Štokholmski institut za međunarodna mirovna istraživanja (SIPRI) objavio je 5. travnja redovito izvješće o obrambenoj potrošnji svjetskih zemalja i regija, ovaj put za 2015. godinu…

Prema priopćenju iz Stockholma, za obrambene su potrebe zemlje diljem svijeta tijekom 2015. izdvojile ukupno 1676 milijardi dolara. To znači da je zaustavljen trogodišnji trend pada (iako minimalan) tog iznosa pa je sad, u realnim uvjetima, veći za oko 1 % nego 2014. godine.
Kao i uvijek, ispod tog konačnog broja kriju se mnogi zanimljivi podaci i trendovi koje SIPRI-jevi stručnjaci pažljivo analiziraju. Najveći su doprinos globalnom porastu dale Azija i Oceanija, srednja i istočna Europa te neke zemlje Bliskog istoka. Zapad je (obje Amerike, zapadna Europa te Karibi) i dalje u silaznoj fazi. Potonje vrijedi i za Afriku, no pad je uslijedio nakon punih 11 godina konstantnog povećanja potrošnje zemalja s tog kontinenta.

Dvojac na vrhu
Na vrhu popisa su Sjedinjene Države. Doduše, potrošnja od 596 milijardi dolara, više od trećine (36 %) iznosa koji izdvaja cijeli svijet, znači i pad od 2,4 % u odnosu na 2014., ali taj pad je i najmanji od 2011. (primjerice, 2014. potrošeno je 6,5 % manje nego 2013.). Američki Akt o kontroli proračuna (BCA) koji predviđa oštre rezove ipak je ublažen kad je riječ o obrani i to mjerama koje je donio Kongres. SAD će 2016., kako predviđaju SIPRI-jevi analitičari, nastojati održati sličnu razinu kao 2015. godine.
Drugoplasirana Kina s otprilike (za Kinu i još neke zemlje s manjom razinom transparentnosti SIPRI ne daje egzaktne brojeve), 215 milijardi dolara, tj. 7,4 % više no 2014., preuzela je lavovski dio svjetskog rasta. Taj je iznos 132 % viši nego 2006., a Kina ga ostvaruje upravo golemom kupnjom najsofisticiranijih oružnih sustava (plovila, zrakoplovi, raketni sustavi) za svoje oružane snage. Ipak, rast je usporen u odnosu na 2014. kad je iznosio 9,7 % što je posljedica oslabljivanja ukupnog gospodarskog rasta zemlje.

Pad rublja, eura i cijena nafte
U samom se vrhu dogodilo nekoliko vrlo zanimljivih zamjena mjesta. Rusija je, iako je povećala potrošnju za 7,5 %, Saudijskoj Arabiji prepustila treće mjesto i pala na četvrto, a prvi je razlog pad vrijednosti rublja. Gospodarstva obiju zemalja u 2015. je pogodio velik pad cijena nafte, no obje su povećale obrambenu potrošnju. Potrošnja Saudijske Arabije pala bi, ali sudjelovanje u ratu u Jemenu natjeralo ju je na suprotno. Obje su zemlje zabilježile najveći udjel obrambene potrošnje u odnosu na svoj BDP još od 1990. godine. Projekcije za 2016., međutim, najavljuju im rezove.
Francuska je jedina zemlja u top-15 koja je zabilježila pad za dva mjesta, s petog na sedmo, a njezino je mjesto zauzelo Ujedinjeno Kraljevstvo popevši se sa šestog. Njemačka je s osmog mjesta pala na deveto. Uzroci njemačko-francuskog pada su u slabljenju eura. To su, uz Ujedinjeno Kraljevstvo, iskoristile dvije azijske zemlje popevši se za po jedno mjesto, Indija na šesto, a Japan na osmo, premda su promjene u njihovim obrambenim proračunima bile minimalne. Na Potkontinentu najavljuju da će 2016. godina značiti zaista veliko povećanje potrošnje od 8 %. Jednaku stvar, samo u manjim postocima, najavljuje i zapadnoeuropski trolist Francuska – Ujedinjeno Kraljevstvo – Njemačka.

Posljedice sukoba u Ukrajini
Stari Kontinent i inače je za 2015. bio najavio trend povećanja, a potrošeno je 1,7 % više nego 2014., ukupno 328 milijardi dolara. Zasluga je to zemalja istočne Europe koje su povećale potrošnju za ukupno 7,5 % te srednje Europe s 13 % povećanja. Zapadna Europa smanjila je proračune, doduše za neznatnih 0,2 %.
Zbog ukrajinske krize najistaknutija su povećanja primijećena u zemljama koje graniče s Rusijom, a SIPRI ih kategorizira pod srednju Europu. Poljska je 2015. potrošila 10,5 milijardi dolara, što je 22 % više nego 2014. godine. Rumunjska je povećala potrošnju za 11 %, a njezina projekcija za 2016. predviđa povećanje za dodatna 53 %!!! U klubu su i Slovačka (17 % više), te baltičke zemlje (Estonija 6,6 %, Latvija 14 %, Litva 33 %). Unatoč dogovoru iz Walesa iz 2014., europske članice NATO-a, uključujući Tursku, smanjile su 2015. potrošnju za 0,3 % u odnosu na 2014. godinu.
Uz spomenutu Rusiju, u istočnoj je Europi zamjetno veće iznose nego 2014. izdvojila Ukrajina, i to za 10 %, a na Kavkazu su potrošnju za oko 8 % podebljali Azerbajdžan i Armenija.

