Slovačka je zemlja s relativno razvijenom obrambenom industrijom te nije ustrajavala na uspostavi izrazito pretjerane međunarodne kooperacije sa razvijenim zemljama. Programi modernizacije oružanih snaga deklarirani nizom planskih dokumenata postupno su rezultirali uspostavom kooperacije sa stranim tvrtkama

Slovačka se izdvaja među sedam novoprimljenih članica NATO-a po tome što je bila spremna za prijam još 1999. godine kada su primljene Češka, Mađarska i Poljska. Politička situacija u Slovačkoj u to vrijeme najvjerojatnije je presudila što je ta zemlja svoje mjesto u NATO-u našla tek 2004. godine. Naime, Slovačka je još 1994. godine potpisala individualni program Partnerstva za mir, te se u godinama poslije toga intenzivno pripremala za ulazak u NATO. Međutim, razmimoilaženje između službeno deklarirane vanjske politike i političke situacije u zemlji rezultirali su odbijanjem prijama Slovačke u NATO na Madridskom summitu 1997. godine. Nakon parlamentarnih izbora 1998., međunarodna politička situacija Slovačke bitno se promijenila na bolje, te su još intenzivnije pristupili ispunjenju partnerskih ciljeva. Sudbina je htjela da Slovačkoj budu otvorena vrata u NATO baš u glavnom gradu susjedne Republike Češke (Prag 2002.) s kojom je prije toga bila u zajedničkoj državi. Dvije godine nakon tog summita Republika Slovačka je kako vidimo i službeno primljena u NATO.
Slovačka situacija je karakteristična i po tome što je u vrijeme ulaska u NATO imala zasigurno najnapredniju obrambenu industriju među pozvanim članicama i to u pravom smislu te riječi. Poznato je kako je u doba Čehoslovačke vojna industrija bila pretežito locirana u istočnom dijelu zemlje, tj. na području današnje Republike Slovačke. Tijekom Hladnog rata, teritorij sadašnje Slovačke je zapravo bilo središte Čehoslovačke vojne industrije s oko 65 % proizvodnih kapaciteta zemlje. Pretežita proizvodnja bila je usmjerena na tenkove, borbena vozila, i protuoklopne rakete uglavnom prema sovjetskoj licenci. Potkraj osamdesetih tvrtke na području sadašnje Slovačke zapošljavale su oko 80 000 radnika. Nakon raspada Varšavskog ugovora vojna industrija je pala s 519 milijuna USD na nekih 95 milijuna USD i oko 30 000 radnih mjesta je ukinuto. Osim toga Slovačka je za obranu 1995. izdvajala 2,3 % BDP i taj je trend bio u padu do 1999. godine kada je opet počeo rasti da bi 2001. dostigao 2,1 %, te se poslije toga kreće oko 2 %.

Nakon mirnog razdvajanja nova vlada Slovačke je zaustavila započete projekte privatizacije i uspostavila državni holding DMD Group u koji su uključene najvažnije vojne i civilne tvrtke. Godine 1997. vlada je donijela zakon po kojem se državne tvrtke obrambene proizvodnje mogu privatizirati prema različitim oblicima vlasništva. Od samog osamostaljenja zemlje, tvrtke vojne proizvodnje su uspijevale iskoristiti državni proračun za svoj opstanak pod formulom “hladni pogon”, te danas prema podacima ministarstva gospodarstva u Slovačkoj egzistira oko 40 tvrtki koje se bave obrambenom proizvodnjom. Prema podacima iz 2003. u tim je tvrtkama bilo oko 6000 zaposlenih. Među najpoznatijim tvrtkama u sustavu DMD Group je Konštrukta Defence koja je organizirala proizvodnju na temelju razvoja različitih borbenih sustava; od lansera raketa, topničkih sustava, streljiva i elektroničkih sustava. Druga po važnosti je tvrtka ZTS-Special koja je poznata po razvoju samovozne top-haubice Zuzana model 2000 u suradnji sa češkom tvrtkom Tatra, a u suradnji sa tvrtkom Kerametal razvila je terensko amfibijsko vozilo Aligator 4×4.
U prilagodbi oružanih snaga NATO smjernicama, ministarstvo obrane Republike Slovačke je donijelo nekoliko ključnih dokumenata kao što su:
• Strategija obrane
• Vojna strategija
• Strategija sigurnosti
• Plan modernizacije i razvoja oružanih snaga “Model 2010”
• Program-Plan za razdoblje 2003-2008
Implementacijom spomenutih planova, zacrtano je do 2008. u modernizaciju uložiti do 600 milijuna USD. Glavni program modernizacije u reformi kopnene vojske prema Modelu 2010 su modernizacija određenog broja tenkova i borbenih vozila BVP-2, te novih minobacača i zapovjedno-informacijskih sustava. Također se planira nabava borbenog vozila na kotačima za buduću laku pješačku brigadu. U području zrakoplovstva planira se modernizacija aviona L-39 i L-410, te AN-26, kao i helikoptera Mi-17. Zadržavanje MiG-ova 29 je planirano do 2010., nakon čega bi se pristupilo nabavi novog borbenog aviona. Prema tom modelu u modernizaciju oružanih snaga planira se do 2010. ukupno uložiti oko 1,7 milijardi USD.

