Dosad je proizvedeno više od 11 000 oklopnih vozila na kotačima podrijetlom iz Švicarske. Svojim su uspjehom utrla put danas sveprisutnom konceptu kotačnih vozila kao (gotovo) ravnopravnoj konkurenciji gusjeničarima…

Brend Piranha nastao je početkom 70-ih godina prošlog stoljeća. Razvila ga je švicarska tvrtka MOWAG, koja je 2004. postala dio carstva američkog General Dynamicsa. Točnije, švicarskom je proizvođaču danas nadređen General Dynamics European Land Systems (GDELS) sa sjedištem u Madridu. Od prvih je modela razvijen niz generacija koje dobro ocrtavaju napredak tehnologije kotačnih vozila. Piranhe su dolazile s brojnim konfiguracijama pogona, od 4 x 4 do 10 x 10, ali uobičajile su se u 8 x 8, što je i svojevrstan moderni standard kad su u pitanju oklopna vozila na kotačima većih sposobnosti. Najpoznatiji korisnici prve generacije Piranhe, osim švicarske vojske, jesu američki marinci, i to inačice vozila pod oznakom LAV, koja se još uvijek koristi uz određene modernizacije. Najbrojniji je izvidnički LAV 25 s kupolom i topom 25 mm. Među korisnicima je i Australija, s vozilima ASLAV izravno izvedenim iz LAV-a.
Druga generacija također je postigla međunarodni uspjeh prodajom, npr., Kanadi, te više od tisuću vozila Saudijskoj Arabiji za njezinu Nacionalnu gardu. Najbrojnije tržište našla je treća generacija Piranhe, ponajprije zahvaljujući tome što je postala glavno oklopno vozilo kanadske vojske, pod oznakom LAV III. Za kanadsku inačicu odlučio se i Novi Zeland, a na kraju je poslužila i kao osnova za razvoj poznatih oklopnjaka Stryker 8 x 8 za KoV SAD-a. Švicarska linija Piranhe III također je dobro prošla: kupili su je Belgija, Brazil, Irska, Rumunjska, Švedska, Španjolska i drugi. Četvrta generacija nije postigla uspjeh, vjerojatno i zbog zasićenja tržišta uz istodobno smanjenje obrambenih proračuna zapadnih zemalja. Ipak, postala je osnova za razvoj nove generacije, odnosno Piranhe V.

Namijenjena Britancima
Zadnje i najveće vozilo razvijeno je krajem prošlog desetljeća. Pokretač je bilo sudjelovanje na britanskom natječaju u sklopu ambicioznog programa modernizacije vojske pod imenom FRES (Future Rapid Effect System). Piranha V prikazana je prvi put u Parizu, na sajmu Eurosatory 2010. godine. Osnovne razlike između nje i prethodnika su u povećanom stupnju zaštite. Poboljšan pogonski sustav nosi se s većom masom samog vozila, ali i osigurava veliku nosivost. Povećana je unutarnja zapremnina, ima napredni sustav upravljanja energijom te modernu otvorenu elektroničku arhitekturu. Ukupna masa kreće se između 28 t i 30 t, tako da je udovoljeno kriteriju prevoženja transportnim avionom Airbus A400M.
Kako bi se olakšalo upravljanje prilično velikim vozilom, ugrađen je servosustav na prednja dva para te na stražnje kotače. Radijus okreta vozila iznosi 15 m, što dobro dođe u skučenim prostorima kao što su ulice, šumski ili brdoviti predjeli. Kotači su opremljeni run-flat gumama. Zahvaljujući centralnom upravljanju tlakom u gumama, tlak se automatski kontrolira u intervalima od 30 sekundi. Posada može prilagoditi tlak odabirom unaprijed određenih postavki za cestu, vožnju izvan ceste, pjeskovit teren te za izvanredne situacije (probušenu gumu). Piranha V ima i sustav protiv blokiranja kotača pri kočenju (ABS). Ovjes je hidropneumatski za sve kotače te pruža visoku razinu prohodnosti, ali i udobnosti tijekom vožnje na zahtjevnim terenima, pri čemu se troši i manje goriva u usporedbi sa starijim rješenjima. Okomiti hod prednjeg i stražnjeg ovjesa iznosi 320 mm, odnosno 340 mm.

