U prošlom broju Hrvatskog vojnika navedeni su podaci o prognanicima i izbjeglicama u Domovinskom ratu koji su svoje domove morali napustiti od 1991. zbog napada srpskih snaga, a ovdje će biti navedeni podaci zanimljivi za procjenu mogućeg broja stanovnika srpske narodnosti na okupiranom području Hrvatske, odnosno za procjenu je li broj od 200 000, a pogotovo 300 000 Srba koji su napustili Hrvatsku tijekom Oluje, kako se navodi u pojedinim srpskim izvorima, preuveličan. Također, na temelju podataka iz dostupne literature upozorit će se na podatke o ratnoj šteti koju je Hrvatska pretrpjela u Domovinskom ratu.
Na sjednici “Vlade RSK” 29. srpnja 1992. iznesen je podatak da “Republika Srpska Krajina obuhvata prostor od 13.913 km²” (vjerojatno prostor UNPA i “ružičastih” zona), te da se sastoji iz dviju međusobno odvojenih cjelina – “Sjeverna Dalmacija, Lika, Kordun, Banija i Zapadna Slavonija ukupne površine 11.402 km² i Istočna Slavonija, Zapadni Srem i Baranja ukupne površine 2511 km².” Na područjima koja su okupirali Srbi u jesen 1991. (tad okupirano područje bilo je veće od područja poslije uspostavljenih UNPA zona), prema popisu stanovništva iz 1991. od ukupno 549 083 stanovnika živjelo je 287 830 (52,4 %) Srba, što je nešto manje od polovice (49,5 %) od ukupnog broja (581 663) Srba u RH. No, uz protjerano hrvatsko i drugo nesrpsko stanovništvo, to je područje nakon 1991. iz egzistencijalnih razloga napustio i znatan broj Srba (prema podacima iz srpskih izvora oko 100 000 Srba iselilo se do kraja 1992., a iseljavanje se nastavilo).
S obzirom na podatak “Komesarijata za izbjeglice RSK” iz srpnja 1994. da je u “RSK” živjelo 122 704 izbjeglih i raseljenih osoba, te s obzirom na podatak da je krajem 1994. u SR Jugoslaviji (dakle, ne računajući ostale države) živjelo oko 80.000 Srba iz “RSK” (Nikica Barić, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990. – 1995., Zagreb, 2005., 172-173), kao i s obzirom na činjenicu da se zbog političkih i ekonomskih prilika u “RSK” iseljavanje stanovništva s tog područja nije smanjilo ni u 1995., može se zaključiti da je podatak o 300 000 Srba izbjeglih u operaciji Oluja (iz UNPA zona Sjever i Jug), koji se navodi u pojedinim srpskim izvorima, znatno preuveličan.
Istodobno, procjenjuje se da je u razdoblju dolaska snaga UN-a na području “RSK” ostalo oko 16 000 Hrvata, no da je do kraja 1993. protjerano i pod različitim pritiscima i prijetnjama iselilo ili je ubijeno oko 8000 Hrvata i pripadnika drugih nesrpskih nacionalnosti, tako da je početkom 1994. u “RSK”, odnosno na okupiranom području RH, bilo manje od 8000 Hrvata u odnosu na 219 000 koliko ih je na tim područjima živjelo prije rata (Barić, 396). Do početka operacije Oluja taj se broj još više smanjio.
Za izračun broja Srba otišlih iz Hrvatske uoči i tijekom oslobodilačke operacije Oluja zanimljiv je podatak koji su u svojem istraživanju, utemeljenom i na sadržaju “službenih” jugoslavenskih publikacija, u siječnju 1995. naveli Slobodan Lang i Branko Čulo, da je u Jugoslaviji registrirano 252 619 izbjeglica iz Hrvatske (198 819 iz UNPA zona, odnosno okupiranog područja RH, i 53 800 s područja pod kontrolom Vlade RH, uključujući i obitelji “starešina” JNA koja se povukla iz Hrvatske), te da je u UNPA zonama uoči operacije Oluja ostalo tek nešto više od 100 000 stanovnika. No, podatak da je na teritoriju pod kontrolom hrvatske vlasti tad živjelo oko 278 000 Srba treba dodatno provjeriti, s obzirom na gore navedene podatke, kao i na činjenicu da je prema popisu stanovništva iz 2001. u Hrvatskoj tad živjelo 201 631 Srba (prema popisu stanovništva iz 1991., na području koja nisu bila okupirana živjelo je 293 833 Srba).
Također, za izračun broja Srba otišlih iz Hrvatske u Domovinskom ratu važan je i podatak da je sredinom 1996. u SRJ bilo registrirano 314 689 Srba iz Hrvatske (uz napomenu da je velik broj stanovnika srpske narodnosti otišao iz Hrvatske zajedno s JNA). Dakako, sve navedene brojeve treba uzeti s oprezom, jer se statistički podaci o stanovništvu na okupiranom području RH međusobno razlikuju od izvora do izvora.

