Pružanje pravodobne hitne medicinske pomoći i prebacivanje ranjene osobe u bolnicu unutar zlatnog sata često su presudni za preživljavanje i tijek oporavka, a u ratnim su uvjetima posebno otežani. Tijekom Domovinskog rata ratni je sanitet pokazao svoju snagu i postizao iznimne rezultate

U izvanrednim okolnostima kakve su vladale početkom Domovinskog rata, u situaciji kad nije bilo dovoljno sanitetskog materijala, lijekova ni osposobljenog zdravstvenog osoblja za rad u ratnim uvjetima, brigu za ranjenike provodila je civilna zdravstvena služba. Kasnijom eskalacijom sukoba i stvaranjem Hrvatske vojske uspostavljen je integrirani civilno-vojni sustav u kojem su prva pomoć i transport bili u vojnoj organizaciji, a daljnje liječenje u civilnoj.

U zbrinjavanju ranjenika diljem Hrvatske sudjelovalo je 58 zdravstvenih ustanova, a tijekom Domovinskog rata je prema podacima Stožera saniteta Ministarstva zdravstva, ukupno ranjeno 30 578 osoba. Civila je bilo 7169, 21 959 hrvatskih branitelja, 58 pripadnika mirovnih snaga UN-a te 613 neprijateljskih vojnika, dok za 779 ranjenih nema podataka o pripadnosti.

U okviru dobro organiziranog ratnog saniteta prva je pomoć na mjestu stradanja pružena 5065 ranjenih, a u okviru zlatnog sata 61 % ranjenih prevezen je do mjesta gdje je potom zbrinut. Naravno, tamo gdje je bojišnica bila daleko od naseljenih mjesta ili cesta, na teško pristupačnom terenu i često u vrlo lošim meteouvjetima – kao što je, recimo, Velebit, put od mjesta ranjavanja do vozila prve pomoći obavljao se nosilima koja su nosili ranjenikovi suborci i znao je trajati više od 15 sati.

Od zadobivenih je rana tijekom liječenja u bolničkim ustanovama umrlo 648 osoba, odnosno 1,45 %, što je i za ratne prilike vrlo niska stopa smrtnosti. Oko 50 % ozljeda nastalo je od posljedica eksplozije, dok ih je 30 % ranjeno metkom.

Ratni plakat RATNI SANITET iz ciklusa DOCUMENTA CROATICA na kojem su ukomponirane fotografije ratnih prizora iz 1991. godine, u gornjem dijelu prikazuje ranjeno dijete u bolnici dok je na fotografiji u donjem dijelu prizor pružanja prve pomoći ranjenom hrvatskom branitelju na bojišnici. Izdavač svih 13 plakata iz ciklusa je Hrvatski informativni pul Dobro je činiti dobro, dizajn potpisuje Slavko Heingsman, koncepciju Mladen Tudor, a autori fotografija su V. Bašić, R. Belošević, V. Dugandžić, D. Havranek, T. Hnojčik, R. Ibrišević, R. Majetić, J. Mimica, J. Petrić, G. Pichler, M. Tudor.

Tekst Lada Puljizević