Slovačka offset regulativa

Slovačka zapravo i nema zakonsku offset regulativu, ali je smjernicama vlade preporučena primjena offseta pri velikim nabavama vojne opreme. Smjernice za implementaciju offseta pri nabavi roba i usluga povezanih s obranom i sigurnosti zemlje donesene su 2001., a potvrđene na sjednici vlade 19. ožujka 2003. Smjernice se temelje na češkoj i danskoj regulativi no kada se malo bolje usporede onda ispada da su u cijelosti preuzete od Češke iako se to izbjegava deklarativno priznati. Vijeće za provedbu offseta je smješteno u ministarstvu gospodarstva, a sastoji se od članova zainteresiranih ministarstava, dok vlada može imenovati članove i drugih tijela kako bi se osigurala realizacija pojedinih offset programa. U načelu je obavljena podjela na direktni i indirektni offset. Direktni offset je povezan s projektima koji su usmjereni na izravnu participaciju poslovnih subjekata na ugovore o nabavi vojne opreme. U direktni offset mogu se uključiti:
• Mogućnost proizvodnje dijelova i sklopova povezanih s glavnom nabavom ili izvoz tih dijelova
• Transfer tehnologija koje omogućuju proizvodnju ili održavanje proizvodnje dijelova i sklopova borbenih sustava, te njihovo održavanje
• Pomoć pri uspostavi tvrtki za proizvodnju industrijske opreme i alata.
Indirektni offset je uglavnom sve ono što nije navedeno u direktnom offsetu, a može biti:
• Izvoz proizvoda ili usluga ugrađenih u slovačke proizvode (klasični izvoz nije uključen u offset aktivnosti)
• Tehnologije ili transfer znanja
• Kooperacija na istraživanju i razvoju
• Nove investicije
• Uspostava zajedničkih tvrtki
• Pomoć pri otvaranju novih radnih mjesta
• Pomoć malom i srednjem poduzetništvu.

Vrijednost nabave koja uključuje offset je iznos od 130 000 eura za nabave koje provode državne institucije iz državnog proračuna, dok je za nabave iz specijalnih državnih fondova (veliki projekti opremanja i modernizacije) određen iznos od 5 milijuna eura. U slučaju da se na tenderu natječe domaći ponuditelj njegova je obveza za primjenu offseta na sve vrijednosti veće od 100 milijuna SKK (oko 2,5 mil. eura). Vrijeme implementacije offset programa je obično od 5 do 10 godina pri čemu glavnu riječ ima vijeće za provedbu offseta. Preporuka je da se direktni offset ugovara u najmanjem iznosu od 20 % vrijednosti osnovnog ugovora. Isto tako je preporuka da se veći offset koeficijenti dodjeljuju u slučaju realizacije direktnog offseta. Raspodjela offset koeficijenata je uglavnom prema slijedećem:
• Za izvoz proizvoda visoke tehnologije proizvedenog u Slovačkoj dodjeljuju se koeficijenti u rasponu od 1 do 5
• Za transfer tehnologije i znanja u Slovačku dodjeljuju se koeficijenti od 1 do 10 s obzirom na učinke za slovačku stranu
• Za kooperaciju pri istraživanju i razvoju koeficijenti su u rasponu od 1 do 10 s obzirom na moguće prihode od te kooperacije
• Za investiranje u kapacitete industrijske proizvodnje u Republiku Slovačku dodjeljuju se koeficijenti od 1 do 10 s obzirom na moguće prihode od tih investicija
• Za pomoć malom i srednjem poduzetništvu mogu se dodijeliti koeficijenti u rasponu od 1 do 3
• Za povećanje zaposlenosti mogu se dodijeliti koeficijenti od 2 do 3 pri čemu se veći koeficijent dodjeljuje za ulaganja u regije sa većom stopom nezaposlenosti
• Za uspostavu zajedničkih tvrtki mogu se dodijeliti koeficijenti od 1 do 10 s obzirom na poslovni plan
• Za usluge se dodjeljuju koeficijenti od 1 do 5.

