U Bruxellesu je 11. i 12. srpnja održan samit NATO-a na razini čelnika država i vlada 29 članica. Glavna tema bila je obrambena potrošnja članica…

“Imali smo iznimno dobar samit. U protekla dva dana donijeli smo velike odluke kako bismo ojačali NATO-ove sposobnosti odvraćanja i obrane, napravili korak naprijed u borbi protiv terorizma i osigurali ravnomjeran raspored tereta među svim saveznicama,” rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na konferenciji za medije u Bruxellesu, kojom je 12. srpnja sažeo i zaključio samit na razini čelnika država i vlada 29 članica. Hrvatsku su na samitu predstavljali predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Mirko Šundov.

Obrambena potrošnja članica bila je najčešće spominjana tema. Stoltenberg je istaknuo da je, nakon godina pada obrambenih proračuna, trend okrenut. Primjerice, od početka mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa europske saveznice i Kanada dodale su 41 milijardu dolara na obrambenu potrošnju. Očekuje se da će od 2018. do 2024. biti uloženo čak 226 milijardi dolara više, a velik dio tog iznosa bit će potrošen na moderne, tehnološki najnaprednije sustave i sposobnosti. Na samitu su se predstavnici svih članica složili da će nastaviti veća ulaganja. Taj će konsenzus učinit NATO složnijim, istaknuo je glavni tajnik. Sve su saveznice posvećene NATO-u, što su na samitu jasno pokazali njihovi čelnici. NATO ostavlja otvorena vrata i zemljama koje bi željele postati njegove članice. Sudionici samita pozdravili su nedavni dogovor Atene i Skoplja oko imena Makedonije i pozvali su Vladu Skoplju da počne pristupne pregovore. Kad budu završene sve procedure dogovora oko novog imena, Makedonija će postati trideseta članica.

Što se tiče konkretno dogovorenih novina, vrijedi izdvojiti Inicijativu spremnosti (Readiness Initiative), koju je glavni tajnik Stoltenberg nazvao Četirima trideseticama. Naime, NATO će do 2020. imati na raspolaganju cjeline od 30 mehaniziranih bojni, 30 zračnih eskadrila i 30 borbenih plovila, koje će biti spremne za uporabu u roku od 30 dana ili kraćem. Promjene će doživjeti i zapovjedna struktura Saveza, kojoj će se priključiti 1200 novih članova osoblja, a bit će uspostavljeno novo zapovjedništvo za Atlantik (u Norfolku, Virginia, SAD) te zapovjedništvo za potporu i logistiku (Ulm, Njemačka). Bit će uspostavljeni i ekspertni timovi za potporu u borbi protiv hibridnih prijetnji, na područjima kibernetičke obrane, protupropagande i energetske sigurnosti. Usto, bit će uspostavljeno novo središte za kibernetičke operacije, i to u okviru zapovjedne strukture.

Tema samita bila su i krizna područja, posebno ona na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. Dogovoreno je i produljenje napora u borbi protiv takozvane Islamske države, kako bi se spriječilo njezino ponovno jačanje. U Iraku je, na zahtjev tamošnje vlade, pod NATO-om uspostavljena nova neborbena obučna misija koju će predvoditi Kanada, a sudjelovat će nekoliko stotina obučavatelja. U Iraku će NATO uspostaviti nove vojne škole i akademije za tamošnje snage. Na veću NATO-ovu potporu kapacitetima u borbi protiv terorizma moći će računati Jordan i Tunis. Na tom će području važnu ulogu imati NATO-ovo Središte za jug (Hub for the South), bazirano u Napulju, koje bi trebalo postati potpuno operativno. Dogovoren je i nastavak prisutnosti Saveza u Afganistanu. Financiranje afganistanskih sigurnosnih snaga nastavit će se barem do 2024., s fokusom na razvoju specijalnih snaga i ratnog zrakoplovstva. S predsjednicima Gruzije i Ukrajine razgovaralo se o ruskim prijetnjama njihovoj suverenosti i teritorijalnom integritetu, kao i o njihovim aspiracijama na članstvo u NATO-u.

“Naše odluke na samitu pokazuju da, iako se svijet mijenja, Europa i Sjeverna Amerika stoje i djeluju zajedno u NATO-u,” zaključio je Stoltenberg.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović ocijenila je kako je sastanak na vrhu šefova država ili vlada zemalja članica NATO-a bio uspješan, iako je povremeno bio i izazovan.

Među ostalim, rekla je kako je Hrvatska povećala svoj obrambeni proračun, da će ga nastaviti povećavati te da zamjenjuje istočnu tehnologiju zapadnom. Izrazila je zadovoljstvo što se NATO konačno fokusirao i na svoje južno krilo, a ne samo na istok, jer s juga dolazi puno ugroza poput nekontroliranih migracija, terorizma i radikalnih ideologija.

“Zato je važno proširenje NATO-a. Makedonija je konačno dobila pozivnicu i želimo da se postupak njezina pristupanja završi što prije,” rekla je Predsjednica te dodala da je nezadovoljna što ponovno nije ostvaren napredak oko aktiviranja Akcijskog plana za Bosnu i Hercegovinu.

“Hrvatska je odgovorna članica NATO saveza te će nastaviti kontinuirano povećavati izdvajanja za obranu,” poručio je uoči samita potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević.

“Vlada RH donijela je Zaključak o predanosti Republike Hrvatske ispunjavanju obveza investiranja u obranu koje je NATO usvojio na samitu u Walesu 2014. godine. Novim Strateškim pregledom obrane, Strategijom nacionalne sigurnosti i Zaključkom Vlade RH, nastavit ćemo povećanje izdvajanja za potrebe obrane, uvažavajući fiskalne i ekonomske mogućnosti Republike Hrvatske, te povećanje udjela troškova opremanja i modernizacije u obrambenom proračunu prema ciljanih 20 %, čime će se osigurati daljnji razvoj obrambenih sposobnosti,” objasnio je ministar Krstičević.

Dodao je kako je jedna od trajnih zadaća svih članica NATO saveza ulaganje u sigurnost. Ona je iznimno bitna i za Hrvatsku i za Savez kako bismo se nosili sa svim ugrozama i rizicima. “Hrvatska ima nacionalni plan i sve što je potrebno kako bismo pridonijeli međunarodnoj sigurnosti,” poručio je u Bruxellesu ministar Krstičević.

Pripremio Domagoj Vlahović
FOTO: NATO, Ured PRH