Osim temeljnih zadaća u planiranju i provođenju operacija razminiranja u Republici Hrvatskoj, HCR je osnovao Centar za testiranje, razvoj i obuku HCR-CTRO d.o.o. sa svrhom provedbe projekata testiranja, istraživanja i razvoja tehnologije razminiranja za domaće i strane naručitelje

Kao akreditirana ustanova od Hrvatskog zavoda za norme (HZN), Centar za testiranje, razvoj i obuku HCR-CTRO d.o.o. nosi provjeru opreme za obavljanje poslova razminiranja, tj. strojeva za razminiranje, detektora metala, pasa za otkrivanje MES-a i NUS-a, zaštitne i druge opreme kojom se koristi u poslovima humanitarnog razminiranja.

Formirani su i uređeni poligoni za testiranje: Benkovac – za detektore, Škabrnja i Rakovo Polje – za biosenzore i pare eksploziva, Cerovac – za testiranje strojeva za razminiranje, pasa, detektora i opreme, te protuminska obuka. Uspješno se obavljaju testiranja i istraživanja na strojevima za razminiranje, detektorima, vodiča i pasa, te zaštitne opreme (sukladno CWA 14747, CWA 15044 i CWA 15756). Kao jamstvo pouzdanosti opreme na razminiranju, uvedena je obvezna godišnja provjera kvalitete strojeva i opreme tvrtki za razminiranje. Paralelno se provode znanstveni projekti, testiranja novih metoda i tehnika za razminiranje. HCR-CTRO je postao u svijetu priznati centar za testiranje na području protuminskog djelovanja, kao kvalitetni davatelj usluga domaćim i stranim naručiteljima. Pritom je važno istaknuti da se na poslovima razminiranja može koristiti samo onom opremom i strojevima, koji su provjereni i testirani, te posjeduju certifikat sukladnosti izdan od CTRO (dir. N. Pavković).

Centar se u svom stručno-znanstvenom radu oslanja najprije na hrvatske znanstvenike (znanstvenog vijeća), te na suradnju s relevantnim ustanovama, GICHD, JRC, CCMAT, BAM, SWEDEC, i drugo. Sudjelovanje u međunarodnim projektima financira međunarodna zajednica.

Nizom aktivnosti CTRO je opravdao svoje postojanje i stekao međunarodnu reputaciju:
1. Testiranje strojeva za razminiranje, detektora metala, pasa za detekciju mina.
2. Provedba znanstvenih projekata: ARC (Airborne Minefield Area Reduction), SMART (Space and airborne Mined Area Reduction Tools), BIOSENS (Explosive vapours detection – mine suspected area reduction), MEDDS-NOMADICS (Trace chemical mine detection data collection), PELAN, “Pčele u razminiranju”.

Uspostavljena je suradnja s nizom svjetskih institucija, od kojih se izdvaja: GICHD (Ženevski centar za protuminsko djelovanje), ITEP (Međunarodni program za testiranje i evaluaciju Europske unije), BAM Institut iz Berlina, SWEDEC-Švedska, Royal Militar Academy- Brissel, a u posljednje dvije godine razvijena je poslovna suradnja s JST-om (Japanska agencija za znanost i tehnologiju) u provjeri i testiranju sofisticiranih uređaja – dualnih senzora ALIS. Tako su dobivene važne spoznaje uporabe novih tehnologija u razminiranju.

Planiranje i financiranje
Godišnje planiranje razminiranja se provodi u skladu s prioritetima županija, ministarstava i javnih poduzeća, na temeljem državnog proračuna, zajma Svjetske banke, sredstava javnih poduzeća, državnih uprava i donacija. Prijedlog plana HCR-a je usklađivan s mjerodavnim ministarstvima, a odobrila ga je Vlada R. Hrvatske. Nakon toga HCR je donosio i provodio mjesečne planove, a tjedno pratio njihovu realizaciju.