536 posto više
Uz istočnu Europu najagilnije su bile azijske zemlje. Uključujući Oceaniju, uložile su 5,4 % više. Osim Kine i Indije, SIPRI je istaknuo Indoneziju (16 %), Filipine (25 %) i Vijetnam (7,6 %), koji su povećali potrošnju zbog tenzija oko Južnokineskog mora, jednako kao i Japan, koji je neznatno povećao potrošnju nakon više godina padova. Iznenađujuće izgleda podatak da je Afganistan, i to u godini kad su domaće snage sigurnosti preuzele odgovornost za situaciju u zemlji, smanjio potrošnju za čak 19 %. Treba, međutim, uzeti u obzir činjenicu da svoje popise vojnih materijalno-tehničkih sredstava popunjava iz stranih donacija.
Bliski istok je za SIPRI posebna regionalna kategorija, ali u izvješću za 2015. ukupan iznos nije prikazan. Razlog je nemogućnost pribavljanja podataka iz nekoliko zemalja, primjerice Sirije i Jemena. Irak je potrošio 13,1 milijardu dolara što je, zbog rata s takozvanim ISIL-om, 35 % više nego 2014., a čak 536 % više nego 2006., što je najveći porast u svijetu. Podsjetimo: ta je zemlja počela graditi vojsku iz novog temelja. Što se tiče susjednog Irana, najavljuje oporavak obrambenog proračuna nakon što su mu, počevši s 2012., određene sankcije EU-a. Ukidanje tih, pa i nekih američkih sankcija u siječnju ove godine vjerojatno će značiti gospodarski rast, a s njim i porast obrambene potrošnje.

Porez za sigurnost
Latinska Amerika i Karibi bilježe pad od 2,9 % u odnosu na 2014. Sve su te zemlje ukupno potrošile 67 milijardi dolara, što je točno u rangu sâme Rusije. U tom iznosu prevladava južnoamerički udjel, tj. 57,6 milijardi dolara, što je pad za 4 % i uglavnom je posljedica venezuelskog reza od 64 %. Tu je zemlju, kao i druge koje su bogate naftom, jako pogodila kriza. Iz Stockholma ipak upozoravaju da bi se brojevi iz Venezuele morali uzeti s oprezom jer inflacija od 159 % u 2015. otežava konačan izračun. Ekvador, još jedna naftom bogata zemlja, smanjio je potrošnju za 11 %, a potres u ukupnom iznosu označio je brazilski pad za 2,2 % jer je ta zemlja u recesiji. Da za oružane snage zemalja Južne Amerike ne bude sve crno, pobrinuli su se Kolumbija, Gvajana, Paragvaj, Peru i Urugvaj koji su povećali potrošnju.

Srednja Amerika prisiljena je na porast obrambene potrošnje ne zbog gospodarskog jačanja, nego zbog organiziranog kriminala s kojim se vodi gotovo pa asimetrični rat. Meksiko je potrošio 3,6 % više nego 2014., a Honduras za jači vojni proračun koristi i poseban porez za “sigurnost stanovništva”.
Na kraju: Afrika! Nakon čak 11 godina rasta potrošnje, tijekom 2015. pala je i to za 5,3 %, na ukupno 37 milijardi dolara (za usporedbu, toliko troši Južna Koreja). Za to su zaslužne zemlje supsaharske Afrike koje su, za razliku od sjevernoafričkih (rast od 2,1 %) ukupno smanjile potrošnju za 11 %. Tu se također vide posljedice pada cijena nafte jer je Angola, bogata crnim zlatom, smanjila 2015. troškove obrane za 42 %. Od ostalih primijećeni su Alžir (rast od 5,2 %) te Nigerija koja je pala za 2,5 % unatoč operacijama protiv Boko Harama. SIPRI se ipak, vezano uz potonju zemlju, ograđuje od podataka jer postoje izvješća prema kojima ona kontinuirano upumpava u proračun određene iznose što znači da bi nigerijska obrambena potrošnja mogla biti veća i 30 % od objavljene. Među zemljama koje su investirale više spominju se Mali (66 %) i Kenija (22 %, uz spominjanje sudjelovanja u sukobu u Somaliji).
Dr. Sam Perlo-Freeman, voditelj SIPRI-jeva projekta analize vojne potrošnje, zaključio je nakon objave izvješća da ona u 2015. pokazuju suprotne trendove: “S jedne strane, trendovi potrošnje odražavaju eskalirajuće sukobe i tenzije u mnogim dijelovima svijeta, a s druge pokazuju jasan prekid povećanja potrošnje u proteklom desetljeću temeljen na cijenama nafte. Takva labilna gospodarska i politička situacija stvara nejasnu sliku o godinama koje dolaze.”

Pripremio Domagoj VLAHOVIĆ