U nešto manje od dvije godine Zaklada je privukla 9247 sudionika te je odobrila više od tri milijuna pomoći. Zaklada pomaže svim djelatnicima MORH-a i OSRH, dakle vojnim osobama, ali i državnim službenicima i namještenicima

Razvodnica Gordana Pintarić bila je u teškoj situaciji, a pomoć koju je primila iz Zaklade vojne solidarnosti za nju je bila iznimno značajna i na tome je jako zahvalna. Kao korisnica pomoći Gordana zato danas rado promovira Zakladu i spremno je pristala na razgovor kako bi njezina priča doprla do što većeg broja ljudi, potencijalnih sudionika koji bi Zakladi dali veću moć da pomogne potrebitima.

“Samohrana sam majka djevojčice od 11 godina i našle smo se u teškoj situaciji, morale smo napustiti kuću u kojoj smo živjele i preseliti u kuću kojoj je hitno trebala sanacija. Podigla sam kredit i riješila sve što je bilo u mojoj moći. U međuvremenu je moja kćer imala operaciju srca pa su nas istodobno zadesile razne nedaće. Iako mi je bilo neugodno, više nisam mogla sama rješavati probleme i odlučila sam Zakladi uputiti molbu. Pomoć sam dobila u vrlo kratkom roku i moram priznati da sam ostala iznenađena koliko je sve bilo brzo i učinkovito,” ispričala nam je razvodnica Pintarić.

Zaklada vojne solidarnosti pomaže svim djelatnicima MORH-a i OSRH, dakle vojnim osobama, ali i državnim službenicima i namještenicima i svi oni mogu sudjelovati. Upravo ono što je čini živom i aktivnom jesu sudionici u Zakladi koji na mjesečnoj bazi uplaćuju iznos u skladu sa svojim mogućnostima.

U nešto manje od dvije godine Zaklada je privukla velik broj ljudi – 9247 – što je 55 posto od ukupnog broja mogućih sudionika, a želja je da se priključe i svi ostali.

Jedinstvena zaklada u Hrvatskoj

“Najniži iznos je 10 kuna, a svatko može uplaćivati prema svojim mogućnostima. Prosjek pojedinačne uplate iznosi 18 kuna mjesečno. Pomoć mogu zatražiti svi sudionici za sebe, supružnika, djecu te roditelje ako žive na istoj adresi,” kaže brigadir Ante Čokolić, predsjednik Upravnog odbora Zaklade.

Iznimno i onaj tko nije član Zaklade u slučaju doista teške situacije može zatražiti pomoć, a kako ističe brigadir Čokolić, bilo je takvih situacija kad je riječ o bolesti djeteta. Na kraju su djelatnici koji su dobili pomoć postali sudionici u Zakladi. Objašnjava kako je u manje od dvije godine Zaklada odobrila više od tri milijuna pomoći za 129 ljudi. Najvećim iznosom koji je dosad isplaćen, 126.000 kuna, spašavao se ljudski život i srećom sve je dobro završilo. Velika većina molbi za pomoć upućena je zbog bolesti djelatnika ili člana obitelji, a uglavnom je riječ o karcinomu.

Ova prilično jedinstvena zaklada u Hrvatskoj oživjela je zakonski u srpnju 2018., a u prosincu te godine postala je aktivna, kad je tadašnji ministar obrane na božićnom domjenku dodijelio prve tri pomoći iz Zaklade. Prva donacija bila je od TD Pleter usluge, d.o.o. u iznosu 100.000 kuna, a u siječnju su stigle i prve uplate sudionika – tad je to bilo 200 kuna (siječanj 2019. godine). Danas, nešto manje od dvije godine poslije Zaklada je od sudionika ukupno uprihodila 3.157.245,22 kuna. Zadnja uplata, u studenom ove godine, iznosila je 168.222,35 kuna.

Od humanitarnih koncerata, uključujući i Vojni orkestar, prikupili su 196.717,22 kuna. “Zahvalni smo svima na pomoći i donacijama, a suradnju s našim Orkestrom OSRH planiramo i dalje, ovisno o epidemiološkoj situaciji. Uz mjesečnu uplatu djelatnika, u Zakladu se može donirati i direktno,” pojašnjava brigadir Čokolić.