Ratna šteta

U ratnu štetu mogu se uračunati i sredstva koje je Vlada RH potrošila za skrb o prognanicima i izbjeglicama preko Ureda za prognanike i izbjeglice u razdoblju 1991. – 1997., a ona su iznosila oko 6,4 milijarde kuna (nešto više od milijarde dolara). Od toga je iz proračuna RH izdvojeno 88,74 % sredstava (5,65 milijardi kuna), dok ostali izvori čine tek 11,26 % sredstava (UNHCR 521 milijun kuna, EZ 152 milijuna kuna i ostalo 44 milijuna kuna). Distribucija troškova jasno pokazuje da je međunarodna zajednica do 1995. godine sudjelovala s tim udjelom u ukupnim troškovima, a da su nakon te godine sredstva međunarodne zajednice tek simbolična u odnosu na ukupne potrebe (npr. godine 1997. samo 0,8 % svih potreba). Dakle, nakon 1995. RH je praktički sama, vlastitim sredstvima zbrinjavala izbjeglice i prognanike te rješavala humanitarnu krizu uzrokovanu agresijom na RH i BiH. Prema podacima iz Izvješća Vlade RH navodi se da je RH u razdoblju 1991. – 1998. u svoje domove vratila više od 455 000 ljudi. Ozbiljniji povratak prognanika na prije okupirana područja počeo je nakon operacija Bljesak i Oluja, ali je intenzitet povratka bio uvjetovan organiziranom obnovom domova, odnosno visinom sredstava koja je bilo moguće izdvojiti iz proračuna. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_92_1248.html)
Za izračun ukupne ratne štete koju je Hrvatska pretrpjela u Domovinskom ratu, važan je podatak da je u ratnim razaranjima u Republici Hrvatskoj uništeno ili oštećeno, ovisno o popisu, od 195 000 do 217 009 stambenih jedinica (najvećim dijelom u napadima srpskih snaga 1991.), oko 120 gospodarskih objekata i 2423 spomenika kulture (od toga je 495 sakralnih objekata /uglavnom Katoličke crkve/ na područjima koja su okupirali Srbi). U prvoj godini rata stradalo je 590 naselja u 57 općina u Hrvatskoj od kojih je 35 do temelja uništeno, a 34 su pretrpjela teška oštećenja (među njima su veći gradovi kao Vukovar, Vinkovci, Osijek, Pakrac, Gospić, Otočac, Ogulin, Karlovac, Zadar, Šibenik, Dubrovnik, i drugi).
Od općina koje nisu okupirane najviše stanova je stradalo u općinama Osijek (20 500 ili oko 34 % stambenog fonda), Dubrovnik (oko 13 900 ili nešto više od 50 %), Vinkovci (12 980 ili oko 41 %), Pakrac (8100 ili oko 76 %), Slavonski Brod (7475 ili oko 21 %), Karlovac (6633 ili oko 22 %), Nova Gradiška (6624 ili oko 33 %), Valpovo (5775 ili oko 49 %), Otočac (3507 ili oko 42 %) i Novska (2984 ili oko 35 %)…
Prema podacima iz 1992., na privremeno okupiranom području najviše je stanova uništeno i oštećeno u općinama Vukovar (25 590 ili 91 %), Petrinja (7083 ili oko 58 %), Slunj (5620 ili oko 84 %), Drniš (5016 ili oko 53 %), Kostajnica (4590 ili oko 85 %) i Glina (4518 ili oko 58 %)… (M. Pavković, Hrvatske ratne štete, Zagreb, 1997., str. 84-87).
Prema jednom, starijem izračunu, ukupna vrijednost izravne ratne štete u RH procijenjena je na 37,1 milijardi američkih dolara (Vlada RH, Državna komisija za popis i procjenu ratne štete – Ratna šteta RH, Završno izvješće, Zagreb, rujan 1999.). No, prema novijem izvoru, prezentaciji generala Slobodana Praljka pripremljenoj za Haški tribunal, ukupna ratna šteta u Republici Hrvatskoj od 1991. do 2004. iznosi oko 142 milijarde dolara: izravna ratna šteta 56,5, a neizravna oko 85,5 milijardi dolara (1998. odnos valuta bio je 1 dolar = 6,36 kn).

Štete izražene u američkim dolarima, a prema hrvatskim cijenama (preuzeto iz: Slobodan Praljak, Procjena ratnih šteta u Hrvatskoj, Zagreb, prosinac 2006.):
Kategorija štete Vremensko razdoblje Ukupno
1991.-2004. 2005.-2015.
– poginuli i nestali 3.595.500.000 0 3.595.500.000
– ranjeni i invalidi 23.217.108.994 0 23.217.108.994
– prognani i izbjegli 2.000.000.000 0 2.000.000.000
– emigranti 46.325.508 0 46.325.508
– PTSP 342.500.000 228.250.000 570.750.000
Ukupni ljudski gubici 29.201.434.500 228.250.000 29.429.684.500
– industrija 1.156.400.000 0 1.156.400.000
– poljoprivreda, šumarstvo i srodne industrije 1.410.000.000 0 1.410.000.000
– infrastruktura i telekomunikacije 2.355.080.000 0 2.355.080.000
– stambeni fond 3.800.000.000 0 3.800.000.000
– neobnovljiva prirodna bogatstva 531.200.000 0 531.200.000
– imovina hrvatskih poduzeća izvan
hrvatskih granica 1.143.800.000 0 1.143.800.000
– upad u monetarni sustav 357.000.000 0 357.000.000
– povijesno-kulturna baština i imovina zdravstva 4.800.000.000 0 4.800.000.000
Ukupni imovinski gubici 15.553.480.000 0 15.553.480.000
Ukupni ratni izdaci 10.142.000.000 0 10.142.000.000
– razminiranje 1.625.717.778 735.011.270 2.360.729.048
– žrtve mina 116.272.360 58,495,520 174.767.880
Ukupni gubici od mina 1.741.990.138 793,506,790 2,535,496,928
1. IZRAVNE RATNE ŠTETE 56.638.904.638 1.021.756.790 57.660.661.428
2. NEIZRAVNE RATNE ŠTETE 85.751.000.000 109.058.000.000 194.809.000.000
UKUPNE RATNE ŠTETE 142.389.904.630 110.079.756.790 252.469.661.420