Za svaki pojedini slučaj vrijednost koeficijenta može donositi vijeće za provedbu offseta. Kao i u češkom slučaju za jednu offset transakciju mogu se iskoristiti najviše do tri vrste koeficijenata koje se multipliciraju u jedan koeficijent. U slučaju neispunjenja offset obveza može se ugovoriti kaznena klauzula od 5 % penala. Pri odabiru povoljnije ponude važnu ulogu imaju takozvane preoffset transakcije koje se registriraju za svakog ulagača u trogodišnjem periodu. Pri ispadanju iz tendera preoffset transakcije se prenose na nove potencijalne aktivnosti ili se ustupaju drugim dobavljačima pod određenim uvjetima, ali ne smiju biti starije od tri godine.

Proizvodi slovačke obrambene industrije

Tenk T-72 M2 MODERNA
Najvažniji projekt razvoja koji je obilježio osamostaljenje Slovačke u samom njezinom početku bio je tenk T-72 M2 MODERNA. Slovačka je proizvodila tenkove T-72 prema osnovnom ruskom modelu, te je lako nastavila sa svojim razvojem koji je zapravo bio modernizacija postojećeg. Na tom projektu je zabilježeno originalno rješenje ugradnje protuzrakoplovnog topa na kupolu tenka. U početku su to bila dva topa Oerlikon 20 mm, da bi kasnije bio ugrađen jednocijevni top 30 mm 2A42. Suradnja na razvoju zajedničke kupole T-21 s francuskim proizvođačem Giat Industries govori o konceptu kupole kakva je ugrađena na francuske tenkove LECLERC što znači da je realizacija projekta MODERNA upitna.

BMP-2
Slovaci su spremni za proizvodnju borbenog vozila na gusjenicama BMP-2 ako bi se otvorilo tržište za njihovu prodaju u zemljama gdje je Slovačka otvorila svoje trgovačke niše. Ta se vozila nude bez posebne modifikacije jer njihova jednostavnost zapravo ih čini pouzdanim u borbenim situacijama, što Slovaci ističu kao glavnu prednost pri prodaji tih sustava.

Topnički sustavi DANA i ZUZANA
Poznato je da Slovačka u oružanim snagama ima više od stotinu topničkih sustava 152 mm Vz 77 DANA. Specifičnost kupolne nadgradnje na podvozje Tatra 8×8 je u tome da je oružje postavljeno izvan kupole što poslugu čini komotnijom u djelovanju jer nije pod utjecajem štetnosti barutnih plinova i drugih posljedica povezanih s paljbom. Na istom konceptu tvrtka ZTS-Special razvila je topnički sustav 155 mm dužine cijevi 45 kalibara pod nazivom ZUZANA-2000 od kojih je 16 oružja izručeno Slovačkoj vojsci tijekom 2001. i 2002. godine, a nude se i inozemnom tržištu.

Tatrapan

Predstavlja višenamjensko oklopljeno vozilo temeljeno na podvozju TATRA 815 pogonske konfiguracije 6 x 6. Može se opremiti za prijevoz 12 vojnika s punom opremom, a može se rabiti i za potrebe izvidničkih i logističkih postrojbi. Modernizirana inačica MARTAN s ugrađenim motorom Deutz BF 6M 1015 C zadovoljava norme Euro I i II, čime je otvoreno tržište izvan granica Slovačke.

Aligator
Aligator predstavlja oklopno terensko vozilo pogonske konfiguracije 4×4 koje je izvorno razvijeno u Slovačkoj iako se u njega ugrađuju njemački motor i transmisija. Unatoč masi višoj od 6 tona, vozilo je opremljeno amfibijskim pogonom, te zahvaljujući svojoj kompletnosti u postizanju taktičko-tehničkih zahtjeva može se rabiti u različitim mirovnim misijama kao i borbenim situacijama. Vozilo se prodaje i pod oznakom AMV 4 x 4 preko njemačke tvrtke Rheinmetall Landsysteme.