Žurna pomoć

U puno slučajeva Zaklada je pomogla tako što je platila operacije, terapije, ortopedska pomagala i tome slično. Zaklada od korisnika pomoći primi predračun i novac uplati izravno na račun ustanove ili tvrtke, a djelatnik zatim odlazi na operaciju, terapiju ili preuzme pomagalo. Također, jednom su djelatniku bile potrebne preinake u kući zbog djeteta s posebnim potrebama pa je uzeo predračun od građevinske firme i Zaklada mu je na temelju tog odobrila pomoć. U vrijeme epidemije, a posebno nakon potresa u Zagrebu, kad bolnice nisu mogle raditi operacijske zahvate, ljudi su morali ići u privatne klinike, a Zaklada je plaćanjem potrebnih operacija nastavila spašavati živote svojih sudionika.

Imali su, nažalost, nekoliko prilično teških i žurnih slučajeva pa su u skladu s tim morali žurno djelovati. Primjerice, u utorak su primili zamolbu, u srijedu je održana sjednica Upravnog odbora, u četvrtak su potpisani odluka i nalog, a u petak su sredstva već bila na računu.

Upravitelj Zaklade brigadir Ivo Martinić naglašava kako je upravo brza reakcija Upravnog odbora na konkretnu situaciju velika vrijednost Zaklade, naravno uz zajamčenu anonimnost. “To je ujedno i velika prednost jer po starom modelu možda bismo skupili novac za nekoliko mjeseci, ali sigurno ne za svih 129 obitelji. Jedni bi dobili premalo, drugi možda ne bi došli na red. Također, važno je reći da se, ako je u pitanju bolest, sjednicama Upravnog odbora priključuje liječnik iz MORH-a ili Glavnog stožera,” kaže brigadir Martinić i dodaje da su dosad sve odluke donijeli jednoglasno.

Informirajte se i učlanite!

Još jedna prednost Zaklade jest to što pomoć za nekog mogu zatražiti i njihove postrojbe odnosno zapovjednik. Bilo je djelatnika koji su bili preponosni da bi tražili pomoć, a ona im je doista bila potrebna, pa je donesena odluka da i zapovjednik postrojbe može podnijeti zamolbu za pomoć svojem pripadniku. Brigadir Martinić dodaje da djelatnik mora dati presliku svoje osobne iskaznice i bankovnog računa, što znači da je pristao na pomoć. Time se zapravo smanjuje dodatno uznemiravanje ljudi, pogotovo ako su bolesni, jer tada postrojba može uskočiti i odraditi birokratski dio.

Razvodnica Gordana Pintarić s početka naše priče poručuje: “Pozvala bih sve da se učlane (pristupnica) pa makar i uz minimalan iznos jer je riječ o jednoj kavi. Nas je puno i možemo skupiti dovoljno novca da si međusobno pomognemo. Ljudi možda nisu dovoljno informirani i misle da novac odlazi tko zna kamo, ali ja sam stvarno primjer da novac odlazi namjenski i prema potrebama,” kaže Gordana i nastavlja: “Dao Bog da svi izdvajamo, a da nikom ne bude trebalo. I ja sam počela izdvajati mjesečni iznos u nadi da meni ipak neće trebati. Ipak, kad neke stvari nisam mogla riješiti, obratila sam se Zakladi i oni su mi pomogli u roku od samo dva tjedna.”

Smještaj u hotelu

Posebnu zahvalu izražava brigadiru Čokoliću koji, kaže, nesebično brine o svakom vojniku, obiteljima i eventualnim nedaćama. “Svima nam puno znači pomisao da nismo sami. Brigadir Čokolić me osobno nazvao i rekao da ako mi u budućnosti bude nešto trebalo za dijete, ako trebam dolaziti u Zagreb na preglede ili pretrage, da imam osiguran smještaj u vojnom hotelu,” ističe Gordana Pintarić.

Upravo je to još jedan važan oblik pomoći – do sada je Zaklada besplatno smjestila 18 obitelji ukupno 45 puta u Hotelu Zvonimir, od jedne osobe pa sve do četveročlane obitelji, i to od dva dana pa sve do šest mjeseci. Obično je riječ o članovima obitelji koji žele biti uz svoje najmilije dok su na liječenju ili terapiji. Postoje obitelji koje su u hotelu bile i po pet, šest puta po tjedan dana, što bi bez pomoći Zaklade za njih bio značajan trošak.

