Sve promjene koje su donesene na samitu u Madridu predstavljaju ponovno osnaživanje izvornog koncepta Odvrati i obrani, čime je NATO-ova prisutnost postavljena na najširem geografskom području nego ikad prije. Ali odvraćanje djeluje samo ako naš protivnik razumije da smo spremni boriti se za obranu naših vrijednosti, teritorija i načina života

Zapovjednik združenih savezničkih snaga u Brunssumu (JFC) general zbora Guglielmo Luigi Miglietta u tekstu koji donosimo u cijelosti osvrnuo se na aktualnu sigurnosnu situaciju te još jednom posebno naglasio važnost i vrijednost odvraćanja potencijalnog protivnika od mogućnosti bilo kakvog pokušaja ugroza članica NATO-a. Riječi odvratiti i, ako je potrebno obraniti, središnje su mjesto u vokabularu Sjevernoatlantskog saveza od početka njegova postojanja.

Rimski pisac Vegecije Renat jednom je rekao: ‘Si vis pacem, para bellum – onaj tko želi mir treba se pripremiti za rat’. Kao Talijanu koji je odabrao vojsku kao svoju profesiju, ove riječi iz mojeg rimskog nasljeđa odigrale su veliku ulogu u mojem životu.

Filozofija je jednostavna i vječna. Čak i kao djeca na igralištu, nasilnici nikad nisu napadali one koji su očito bili spremni na tučnjavu. Umjesto toga, ciljali su na one koji se nisu mogli braniti. Vojne snage živjele su prema ovom načelu davno prije nego što je Vegecije izrekao svoj slavni citat u IV. stoljeću, a ipak on ostaje jednako vrijedan i danas za savezničke vojne sile ovdje na srednjoeuropskom prostoru. Vojna spremnost kao jamac mira također je bila zajedničko načelo desetak ratom iscrpljenih europskih i sjevernoameričkih zemalja 1949. godine, kad su potpisale Sjevernoatlantski ugovor i formirale Savez. Ti su potpisnici shvatili da je mir jednako stabilnost, a stabilnost pruža mogućnosti za prosperitet. Shvatili su da je jedini način da zajamče i mir i prosperitet za svoj narod bio da, kontinuirano i kolektivno, budu spremni za rat.

Riječi ‘odvratiti i, ako je potrebno, obraniti’ središnje su mjesto u vokabularu Sjevernoatlantskog saveza od početka njegova postojanja. Prvi NATO-ov strateški koncept iz 1950. utvrdio je da je primarna funkcija NATO-a odvraćanje od agresije i da će se snage NATO-a uključiti u neprijateljstva samo ako odvraćanje ne uspije. Drugi strateški koncept, razvijen 1952., dodao je pojam ‘strategije naprijed’ za podršku odvraćanju. U to je vrijeme napredna strategija značila postavljanje vojne prisutnosti što dalje na istok, u ovom slučaju blizu granice između Istočne i Zapadne Njemačke. Koncept je trebao obeshrabriti sve komunističke ekspanzionističke ambicije prema Zapadu.

Više od 70 godina razvijala se strategija Odvrati i obrani se i pokazala se vrlo učinkovitom. Tijekom desetljeća članice NATO-a održavale su mir i stabilnost unutar svojih granica. NATO savez narastao je s 12 na 30 zemalja, koje će uskoro postati 32 ako sve bude u redu. Oni koji su pristupili NATO-u zajednički su osigurali zaštitu, sigurnost, trgovinu, demokraciju i slobodu za više od milijardu građana. Nedavni događaji pokazali su nam koliko sigurnost i zaštita mogu biti važni i krhki. Brutalna i ničim izazvana ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. vratila je sjenu rata nad Europu. Invazija je pokrenula veliku ponovnu procjenu prijetnje euroatlantskoj sigurnosti i načina na koji NATO treba odvraćati i braniti.

Kao odgovor na rusku agresiju u Ukrajini, a u cilju jačanja sigurnosti Saveza, NATO je odmah aktivirao svoje obrambene planove, rasporedio elemente NATO-ovih Snaga za odgovor, a države su značajno povećale prisutnost snaga NATO-a na istočnom krilu Saveza.  Politički čelnici Saveza odobrili su na samitu u Madridu u lipnju 2022. novi Strateški koncept osmišljen kako bi oblikovao zapadni sigurnosni stav u godinama koje dolaze. Novi koncept učinio je mnoge stvari – prepoznao je Rusku Federaciju kao najznačajniju prijetnju sigurnosti saveznika, ali istaknuo je i druge prijetnje: terorizam; nestabilnost na Bliskom istoku i u Africi; nove disruptivne tehnologije; eroziju kontrole naoružanja; i klimatske promjene. Osim toga, Strateški koncept prvi je put imenovao Kinu kao ‘strateškog konkurenta’ Savezu. Madridski samit signalizirao je promjenu za sve vojne postrojbe pridružene NATO-u. Evolucija strategije Odvrati i obrani od tada je dramatično ubrzana i mi u srednjoeuropskoj regiji u središtu smo njezinih novih fokusnih područja.