Mogu se razlikovati dva petogodišnja razdoblja u desetogodišnjoj aktivnosti protuminskog djelovanja: prvi dio od 1998. do 2003. godine i drugi dio od 2003. do 2008. godine. U prvom razdoblju bio je stalan rast državnog proračuna za razminiranje od 1998. do 2002. godine – od 7 milijuna eura do 20 milijuna eura. Drugi važan izvor financiranja bili su zajmovi Svjetske banke (hitan zajam za obnovu prometnica, zajam za obnovu Istočne Slavonije), treći izvor bila su javna poduzeća, a četvrti izvor su bile donacije. Ukupno financiranje iz svih izvora od 1998. do 2003. godine iznosilo je od 14 do 43 milijuna eura. Za razminiranje vlastite infrastrukture u 2004. i 2005. godini javna poduzeća su bila najveći investitor u razminiranju. Nakon toga potrebe za razminiranjem uglavnom postoje kod poduzeća Hrvatske šume. Financiranje donatora također bilježi rast do 2002. godine. Aktivnosti se svode na donacije Vlada i nevladinih organizacija, te pružanju tehničke i humanitarne pomoći. Donacije su iznosile oko 14% ukupnih sredstava, od kojih su strane donacije bile 88%. Poslije 2002. godine izvori donacija se smanjuju. Međunarodna zaklada za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF fond), na jedan uloženi iznos sredstava osigurava još toliki iznos sredstava za razminiranje. Ovaj princip pomoći financiranja se pokazao vrlo poticajnim za pojedine županije, koje su planirale dio svojih sredstava ovim putem udvostručiti.

U vremenu rasta intenzivnog kapaciteta za razminiranje od 1998. do 2003. godine padala je cijena razminiranja, s 2,13 eura na 0,8 eura/m2. Znatan utjecaj na smanjenje cijena leži u boljoj opremljenosti tvrtki za razminiranje, posebno većom uporabom strojeva i uporabe pasa za detekciju. Hrvatska se uporabom strojeva popela na prvo mjesto u svijetu humanitarnog razminiranja. To je donijelo sigurnost rada, veći radni učinak i manju cijenu razminiranja. Ulaganje sredstava u nabavu ili razvoj strojeva i opreme postalo je imperativ opstanka na tržištu razminiranja. Mehanizacija razminiranja je donijela brže i sigurnije čišćenje minski sumnjive površine, na način izviđanja i razminiranja.

U drugom petogodišnjem razdoblju od 2003. do 2008. godine nastoje se zadržati postignuti kapaciteti kroz približno konstantno financiranje razminiranja. U tom razdoblju ostvaruje se također približno konstantan godišnji učinak. Prosječna cijena ugovorenih radova pretraživanja u 2006. godini iznosila je 7,64 kn/m2, a razminiranja 8,9 kn/m2 (bez PDV-a). Prosječna
cijena svih ugovorenih radova u 2006. godini bila je 8,21 kn/m2, bez PDV-a. Cijena ovisi o više čimbenika poput konfiguracije terena, pristupa površini, gustoći minskog polja, itd. U 2006. godini državni proračun je dao oko 57% sredstava, zatim javna poduzeća 27% i donacije 16%. Prema pokazateljima, 91% su bile strane donacije. Donatori su bile sve europske države i SAD, te razne međunarodne i domaće organizacije, udruge, savezi, političke stranke, pravne i fizičke osobe, te lokalna samouprava. Sredstva donacija su rasla do 2005. godine nakon čega se smanjuju.

Izradom kriterija za određivanje prioriteta u razminiranju stvoreni su uvjeti za realno planiranje, odnosno izradu trogodišnjeg plana humanitarnog razminiranja kao osnove za izradu godišnjih planova humanitarnog razminiranja, te mogućnost jasnog definiranja minskog utjecaja na razvoj Republike Hrvatske.

Humanitarnim razminiranjem u 2007. godini vraćena je na uporabu površina od 27,11 km2, od čega razminiranjem 14,36 km2 i pretraživanjem 12,75 km2. Tijekom obavljanja poslova razminiranja i pretraživanja pronađeno je ukupno 6120 MES-a i NUS-a. Od toga 3189 komada MES-a i 2931 komada NUS-a. Prosječna cijena svih ugovorenih radova razminiranja i pretraživanja u 2007. godini bila je 8,47 kn/m2 bez PDV-a, što je bilo povećanje za 3,2% u odnosu na 2006. godinu.

Početkom 2008. godine minski sumnjiv prostor Republike Hrvatske iznosi 997 km2, odnosno 1,75% ukupne površine kopnenog dijela Republike Hrvatske. Taj MSP je obilježen s 14 521 oznaka o opasnostima od mina. Prema podacima HCR-a, u Hrvatskoj je preostalo oko 240 000 MES unutar MSP.

S obzirom na raspoloživu organizaciju i tehnologiju razminiranja, smatra se da se veći kapacitet može postići osiguranjem većih financijskih sredstava i većim kapacitetom tvrtki za razminiranje. Napretkom organizacije i tehnologije pretraživanja te osiguranjem financijskih sredstava može se procijeniti veći učinak u smanjenju minski sumnjivih površina. Danas, ukopane mine na prostoru R. Hrvatske još uvijek predstavljaju značajan razvojni problem države na ratom pogođenom području, najviše u sigurnosti te razvoju šumskog i poljoprivrednog gospodarstva.

