Zanimljivo je da prve službene odore Oružanih snaga Republike Hrvatske nisu, kako bi se moglo očekivati, odore Hrvatske kopnene vojske. Pripadnici te grane, kao i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, tijekom 1992. i dalje koriste tek borbene odore.  Hrvatska ratna mornarica pošla je, međutim, svojim putom i uvodila vlastite odore

Kostimografkinja Ika Škomrlj bila je, među ostalim, zadužena i za prijedloge službenih odora Oružanih snaga Republike Hrvatske. Predlagala je sustavno uvođenje novih odora za sve grane, pa tako i za Hrvatsku ratnu mornaricu. No, admiral Sveto Letica nije se slagao s uvođenjem odore s jednostrukim kopčanjem, kako je bilo predloženo za sve vrste novih odora. Nastavio je koristiti tradicionalni kroj koji je tipiziran u gotovo svim mornaricama svijeta, a to je dvoredno kopčanje, prevladavanje svijetlih boja za ljetne, a tamnih za zimske inačice itd.

Odore HRM-a izrađivalo je splitsko poduzeće Uzor, modna kuća koja je radila i odore JRM-a. Iako se odora HRM-a razlikuje po kroju od odore JRM-a, na početku korištenja službenih odora, posebno ljetnih, moguće je da su pripadnici HRM-a nosili i odore jugoslavenske mornarice. Usporedbom bluza odore JRM-a i HRM-a razlika se očituje u posuvratku. Naime, bluze JRM-a imale su uži posuvratak sa šest kopčanih gumba, a kod bluza HRM-a dva su reda kopčanih te jedan red ukrasnih gumba. Neovisno o tome je li riječ o novonastaloj ili modificiranoj odori, zimska odora HRM-a u službenoj je upotrebi najkasnije od ožujka 1992., a ubrzo je, s izmjenama razdoblja nošenja odora, korištena i ljetna mornarička odora.

Službena odora HRM-a dijeli se na odoru za ljetno i odoru za zimsko razdoblje, a 1993. uvedena je i svečana odora te odore za dočasnike. Odora za zimsko razdoblje sastojala se od kape, mantila, bluze, košulje dugih rukava, kravate, hlača i cipela, a za ljetno od kape, košulje kratkih rukava, hlača i cipela. Mantil službene odore izrađen je od tkanine tamnoplave boje s dvorednim kopčanjem s tri veća gumba, a na desnoj strani mantila od ramena do visine prsa ušiven je ispust od tkanine učvršćen gumbom.

Kape službene odore izradilo je zagrebačko poduzeće Šešir. Od bijele su tkanine, a na stranice je navučena tkanina crne boje. Na sredini povijenog dijela oboda nalazila se novonastala oznaka HRM. Kape za dočasnike imaju sjenilo i obodni remen od umjetnog lakiranog materijala crne boje. Na kapama za časnike i admirale sjenilo je izrađeno od umjetne kože s donje strane i tkanine crne boje s gornje strane, na kojoj se nalazi stilizirani prikaz lišća vezenog zlatnim koncem duž cijelog sjenila – jedan red stiliziranog lišća za časnike, a dva reda za admirale.

Cipele i remen za hlače izrađeni su od kože smeđe boje za ljetnu i crne boje za zimsku odoru. Kopča za remen izrađena je tehnikom otiska na metalu, patinirana je i sadržavala je stiliziranu pokratu HRM otisnutu na sredini. Na bluzi službene odore te na košulji kratkih rukava pripadnici HRM-a u skupini dočasničkih činova nosili su oznaku čina ušivenu na nadlaktici rukava, dok su časnici činove nosili na ramenima mantila i ljetne košulje, a na bluzi zimske odore činovi su ušiveni na podlaktici. Časničke su činove označavali stilizirani prikazi pletera izrađeni po uzoru na pleter s gornjeg dijela pluteja crkve sv. Nediljice položenog u središte oznake u obliku romba i trake sa stiliziranim prikazom mornarskih konopa različite širine, ovisno o činu. Prvo poznato korištenje službenih odora HRM-a bilo je na svečanosti porinuća novog ratnog broda u ožujku 1992., raketne topovnjače “Petar Krešimir IV.”, izgrađene u hrvatskom brodogradilištu Kraljevica.

Marin Sabolović