Otvorenost dizajna
Pogon se sastoji od dizelskog motora MTU 6V 199 TE20 snage 550 KS, s automatskom sedmobrzinskom transmisijom ZF 7HP 902. Ta konfiguracija vozilu pri standardnih 28 tona daje odnos snage i mase od oko 20 KS po toni. Na demonstracijama za potrebe FRES-a vidjelo se da je za izmjenu pogonske skupine potrebno manje od sata. Za osiguranje dovoljne količine električne energije ugrađen je i starter/generator od 140 kW, koji osim za pokretanje sustava u vozilu može i izvoziti izmjeničnu električnu energiju do 100 kW. Autonomija vozila pri mješovitoj vožnji, dakle na cesti i izvan ceste, iznosi 550 km, a postiže najveću brzinu od 100 km/h. Prelazi vodene zapreke dubine do 1,5 m i rovove širine do 2 m te svladava bočne nagibe do 40 % i uspone do 60 %.
Prema navodima proizvođača, Piranha V ima znatno poboljšanu zaštitu, i to u obliku integriranih protuminskih rješenja kao što su specijalna sjedala za posadu i posebno oblikovana podnica koja pruža zaštitu od protutenkovskih mina do osam kilograma. Vozilo može imati odmaknuti dodatni oklop te posebne premaze koji smanjuju infracrveni i radarski potpis. Modularni sustav oklopa u krugu od 360 stupnjeva osigurava zaštitu od, primjerice, RPG-a iz ručnih raketnih lansera ili pancirnih zrna kalibra 14,5 mm. Od protuoklopnih granata kalibra 30 mm štiti kroz prednjih 30 stupnjeva vozila. GDELS ističe i otvorenost dizajna: može se jednostavno nadograđivati kako se budu razvijali sustavi zaštite. Predviđena je i mogućnost ugradnje aktivnih sustava obrane.

Pirova pobjeda
Sustavi komunikacije u vozilu i s okruženjem te drugi podsustavi namijenjeni zapovijedanju i održavanju situacijske svjesnosti ovise o kupcu. Piranha V bila je za FRES natječaj opremljena digitalnim komunikacijsko-navigacijskim sustavom Bowman britanske vojske. Slična je situacija s naoružanjem, čija konfiguracija ovisi o željama i mogućnostima kupca. Raspon opcija uobičajeno je velik za zadnju generaciju 8 x 8 vozila: od vatrenih stanica s teškom strojnicom 12,7 mm do kupola s topom 120 mm. Zanimljivo je da je na premijeri 2010. vozilo prikazano s prototipom Kongsbergove daljinski upravljane stanice s topom kalibra 30 mm i POVRS-om Javelin. Treba spomenuti i odličnu nosivost korisnog tereta, dodatnog oklopa ili naoružanja vozila od 13 000 kilograma.
FRES je bio sveobuhvatan program koji je predviđao isporuku više od 4000 oklopnih borbenih vozila za britansku vojsku. Vozila su trebala biti brzo rasporediva, umrežena (IT), sposobna djelovati u širokom rasponu operacija i primjereno zaštićena od postojećih prijetnji. Program je bio podijeljen u dva odvojena projekta nabave: SV (Specialist Vehicle) za izviđanje i UV (Utility Vehicle), široke namjene i s mnoštvom inačica. SV dio uspješno je završen odabirom austrijsko-španjolskog gusjeničnog vozila ASCOD. Kod UV dijela u užu su konkurenciju ušli njemačko-nizozemski ARTEC Boxer (u čijem su početnom razvoju sudjelovali i Britanci), francuski Nexter VBCI te Piranha V, koja je 2008. nakon opsežnih ispitivanja i pobijedila. Međutim, narudžba nije nikad stigla zbog stezanja remena Ministarstva obrane.