Iskorištena šansa razvoja
Iskorištenost razvoja Republike Hrvatske na temelju protuminske krize mogu se procijeniti na temelju sljedećih kriterija razvoja: humanitarnog, međunarodnoga, gospodarskog i znanstvenoga.

Humanitarni doprinos
Paralelno s razminiranjem a sukladno Ottawskoj konferenciji provođeni su programi edukacije stanovništva o opasnostima od mina s obzirom na rasprostranjenost mina te pomoć žrtvama mina. U suradnji sa HCR, programi edukacije su provođeni od Hrvatskog crvenog križa, Ministarstva znanosti i obrazovanja, i velikog broja nevladinih udruga. HCR je nositelj i organizator različitih medijskih, promotivnih, humanitarnih aktivnosti u kojima se osim najčešćeg tj. prikupljanja sredstava postižu efekti stalne upozorenja na probleme minske opasnosti. U dijelu u kojem je izražena koordinativna uloga HCR-a kreira se suradnja i ostvaruje kontinuitet različitih edukativnih programa. Razvijena je vrlo dobra suradnja s nizom nevladinih udruga, međunarodnih i domaćih organizacija. Udruge i organizacije, koje su u proteklom vremenu kontinuirano uključene u proces su: Hrvatski crveni križ, Hrvatska udruga
žrtava mina, zajednice udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata, Norveška pomoć (NPA), i drugo. Doprinos u različitim oblicima promidžbenih i edukativnih sadržaja u suradnji s drugim organizacijama dalo je i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Programom edukacije stanovništva obuhvaćeno je više od 100 000 ljudi godišnje. To je rezultiralo stalnim padom broja žrtava od mina. Novi uzroci stradavanja civila su uglavnom vezani za egzistencijalne potrebe, sječa drva, čuvanje stoke, poljoprivreda i slično. Broj stradavanja od 1991-1997. bio je od 120 do 341 stradalih. Od 1998. godine, osnivanjem HCR-a bilježi se stalno smanjenje broja stradalih osoba, tako je u 2007. godini bilo 8 stradalih. Pritom je pružena pomoć žrtvama mina ili njihovim bližnjima, posebna pomoć je pružene osnivanjem regionalnog centra za psihosocijalnu rehabilitaciju djece-žrtava mina. Krajnji cilj ovakve pomoći je postignut, to je zapošljavanje žrtava mina.

Hrvatski centar za razminiranje osniva 1999. godine Zakladu Hrvatska bez mina, u svrhu promidžbe neposredne opasnosti od mina zaostalih nakon Domovinskog rata, prikupljanja donacija od domaćih i stranih pravnih ili fizičkih osoba, edukacije pučanstva i pomoći žrtvama mina. Posebno važno je istaknuti da su sve aktivnosti usmjerene na povećanje udjela domaćih donacija, koje trenutačno iznose oko 9% ukupnih donacija.

Postoji razvijen zakonski okvir vezan za osobe s invaliditetom u ostvarivanju prava i statusa. Devet je ključnih oblika pomoći minskim žrtvama u kojima sudjeluju vladin i nevladin sektor uz niz organizacija i pojedinačnih inicijativa, a to su: hitna medicinska pomoć, trajna medicinska pomoć, fizička rehabilitacija, proteze, pomoćna sredstva, psihološka i socijalna potpora, zapošljavanje i ekonomska integracija, osposobljavanje i održivost, zakonodavstvo i javna svjesnost o problemu, pristup javnim službama, prikupljanje podataka. U program brige uključena su resorna ministarstva.

Nevladin sektor i institucije uključene u program brige o žrtvama mina su: Hrvatska udruga žrtava mina, Udruga Mine Aid, Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Hrvatske, Hrvatski Crveni križ, Udruga Bembo, Regionalni centar Duga Rovinj, Norveška narodna pomoć-NPA, Veleposlanstva stranih zemalja u RH, Pojedinačne inicijative osoba ili organizacija. Regionalni centar za psihosocijalnu rehabilitaciju djece i mladih stradalnika od mina Rovinj, najveći je projekt Vladinog i nevladinog sektora započet 2001.godine.Centar bi trebao nakon završetka radova postati Regionalni centar za zemlje JE. Do sada je potpomognut različitim donacijama, uglavnom vlada stranih zemalja, a održano je desetak edukativnih radionica. Tehničku i administrativnu pomoć pružili su NPA, HCR, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Hrvatski Crveni križ, i Mine Aid.

Međunarodni doprinos
HCR je ostvario visoku i kvalitetnu suradnju s međunarodnim ustanovama za protuminsko djelovanje vlada stranih zemalja. Pritom je kvalitetna pomoć bila od Ministarstva vanjskih poslova, misija RH u svijetu, te Ministarstva obrane. Osim ispunjenja obveza preuzetih potpisivanjem Ottawske konvencije, aktivnosti međunarodne suradnje usmjerile su se ka prikupljanju sredstava za razminiranje.

