Svjetske zemlje još od završetka hladnog rata nikad nisu zajedno potrošile tolik novac na svoje vojske kao u 2017. godini. Nedavno objavljene statistike instituta SIPRI kažu da je suma prvi put nakon 1988., otkad se vodi skupna statistika, veća od 1700 milijardi dolara.

Globalna obrambena potrošnja u 2017. je porasla treću godinu zaredom. U odnosu na 2016. svjetske su zemlje ukupno potrošile 1,1 % više u realnim okvirima, što znači ukupnu sumu od 1739 milijardi dolara (sve članice NATO-a oko 900 milijardi). Štokholmski institut za međunarodna mirovna istraživanja (Stockholm International Peace Research Institute – SIPRI) u najnovijoj je analizi, objavljenoj 2. svibnja, naveo i zanimljive podatke da je cijeli svijet na obranu potrošio 2,2 % svojeg bruto društvenog proizvoda, ili 230 dolara po osobi. Prije četvrt stoljeća, 1992., čovječanstvo je izdvajalo 3,2 % BDP-a, a najmanje 2014. – 2,2 %.
SIPRI-jevi analitičari svoju interpretaciju podataka uvijek započinju sa zemljama koje najviše izdvajaju za svoje obrambene proračune. U poretku na vrhu, među prvih 15, nema velikih promjena. SAD je neprijeporno na prvom mjestu, 610 milijardi dolara otprilike je slična suma kao godinu prije, što je zaustavilo trend pada koji je započeo 2010. Prema dosadašnjim najavama, 2018. bit će godina velikog rasta, Amerikanci bi trebali potrošiti 700 milijardi. Međutim, za razliku od godina kad je najveća svjetska vojna sila trošila velik novac na ratove u Afganistanu i Iraku, dodatna sredstva sad će biti posvećena povećanju broja djelatnih vojnih osoba, kao i modernizaciji konvencionalnog te nuklearnog naoružanja.

Jedini za dva mjesta
Kad se analizira razlika između 2008. i 2017., zanimljivo je da je SAD u prošloj godini potrošio 14 % manje, a najbliži pratitelj na listi Narodna Republika Kina 110 % više! No, razlika je još uvijek velika, SAD troši 2,7 puta više od Kine, makar je azijska zemlja 2017. opet povećala potrošnju za 5,6 %, što znači da je ostala na izdvajanju 1,9 % iz svojeg stalno rastućeg BDP-a. Treća je Saudijska Arabija, koja je zamijenila mjesto s Rusijom. Bez obzira na stalne najave velike modernizacije oružanih snaga, Rusija se u 2017. našla na visokom sedmom mjestu zemalja koje su smanjile potrošnju, čak 20 % u odnosu na 2016. Saudijska Arabija vratila je trend rasta nakon što je 2016. potrošila primjetno manje nego 2015. (29 %) zbog pada cijena nafte, a s obzirom na sve projekte provedene ili najavljene za 2018., vjerojatno više neće smanjivati potrošnju. Mjesta su zamijenili Indija (6. u 2016.) i Francuska (5. u 2016.). Francusko smanjenje obrambenog proračuna u 2017. jedna je od vladinih mjera za smanjenje proračunskog deficita. Indijci su ga povisili za 5,5 %, a ubuduće bi mogli još jer ključne investicije, poput novih borbenih aviona, tek se očekuju. Jedina veća promjena u top-15 jest skok Brazila s 13. na 11. mjesto. Iako najveća južnoamerička zemlja nije u razdoblju pozitivnih gospodarskih trendova, došlo je do iznenađujućeg rasta obrambene potrošnje za 6,3 %. Vlada je odlučila početi s mjerama smanjenja proračunskog deficita tek u 2020. godini i izdvojila je dodatna sredstva za sva ključna proračunska područja, uključujući vojni.

