljem izbjegavanja nesreća ili smanjivanja vjerojatnosti njihova događanja.

Nakon odlaska Damira Krstičevića s položaja ministra stali su i pregovori oko kupnje aviona za potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Što planirate poduzeti s tim u vezi?

Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskog borbenog aviona pri Vladi uputilo je nakon analize zahtjev za dostavu ponuda Sjedinjenim Američkim Državama za F-16 i Švedskoj za JAS Gripen, a za rabljene avione Francuskoj za Rafale, Italiji za Eurofighter, te Norveškoj, Grčkoj i Izraelu za F-16. Nadam se da će cijeli proces nakon objašnjenja ponuda biti završen do rujna, a onda će Povjerenstvo predložiti donošenje odgovarajućih odluka.

Hrvatska vojska danas je puno otvorenija i bliža građanima, a vojnici redovito sudjeluju u otklanjanju posljedica prirodnih katastrofa. Vidite li vojsku kao još otvoreniju prema civilnoj zajednici ili smatrate da granica vojnog i civilnog ipak treba biti oštrija?

Hrvatska vojska kao dio sustava domovinske sigurnosti puno je puta pokazala da je uvijek spremna pomoći našem narodu u nevolji. Vidjeli smo to nakon potresa, ali i tijekom protupožarne sezone. Kao ministar inzistirat ću da obuka, kao i opremanje, budu što je više moguće i u funkciji pomoći civilnim institucijama.

Tekst. S. G. / Hrvatski vojnik

Foto: Josip Kopi