Međunarodna suradnja se manifestirala suradnjom s vladama stranih zemalja putem njihovih veleposlanstava u RH ili hrvatskih veleposlanstava u stranim zemljama te brojnim stranim vladinim i nevladinim organizacijama. Osim donatorskih aktivnosti, međunarodna suradnja je uključivala i sudjelovanje u znanstvenim projektima, te sudjelovanje na različitim konferencijama regionalne i svjetske razine, putem kojih su se prezentirala postignuća u protuminskom djelovanju RH. Tijekom godina dobivena je potvrda međunarodnih subjekata protuminskog djelovanja, tako da je HCR postao stabilan subjekt u sklopu međunarodnog sustava protuminskog djelovanja, te su djelatnici i suradnici HCR-a aktivno uključeni u rad međunarodnih institucija koje se bave protuminskom djelatnošću. Ravnatelj HCR-om (O. Jungwirth) je član savjetodavnog tijela GICHD – ženevskog međunarodnog centra za humanitarno razminiranje. Koristeći međunarodne standarde (IMAS) HCR je razvijao vlastiti originalni sustav prilagođen zakonima i važećim normama u RH, što se danas pokazalo potpuno opravdanim i može biti modelom koji i međunarodna zajednica može koristiti.

Osnutkom SEEMACC-a, tj. Vijeća za koordinaciju protuminskog djelovanja u JI Europi, omogućena je aktivna razmjena iskustva i znanja kao i suradnja s ostalim nacionalnim centrima za protuminsko djelovanje u regiji Jugoistočne Europe. Pruža se prilika davanja aktivne pomoći ostalim nacionalnim centrima za protuminsko djelovanje u regiji, iniciranje zajedničkih projekata kao i zajednički nastup prema donatorskoj zajednici. Zajednički projekti i ugradnja međunarodnih normi u protuminsko djelovanje bio je interes međunarodne zajednice. Sa GICHD je ostvarena kvalitetna suradnja, na realizaciji projekata sa susjednim zemljama na prostoru granice i podmorja, sudjelovanje u znanstveno-istraživačkim projektima, sudjeluje u izradi normi, edukaciji menedžmenta, razmjeni iskustava i drugo. Ostvareni su različiti oblici suradnje: s EU-om, programi CARDS i WEUDAM, suradnja sa SAD-om, sa Norveškom, sa Švedskom, sa Kanadom, ostalim zemljama, te suradnja sa svjetskom bankom i svim MAC-ovima u svijetu. Trajni oblici aktivnosti R. Hrvatske su donatorske aktivnosti, sukladno željama donatora za direktno financiranja projekata razminiranja, tehničkoj pomoći u opremi, edukaciji, pomoć žrtvama mina, i drugo. Uspješna suradnja postignuta je s ITEP-om, SWEDEC-om, CCMAT-om i Royal Military Academy Bruxelles.

Postignuta je suradnja HCR CTRO s nizom instituta i fakulteta u svijetu. Treba istaknuti suradnju sa institutom BAM iz Berlina na evaluaciji detektora metala. Usporedbom detektora sada i prije 10 godina – očit je pomak u svim aspektima: pouzdanosti detekcije i ergonomije uređaja. Traje suradnja na razvoju i primjeni dualnog detektora mina, koji će detekcijom smanjili nepotrebne aktivnosti pretraga zemljišta na “lažnim” signalima, a time smanjili potrebito vrijeme i cijenu razminiranja.

CEN radionice i norme
Stručnjaci HCR-a i znanstvenici sudjeluju u razvoju međunarodnih nacrta budućih normi za testiranje opreme za razminiranje. Pod okriljem Europskog odbora za normizaciju (CEN) održavane su radionice u Hrvatskoj, Švedskoj, Njemačkoj i Švicarskoj, nakon čega su postignuti sljedeći sporazumi: Testiranje i vrednovanje detektora metala, CEN Workshop Agreement CWA 14747:2003; Testiranje i vrednovanje strojeva za razminiranje, CEN Workshop Agreement CWA 1504:2004; i Testiranje i vrednovanje osobne zaštitne opreme, CEN Workshop Agreement CWA 15756:2007. Pritom treba istaknuti da su podloge za pripremu CEN radionica i CWA sporazuma bile na temelju hrvatskih specifikacija i iskustava, posebice za testiranje strojeva za razminiranje i detektora metala.

-dinko MIKULIĆ, Ivan TOTH, Vjekoslav STOJKOVIĆ