Prema NATO-ovoj preporuci
Europska potrošnja pala je za 2,2 %, prvi put od 2013. Nakon Francuske, najveći potrošač u zapadnoj Europi ostaje Ujedinjeno Kraljevstvo, slijede ga Njemačka pa Italija. Nijemci su s 44,3 milijarde dolara na najvećoj brojci još od 1999. Najzanimljiviji podaci ipak stižu iz srednje Europe, tj. područja tzv. novih NATO-ovih članica kao i zemalja u okružju koje nisu bile u SSSR-u. Tiču se Rumunjske koja je u 2017. na obranu potrošila četiri milijarde dolara i dosegnula preporučenih NATO-ovih 2 % BDP-a. To je povećanje od čak 50 % u odnosu na 2016., što je čini zemljom s najvećim rastom potrošnje u svijetu! Prošla godina značila je početak sveobuhvatnog rumunjskog modernizacijskog programa. Podsjetimo, u listopadu prošle godine Rumunjima su stigli svi avioni F-16 kupljeni od Portugala, a najavljeni su još mnogi projekti opremanja i modernizacije, uključujući sustav protuzračne obrane, borbena oklopna vozila i još borbenih aviona. Do 2026. u te bi novitete trebali uložiti 11,5 milijardi dolara. Potrošnju su znatno podignule Latvija i Litva (obje 21 %), kao i Cipar (22 %). Treća baltička zemlja Estonija ostala je otprilike na istoj razini, no ona je još 2007. prvi put dosegnula NATO-ovu preporuku i 2017. je bila na 2,1 %, a Estonija i Latvija još su na 1,7 %. Najveći potrošač u regiji je Poljska koja je ostala na stabilnih 2 % BDP-a.
Na istoku Europe (europske zemlje bivšeg SSSR-a koje nisu u NATO-u) sveukupna potrošnja pala je prvi put od 2008., prije svega zbog ruskog pada. Pod posebnim je povećalom Ukrajina, koja je 2014. i 2015. zbog rata znatno dizala proračun, no taj je rast smanjen. U 2017. je potrošila 3,6 milijardi, što bi bilo povećanje od 10 %. No SIPRI-jeva je analiza detaljna i uzela je u obzir lokalnu inflaciju, koja ga spušta na 2 % i to je na razini povećanja 2015-2016. Također, udio potrošnje u BDP-u je bio 3,4 %, što je manje nego 2015. (4 %) zbog povoljnijih gospodarskih okolnosti.

Amerika, Azija, Oceanija
U dvije Amerike, uz već spomenute SAD i Brazil u oči upada i Argentina koja je povećala potrošnju za 15 % i s Brazilom prema naprijed povukla cijelu Južnu Ameriku. Kanada je manje-više stabilna, ključne nabave borbenih zrakoplova i ratnih brodova tek je očekuju. Meksiko je smanjio potrošnju za 8,1 %, što s jedne strane iznenađuje jer je problem borbe protiv narkokartela još uvijek prisutan, no s druge strane je shvatljivo zbog državnih problema s javnim dugom i proračunskim deficitom. Nestabilna Venezuela povećala je troškove za velikih 19 %, što je prvi rast nakon 2013., godine smrti predsjednika Huga Cháveza koji je zastupao velika izdvajanja financijskih sredstava za oružane snage. Dovoljno je reći da je 2017. potrošeno 75 % manje nego 2008.
Za analize u Oceaniji ključna je Australija koja je smanjila potrošnju, no i tu zemlju tek očekuje realizacija velikih modernizacijskih projekata, pa je 2017. na tom dijelu Tihog oceana možda i godina zatišja pred buru. Zato sjevernije, u istočnoj Aziji, ima velikih promjena: Filipini i Kambodža digli su potrošnju 21 % (Kambodža fantastičnih 332 % od 2008.). I inače, Azija (bez Bliskog istoka) i Oceanija su SIPRI-jeva velika regija koja je od 2008. doživjela najveće promjene, od udjela koji je u svjetskoj potrošnji imala 2008. (17 %), 2017. je stigla na 27 %, naravno, najviše zahvaljujući Kini i Indiji. Japan je ostao na visokom osmom mjestu svjetske liste, no on za obranu već desetljećima izdvaja skromnih 0,9 – 1,0 % svojeg bogatog BDP-a, a Južna Koreja dosta većih 2,6 %. Rast potrošnje potonje zemlje u 2017. bio je 1,7 %, najmanji od 2011. Bilo bi jako zanimljivo vidjeti podatke iz Sjeverne Koreje, no njih nikad nije niti bilo. SIPRI-jevi kriteriji su prestrogi i dopuštaju samo egzaktne podatke, ponekad vrlo pouzdane procjene, ali nikako nagađanja.
Kakao i obrana
Cijela Afrika (bez Egipta, koji je u skupini Bliski istok) potrošila je oko 42,6 milijardi dolara, 0,5 % manje no u 2016., što je treće smanjenje zaredom. Pad sjeverne Afrike (1,9 %) prvi je od 2006. i prije svega posljedica je netipične štednje najvećeg potrošača Alžira koji ima proračunskih problema zbog pada cijena nafte. Supsaharska Afrika područje je velikih amplituda: čak šest tamošnjih zemalja je na listi 15 koje su najviše povećale proračun, primjerice, Gabon i Benin više od 40 %, a Sudan 35 %. Devet ih je na onoj suprotnoj listi, primjerice, Južni Sudan u minusu je 56 %, a Čad 33 %. Južni Sudan je po smanjenju u 2017. vodeći u svijetu. Možda je to čudno jer je zemlja u građanskom ratu, no politička i gospodarska situacija jednostavno ne ostavljaju mogućnost izdvajanja dodatnih sredstava za obranu. Mnogoljudna Nigerija smanjila je potrošnju četvrtu godinu zaredom bez obzira na operacije protiv Boko Harama, a Južnoafrička je Republika manje-više stabilna. Zanimljiv je podatak o Obali Bjelokosti: navikli smo da potrošnja u mnogo zemalja ovisi o cijenama nafte, a ta je zemlja u 2017. smanjila obrambene izdatke za 19 % zbog pada cijena kakaovca, glavnog izvoznog proizvoda.

