Knjiga Hrvatsko vojno nazivlje kroz stoljeća dr. sc. Dalibora Vrgoča u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstavljena je 25. travnja na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman” u Zagrebu. U toj je vrijednoj monografiji hrvatsko vojno nazivlje, na više od 400 stranica, prvi put iscrpno istraženo, i to duž dvije temeljne osi: jezikoslovno-terminološkom raščlambom i dijakronijsko-sinkronijskom perspektivom.

Povijest i evolucija hrvatskog vojnog nazivlja iznimno je burna. Često je bila predestinirana izvanjezičnim utjecajima te je, dokazuje se u knjizi, dijelila neumoljivu sudbinu hrvatskog jezika na njegovu putu standardizacije, vjerojatno još i zlosretniju. Istraživanjem se nastojalo zadrijeti što je moguće dublje u jezičnu prošlost, što je dovelo do 1578. godine i službenih dokumenata na onodobnom hrvatskom jeziku koji se tiču vojništva i ratovanja – vojnih edikata Karla II. Štajerskog. Njih možemo smatrati zasadama službenog hrvatskog vojnog nazivlja. Na predstavljanju su govorili ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Željko Jozić; dr. sc. Milica Mihaljević, dr. sc. Kristian Lewis i dr. sc. Lana Hudeček s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, te prof. dr. sc. Bernardina Petrović s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Milica Mihaljević istaknula je važnost vojnog nazivlja ne samo za hrvatski standardni jezik nego i za obrambeni sustav. Naglasila je kako nazivlje može čak utjecati i na tijek rata, što Vrgoč ilustrira na primjeru rata Izraela i Hezbolaha. Lana Hudeček ukazala je na činjenicu kako autor osobitu pozornost poklanja oživljenicama, pišući male studije o njihovu podrijetlu, zatim internacionalizmima, posuđenicama i stranim nazivima koji se upotrebljavaju u hrvatskim tekstovima, dok s pomoću terminoloških načela precizno određuje status svakog naziva te znalački gradi cjelovit terminološki sustav područja. Bernardina Petrović naglasila je da je knjiga izvorno djelo u kojem je prvi put sveobuhvatno, sustavno i iscrpno na visokoj znanstvenoj razini prikazan razvoj hrvatskog vojnog nazivlja od druge polovine XVI. stoljeća do danas i predočen sinkronijski opis hrvatskog vojnog nazivlja s ponuđenim rješenjima za njegovo usustavljivanje. Istaknula je i da je knjiga izniman znanstveni doprinos jezikoslovnoj kroatistici i vojnim znanostima, a izvornost se ogleda u rezultatima autorova istraživanja i zaključcima do kojih autor dolazi provjerenim znanstvenim metodama.

Tekst: Janja Marijanović Šaravanja