Neprijateljstva između Rusije i Ukrajine nisu nova; nakon ruske nezakonite aneksije Krima 2014., NATO je povećao svoju isturenu prisutnost na istoku uspostavom četiriju borbenih skupina: po jednu u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj. Predstavnici su se na samitu u Madridu 2022. složili da će četiri dodatne borbene skupine biti osnovane u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj te da će se postojeće borbene skupine povećati za 50-100 posto. Savezničke nacije također su se obvezale održavati borbeno spremne snage veličine brigade u spremnosti za raspoređivanje kad god i gdje god zatrebaju. Ovo je obnovljena vizija stare strategije naprijed, redizajnirana kako bi odgovarala današnjem strateškom krajoliku.

Na samitu u Madridu, viši čelnici razgovarali su i o snagama NATO Response Force – NRF, korpusu do 40 000 vojnika visoke spremnosti koji su spremni odgovoriti na krizne situacije u kratkom roku. Uvođenjem novog modela snaga NATO-a, čelnici NATO-a složili su se da će razviti Savezničke snage za reagiranje koje su još veće i spremnije od sadašnjeg NRF-a. Sve promjene koje su donesene na samitu u Madridu predstavljaju ponovno osnaživanje izvornog koncepta Odvrati i obrani, čime je NATO-ova prisutnost postavljena na najširem geografskom području nego ikad prije. Poručujući našim susjedima na Istoku da smo spremni za bitku, dajemo si mnogo veću šansu spriječiti prelijevanje neprijateljstava u Ukrajini na srednjoeuropsko područje.

Svijet je bio šokiran kad su rakete napustile zračni prostor iznad Ukrajine i detonirale u Poljskoj, usmrtivši dvije osobe. Bila je to vrsta incidenta kojeg su se politički i vojni čelnici širom Europe bojali otkad je invazija započela u veljači. Je li to bila pogrešna procjena koja bi eskalirala napetosti između NATO-a i Rusije preko točke s koje nema povratka? Čelnici NATO-a poduzeli su vrlo promišljenu akciju, pažljivo analizirajući podatke kako bi utvrdili da incident nije bio namjeran napad na teritorij NATO-a. Dok je incident služio kao podsjetnik da je europski kontinent na rubu rata, NATO savez pokazao je jasnu odlučnost da se sukob u Ukrajini ne proširi u veća neprijateljstva.

Do sada, vjerodostojnost članka 5 NATO-a, u smislu kolektivne obrane, nije ugrožena. Samo postojanje članka 5, zajedno sa snažnom prisutnošću NATO-a na Istoku, ponudilo je dovoljno odvraćanja i obnovljen pozitivan stav prema osnovama Saveza. Ali odvraćanje djeluje samo ako naš protivnik razumije da smo spremni boriti se za obranu naših vrijednosti, teritorija i načina života. Prijetnja nije gotova i moramo biti ujedinjeni kako bismo odvratili i osigurali; branili i borili se, gdje god i kad god je to potrebno. Zapamtite: Ako tražite mir, pripremite se za rat. Mi u NATO-u uvijek ćemo težiti miru, ali razumijemo da je to moguće samo ako smo potpuno spremni boriti se protiv svake prijetnje sigurnosti, i sigurnosti naših ljudi.

---

Srednjoeuropska regija dobila je novi NATO-ov entitet 3. svibnja 2022. Glavni stožer Multinacionalne divizije (HQ MND-C) stekao je tad status međunarodnog vojnog stožera u sklopu NATO-ove strukture snaga.Povijest Stožera seže u 2019. godinu, kad su se ministri obrane Mađarske i Hrvatske obvezali uspostaviti sjedište multinacionalne divizije Centar. Razlog za inicijativu bio je jačanje NATO-ovih zadaća kolektivne obrane i upravljanja krizama, koje bi bile u stanju odgovoriti na promjenjivo sigurnosno okruženje tako da pridonesu odvraćanju i obrambenim naporima Saveza. Kao rezultat hrvatsko-mađarskog međuministarskog Memoranduma o uspostavi Stožera divizije, u ožujku 2020. Stožer je osnovan kao međunarodna vojna organizacija u Székesfehérváru u Mađarskoj, a prvi je zapovjednik general-bojnik Denis Tretinjak iz Hrvatske. Uz Hrvatsku, Mađarsku i Slovačku kao okvirne zemlje u HQ MND-C, Poljska, Rumunjska, Slovenija, Španjolska i Turska kao zemlje sudionice pridonose radu HQ MND-C. Osim toga, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Italija izrazile su želju za sudjelovanjem pa su se pridružili inicijativi. Stožer se trenutačno fokusira na pripreme za postizanje početnih, a zatim i punih operativnih sposobnosti, kako bi mogao učinkovito i na visokoj razini pridonijeti NATO-ovim naporima odvraćanja i obrane.

---

General zbora Guglielmo Luigi Miglietta tijekom svoje karijere sudjelovao je u operacijama Pellicano u Albaniji; Joint Guardian na Kosovu; Leonte u Libanonu, kao zapovjednik zajedničke operativne postrojbe KFOR na Kosovu te kao zapovjednik misije (2015. – 2016.). Završio je Stožernu školu, Zapovjedno-stožernu školu, Združenu zapovjedno-stožernu školu u Rimu, te War College US Army u Pennsylvaniji i Royal College of Defence Studies u Velikoj Britaniji. Diplomirao je Strateške znanosti i Međunarodne i diplomatske znanosti te stekao drugu razinu magistra Strateške znanosti. Magistrirao je Strateške studije na U. S. Army War College. Pohađao je poslijediplomski studij Javna i institucionalna komunikacija i javno informiranje.

---

Pripremio  Željko Stipanović; Prijevod  Tomislav Vidaković; FOTO  NATO