Najveći udio BDP-a
Nažalost, Bliski istok tradicionalno je područje koje najviše privlači obrambeno-sigurnosne analitičare, pa mu i SIPRI posvećuje posebnu pažnju. Institut nije procijenio ukupnu potrošnju regije u 2017., jer za nju nedostaju relevantni podaci iz Jemena, Katara, Sirije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Komentatori su tek naznačili da bi UAE vjerojatno bio u top-15, između 11 i 15 mjesta. Zadnji podaci datiraju u 2014. kad je ta zemlja potrošila 24,4 milijarde dolara i u regiji bila odmah iza Saudijske Arabije, a u 2017. ne bi trebali biti bitno drukčiji, jer UAE kontinuirano ulaže u vojnu opremu i naoružanje i uključen je u lokalne sukobe. Na Bliskom istoku čak je sedam od deset zemalja koje u svijetu za obranu izdvajaju najveći dio svojeg BDP-a: Oman je na vrhu s 12 %, Saudijska Arabija troši 10 %, Kuvajt 5,8 %, Izrael 4,7 %… Cijela regija, tj. zemlje čiji su podaci dostupni, opet je uložila više no u 2016. i okrenula pad 2015.-2016. povezan s malim cijenama nafte, naravno, najviše zahvaljujući Saudijskoj Arabiji. Inače, SIPRI u Bliski istok uključuje Tursku koja je u 2017. malo povećala potrošnju i druga je u regiji, ali i 15. u svijetu (bila bi istisnuta s tih mjesta da je na listi UAE). Izrael je također obrnuo pad potrošnje iz 2016. (13%) i u prošloj godini podignuo je za 4,9 % na 16,5 milijardi dolara. U tu sumu nije uračunato 3,1 milijarde dolara vrijedno naoružanje i oprema koju im je donirao SAD.

Prognoze se mijenjaju
Američki predsjednik Donald Trump netom je prije nastanka ovog teksta, 8. svibnja, dakle, nakon objave SIPRI-jeve analize, objavio da njegova zemlja izlazi iz sporazuma o iranskom nuklearnom programu i da SAD opet nameće gospodarske sankcije Iranu. To će sigurno utjecati na obrambeni proračun i potrošnju Irana, koja je počela rasti godinu prije no što je navedeni sporazum potpisan (2014.) i u 2017. je došla na 37 % više, tj. 14,5 milijardi dolara. Sad je upitno kakav će taj broj biti u 2018. Štoviše, nove okolnosti mogle bi promijeniti cijelu očekivanu globalnu sliku jer mnogi analitičari sada najavljuju velik rast cijena nafte. S njime dolazi i povećana obrambena potrošnja mnogih zemalja financijski ovisnih o prodaji tog energenta, iako se ona ionako povećala u 2017., a cijena nafte bila je još uvijek niska. Ono čemu se treba nadati jest da ukupnu svjetsku potrošnju neće povećati onaj drugi najčešći čimbenik, a to je izbijanje novih sukoba, širenje starih ili općeniti rast sigurnosnih i interesnih tenzija. Isto tako, na trendove u 2018. i dalje će utjecati (ne)realizacija velikih projekata modernizacije koji su u tijeku ili su najavljeni u nekim ključnim zemljama, tj. u današnjih top-10. Tu su najveće nepoznanice Rusija i Indija, pa i Saudijska Arabija. Što se tiče SAD-a, već će ostvarenje najavljenog povećanja potrošnje za čak 90 milijardi dolara u 2018. značiti vidljiv skok za globalne statistike. Kina bi mogla ostati na stalnom rastu potrošnje uz izdvajanje 1,9 % BDP-a, a vrlo je zanimljivo hoće li na potrošnju ostalih zemalja jugoistočne Azije, prije svih Japana i Južne Koreje, utjecati najavljeno smirivanje situacije oko Sjeverne Koreje. Sve te zaključke ipak treba ostaviti za 2019., možda i za 2020. godinu, kad će se posljedice aktualnih događaja, ali i njihov tijek do kraja ove godine, moći sagledati puno jasnije.

Pripremio Domagoj VLAHOVIĆ