Ipak, uspjeh!
Piranha V vraća se 2015. na scenu, i to u velikom stilu, osiguravši ugovore za opremanje španjolske i danske vojske. U Španjolskoj, gdje je GDELS praktički domaća tvrtka (u njezinu je sastavu Santa Bárbara Sistemas), Piranha V očekivano je odabrana u natječaju za vozilo koje će zamijeniti oklopnjake Pegaso BMR 6 x 6. U konzorciju UTE VCR 8 x 8 (Unión Temporal de Empresas – Vehículo de Combate sobre Ruedas) s tvrtkama Indra i Sapa, GDELS je za početak dobio ugovor u iznosu od 89,2 milijuna eura za prilagodbu Piranhe V španjolskim zahtjevima, što uključuje i proizvodnju pet prototipova. Ugovor obuhvaća nekoliko tehnoloških područja: sigurnosne mjere, situacijsku svjesnost, optičke senzore velikog dometa, veću učinkovitost motora vezano uz potrošnju goriva te upravljanje i nadzor (C2). Nakon tri godine trebao bi uslijediti i ugovor za proizvodnju oko 400 vozila sa stopostotnim domaćim udjelom.
Neizvjesniji je bio natječaj danske vojske za zamjenu M113. U finalu su se našli Boxer i finska Patria AMV, premda su se razmatrala i gusjenična vozila kao što su ASCOD, Armadillo (inačica švedskog CV90 bez kupole) i njemački PMMC G5. Posao vrijedan oko 500 milijuna eura uključuje 309 vozila Piranha V, s mogućnosti povećanja broja na oko 450, te podršku korisnicima tijekom životnog vijeka vozila. Naručene su u šest inačica: transporter pješaštva, zapovjedno vozilo, sanitetsko vozilo, inženjerijsko, minobacačko s oruđem kalibra 120 mm te vozilo za izvlačenje. Danske Piranhe najvećim se dijelom proizvode u Švicarskoj, u novim pogonima u Tagerwilenu. Planirana je isporuka šest vozila mjesečno, a cilj je završiti je 2023. godine. Prva su vozila isporučena 2017., a početak operativne uporabe u danskoj vojsci planiran je za 2018./2019. godinu.

Nastavak u Rumunjskoj
U listopadu ove godine objavljena je vijest da je GDELS potpisao ugovor s Ministarstvom gospodarstva Rumunjske o zajedničkoj proizvodnji 227 vozila Piranha V u pogonima tvrtke Uzina Mecanică București (UMB). Posebno je zanimljivo i neobično što se istodobno dosta govori o zajedničkom rumunjskom projektu i s njemačkim Rheinmetallom. Njim bi se s 90-postotnim rumunjskim udjelom u proizvodnji izrađivao oklopnjak slične kategorije pod imenom Agilis 8 x 8, i to oko 400 vozila. Rumunjska vojska navodno ima potrebu za oko 1500 novih oklopnih vozila te bi obje linije u tom slučaju profitirale, ali pitanje je postoji li neka vojnooperativna logika za nabavu dvaju različitih vozila?
Piranha V u konkurenciji je i kod rumunjskog susjeda, Bugarske, koja planira nabavu 198 novih oklopnjaka. U tu je svrhu u travnju ove godine na bugarskom vojnom poligonu “Tjulbeto” provedena demonstracija Piranhe naoružane daljinski upravljanom kupolom Rafael Samson Mk II s topom 30 mm.

Povratak na otok?
GDELS se istodobno nada da će ponoviti uspjeh u Velikoj Britaniji, kandidiranjem Piranhe V na natječaj u sklopu programa MIV (Mechanised Infantry Vehicle), koji je svojevrstan nasljednik UV komponente FRES-a. Velika Britanija namjerava nabaviti 500 do 800 vozila za otprilike tri milijarde funti, kako bi opremila dvije nove udarne brigade (Strike Brigade). GDELS-ova brošura ciljana za taj program predstavlja Piranhu V s nešto izmijenjenim značajkama. Najveća dopuštena masa iznosi 33 tone, a nosivost je smanjena na 12 500 kg, odnosno 10 500 kg s postavljenim dodatnim oklopom. Motor je Scanijin DC13 (Euro III) od 585 KS (uz mogućnost zamjene MTU-ovim ili Rolls-Royceovim), s brzinom od 105 km/h i autonomijom do 1000 km. GDELS od opreme navodi daljinski upravljane vatrene stanice Protector te s Bowmanom kompatibilan C4 sustav CANbus. Sudeći prema navodima u stručnim medijima, Piranhin je najveći konkurent opet njemački Boxer. U nekim se medijima spominju sumnje da se Boxeru u određenim krugovima nastoji osigurati izravan ugovor bez natječaja. Objava strategije nabave MIV vozila svojedobno je najavljena do kraja ove godine, ali zasad je još nema. Kad se pojavi, trebali bi postati poznati detalji svih zahtjeva koji se tiču ponuda te samog načina odabira vozila.

Vedran SLAVER