Cobra
Cobra je zanimljivi slovački projekt gdje se univerzalna kupola, razvijena u tvrtki Konštrukta Defence, ugrađuje na zastarjela borbena vozila pješaštva. Kupola je vrlo niske siluete, a opremljena je moćnim topom 30 mm 2A42, te se po borbenoj moći vozila BMP-1 mogu mjeriti snovijim modelima BMP-2. Slovaci svoju kupolu nude i za ugradnju na OT-64/SCOT, PANDUR, PIRANHA i druga borbena vozila.
Osim tzv. velikih borbenih sustava Slovačka industrija je razvila i streljačko oružje kako bi nadomjestila onu proizvodnju koja je tradicionalno bila vezana za Češku te je tamo i ostala. Tako su na ponudi strojnice LTG-1 LAUGO, te pištolji 9 mm PS-93 i PS-97. Osim toga razvijena je i proizvodnja minobacača 81 mm, 98 mm i 120 mm. Zanimljivi je kalibar 98 mm koji je razvijen za potrebe onih kupaca koji iz bilo kojih razloga imaju ograničenje korištenja oružja kalibra većeg od 100 mm. Dodajmo k tome da slovačka industrija ne zaostaje ni u proizvodnji komunikacijskih sustava koji su također integralni dio modernizacije oružanih snaga.

Zaključak
Slovačka je zemlja s relativno razvijenom obrambenom industrijom te nije ustrajavala na uspostavi izrazito pretjerane međunarodne kooperacije sa razvijenim zemljama. Programi modernizacije oružanih snaga deklarirani nizom planskih dokumenata rezultirali su uspostavom kooperacije s tradicionalno osvjedočenim prijateljima Slovačke. Tu prije svega prednjače tvrtke iz Njemačke, Francuske i Velike Britanije.

Aligator 4 x 4 je kompleksno terensko vozilo s amfibijskim sposobnostima koje se potvrđuje u postrojbama s kojima Slovačka sudjeluje u mirovnim misijama
Kako bi osigurala temelje za industrijsku participaciju vlada je donijela odgovarajuće offset smjernice koje doduše nisu obvezujuće, ali su preporučljive onim korisnicima državnog proračuna koji ga troše na obranu zemlje i nacionalnu sigurnost. Pri definiranju offset regulative nisu se posebno upuštali u razradu tih dokumenata nego su se koristili iskustvima drugih zemalja pri čemu je zabilježen najizraženiji utjecaj Danske i Češke. Zapravo je temelj za uspostavu offset programa preuzeta češka offset regulativa što je najizraženije kod definiranja offset koeficijenata. Slovačka je dakle postigla strateške ciljeve ulaskom u NATO, te u okvirima pripadnosti toj asocijaciji ispunjava svoje obveze preko dugoročnih programa prilagodbe. Implementacija offset smjernica samo je jedna od mogućnosti zapošljavanja, odnosno angažiranja domaćih gospodarskih kapaciteta realizacijom kompleksnih projekata za čije su ostvarenje prije svega zaslužni inozemni partneri koji raspolažu visokom tehnologijom.
U suradnji s njemačkim partnerom DIEHL razvijen je višecijevni lansirni sustav 122 mm RM-70/85 koji je modularno zamjenjiv sa raketama 227 mm MLRS. Sustav je izvorno razvijen u Slovačkoj a na uporabi je već u Češkoj, Mađarskoj, Finskoj, Grčkoj i nekim latinskoameričkim zemljama.
Suradnja s francuskim partnerom Giat Industries urodila je razvojem nove kupole T-21 kompatibilne NATO zahtjevu za mogućnost ugradnje na tenkove T-72, M60 i Leopard 1 s topom 120 mm, automatskim punjačem i drugom pripadajućom opremom.
Offset sporazum s britanskom tvrtkom BAE Systems obuhvaća vježbovnu opremu za uporabu u zrakoplovstvu, a svi su spomenuti programi suradnje povezani sa slovačkom tvrtkom Konštrukta Defence a.s.
Uzme li se u obzir da udruženje obrambene industrije Slovačke broji više od 40 različitih tvrtki od kojih svaka na svojoj razini razvija međunarodnu industrijsku suradnju, vidimo da Slovačka prati trendove zemalja koje su već duže vremena članice NATO-a.

Josip MARTINČEVIĆ MIKIĆ