Prošle godine, kao što je nažalost svima poznato, bilo je puno stradavanja djelatnika, na poslu, ali i izvan posla. Kad je riječ o smrti djelatnika, Zaklada uvijek daje financijsku pomoć obitelji. “Imali smo slučajeva da je nakon smrti djelatnika ostala supruga sama s četvoro pa i s petoro djece te im obiteljska mirovina nije mogla pokriti životne troškove. U takvim slučajevima pomažemo tako što kroz godinu dana dajemo mjesečni iznos jer je bolje da imaju sigurno mjesečno primanje nego da iznos platimo odjednom. Mi smo čak nakon tih godinu dana produžili pomoć još za šest mjeseci na pola dotadašnjeg iznosa,” opisuje nam brigadir Čokolić s kakvim se sve slučajevima susreću.

Zamjenica upravitelja Zaklade Branka Vranjić napominje kako Zaklada nije nadomjestak ostvarivanja prava koja djelatnici imaju temeljem propisa, već njihova nadopuna u slučaju potrebe. Samostalna služba za odnose s javnošću MORH-a pokrenula je 2012. godine inicijativu za osnivanje ovakve zaklade jer je stari model imao niz mana.

“Djelatnici sad ne trebaju ničiju suglasnost, mogu se javiti anonimno i bez straha, a zakon o Zakladi nalaže zaštitu identiteta. Tako se stvara povjerenje ljudi u Zakladu jer mnogi ne žele da svi znaju za njihove probleme. Prednost u odnosu na prethodni model jest i to što se djelatnici mogu izravno obratiti Zakladi bilo putem e-maila, telefona ili pošte,” kaže zamjenica upravitelja Branka Vranjić.

Također, ističe, Zaklada ne funkcionira kao osiguravajuće društvo pa da o visini uplate ovisi i visina pomoći. Dakle, nije važno koliko uplaćujete, pomoć primate u iznosu koji vam Zaklada odobri u skladu sa svojim mogućnostima.

Povratna informacija

Ni u doba epidemije koronavirusa Zaklada niti u jednom trenutku nije stala s radom, već je održavala telefonske sjednice i upravo tim putem doneseno je nekoliko žurnih odluka. Isplatom pomoći ne prekida se kontakt s obiteljima, on tek ovdje počinje. Naši sugovornici iz Zaklade kažu nam kako iz postrojbe uvijek traže povratnu informaciju, a gotovo svi se jave i zahvale. Pitaju ih kako oni zauzvrat mogu pomoći, a odgovor je uvijek isti – promovirajte Zakladu! Tako će ona imati još više sudionika koji si na taj način međusobno pomažu onda kad je stvarno potrebno. Nekom ta pomoć može značiti i život.

Gordana Pintarić smatra da ljude treba dodatno informirati. “Svima pričam o Zakladi jer nažalost u doba epidemije djelatnici Zaklade ne mogu obilaziti vojarne i prezentirati svoje rezultate,” kaže.

Dosad su vodeći ljudi Zaklade već dva puta obišli vojarne i prezentirali njezin rad, a kad uvjeti budu dopuštali, žele ih i ponovno obići jer doista imaju što prezentirati.

 “Zaklada, nažalost, ne može riješiti sve financijske probleme svih ljudi, ali u onim najtežim trenucima, kad je pomoć najpotrebnija, mi smo tu da pomognemo,” zaključuje brigadir Čokolić.

Obrasci i propisi na web-stranicama MORH-a

Na webu MORH-a postoje stranice Zaklade sa svim informacijama, propisi i obrasci – za članstvo i za traženje pomoći, kao i izvješća koja se na mjesečnoj razini podnose ministru obrane, državnom tajniku, načelniku GS OSRH, zamjeniku načelnika GS-a i direktoru GS-a. Upravni odbor obvezan je prema zakonu također slati izvješće Ministarstvu financija. Naši sugovornici istaknuli su kako je njihov rad za Zakladu isključivo volonterski, a još su dodatno odlučili donirati dnevnice koje im se isplaćuju kad obavljaju poslove za Zakladu.

---

Pomoć u brojkama

• najveći mogući iznos kojim Zaklada može pomoći djelatniku je 300.000, a najniži 10.000 kuna
• dosad su primili 154 zamolbu za pomoć te su pozitivno odgovorili na 129
• 129 korisnika primilo je ukupno nešto više od 3 milijuna (3.015.891,76) kuna pomoći u raznim oblicima
• 25 zamolbi odbijeno je jer se odnose na okolnosti koje su nastupile prije donošenja Zakona o Zakladi vojne solidarnosti
• u trenutku pisanja ovog članka nije bilo neriješenih zahtjeva.

Petra Kostanjšak

Foto: Petra Kostanjšak, Arhiva HVGI-ja