Svaka država ima svoje posebne sposobnosti i one moraju biti poznate u sjedištu NATO-a kada donosimo odluke o njihovoj implementaciji. Trenutačno se u Hrvatskoj provode tri velika projekta: adaptacija objekata za mirnodopski smještaj Razmjestivog komunikacijskog modula (DCM), NATINADS te uspostava ASBE elementa u Kontrolno-izvještajnom središtu (CRC)…

Republiku Hrvatsku posjetili su sredinom lipnja predstavnici NATO-ova Odbora za investicije te s predstavnicima MORH-a i OSRH održali sastanke vezano uz projekte u kojima ostvaruju suradnju. No, s obzirom na to da su rad, zadaće i uloga Odbora manje poznati u Hrvatskoj, iskoristili smo priliku da nam ih predstavi njegov čelnik, Bugarin Konstantin Nesterov. Inače, Investment Committee odgovara Odboru za resurse i planiranje (RPPB) za provedbu NATO-ova Programa investicija u sigurnost (NSIP), putem kojeg NATO financira troškove opskrbe i održavanja objekata i kompleksa koji se koriste u provedbi aktivnosti dvaju strateških zapovjedništava – ACO-a i ACT-a, a koja nadilaze mogućnosti članica pojedinačno. Nesterov, kao predsjedavajući, vodi sve sastanke Odbora. Njegova je uloga koordinirati rasprave među 28 članica koje imaju svojeg predstavnika i omogućiti da članice postignu konsenzus potreban za donošenje odluka. Iako predsjedavajući ima utjecaja na odlučivanje, nužno je poštovati temeljno načelo donošenja odluka, a to je da ih donose isključivo članice putem svojih predstavnika.

Osim Odbora za investicije, koji su drugi odbori i tijela u NATO-u koji se bave resursima i koja je njihova uloga? Koja je uloga NATO-ova Ureda za resurse (NATO Office for Resources)?
Prvo je tijelo Sjevernoatlantsko vijeće (na razini veleposlanika). Osim mnogih političkih uloga, Sjevernoatlantsko vijeće (NAC) odobrava NATO-ov proračun i investicije te nadzire njegovo financijsko poslovanje. Prilikom donošenja odluka u svojem djelokrugu, uzima u obzir proračunske aspekte. Pod visokim vodstvom NAC-a i u okviru financijskih odredaba koje ono odobri, razna tijela provode nadzor nad svim četirima načelnim elementima financijske strukture Saveza: Međunarodnim osobljem (IS), koje financira Civil Budget, Međunarodnim vojnim osobljem, koje financira vojni proračun (Military Budget), Programom investicija u sigurnost (NSIP) i NATO-ovim agencijama. Slijedi Odbor za resurse i planiranje (RPPB), visokorangirano savjetodavno tijelo NAC-a u upravljanju svim NATO-ovim resursima. Ima odgovornost za sveukupno upravljanje i vojnim i civilnim proračunom NATO-a, za NSIP i osoblje. Odgovorna su mu oba odbora – Odbor za proračun i Odbor za investicije. Odbor za proračun odgovara Odboru za resurse i planiranje vezano uz NATO-ov civilni i vojni proračun. Civilni proračun obuhvaća sve troškove vezane uz Međunarodno osoblje u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, za strateška zapovjedništva i snage zračnog navođenja i nadzora (NATO AEW&C). Napokon, Ured za resurse objedinjuje sve napore Međunarodnog osoblja na pitanjima zajedničkog financiranja kao potpora osiguranju zajednički financiranih sposobnosti i upravljanju NATO-ovim resursima u cijelosti. Ured za resurse savjetuje i podupire NATO-ove odbore za resurse, glavnog tajnika, ostale uprave Međunarodnog osoblja i NATO-ova tijela o pitanjima planiranja, alociranja i korištenja zajedničkih financijskih sredstava za zapovjednu strukturu, operacije i misije te strateške sposobnosti.

Možete li opisati proces odobravanja projekata i investicija?
Provedba NSIP-a počinje Paketima sposobnosti (Capability Package), koji utvrđuju sredstva dostupna i potrebna NATO-ovim zapovjednicima u provedbi određenih zadaća. Paketi sposobnosti procjenjuju zajednički financirane priloge (kao kapitalne investicije i povremene operativne troškove te troškove održavanja) te civilno i vojno osoblje potrebno za provedbu. Prvo ih pregledaju PPPB i Vojni odbor, a potom odobrava NAC. Nakon odobrenja, u postupak ide ovlast za pojedinačne projekte pod odgovornošću Odbora za investicije. “Zemlja/tijelo domaćin” (Host Nation) pojam je koji se odnosi na zemlju na čijem se teritoriju projekt provodi ili na NATO-ovu agenciju odnosno strateško zapovjedništvo odgovorno za njegovu provedbu, koje priprema zahtjev za ovlast i nakon što ga Odbor odobri, pristupa završnom nacrtu, dodjeli ugovora i provedbi. Ako se ne odluči drugačije, natječajni postupak provodi se s tvrtkama iz zemalja koje financiraju projekt. Nakon završetka projekta provodi se zajednička zaključna inspekcija kako bi se utvrdilo je li provedeni posao u skladu s izdanom ovlasti. Nakon što Odbor za investicije odobri izvješće o tome, ono se dodaje u NATO-ov popis (inventory). Daljnji financijski nadzor provodi se Certifikatom o konačnom financijskom odobrenju.

Kraće objašnjenje modela financiranja u NATO-u (NSIP, vojni proračun te civilni proračun)?
Prvo treba objasniti Financijsko upravljanje NATO-ovim programom investicija sigurnosti. Dakle, sustav financijskog upravljanja vezano uz NSIP temelji se na višenacionalnoj financijskoj kompenzaciji. Zemlja/tijelo domaćin izrađuje izvješća o predviđenim troškovima odobrenih projekata u svojoj odgovornosti. Na temelju predviđenih iznosa (od Odbora za investicije), Međunarodno osoblje donosi “razrez” iznosa koji treba snositi svaka od zemalja te koji svaka zemlja/tijelo domaćin ima primiti. Daljnji izračuni utvrđuju iznose uplata, valute te zemlju odnosno NATO-ovu agenciju koja će biti primatelj sredstava. S druge strane, civilni i vojni proračun donose se na godišnjoj razini, usporedno s kalendarskom godinom. Svaki se proračun priprema pod odgovornošću čelnika određenog NATO-ova tijela, a pregledava ga Odbor za proračun, sastavljen od predstavnika članica koje sudjeluju, a za provedbu ga odobrava NAC. Nakon odobrenja proračuna, čelnik NATO-ova tijela ima diskrecijsko pravo (ograničeno) za provedbu putem dodjele i trošenja novca u naznačene svrhe.

Koliki se iznos godišnje iskoristi na NSIP?
NAC godišnje odobrava krovni iznos za potrošnju koji 2015. iznosi 700 milijardi eura.

Koliki je hrvatski udio u financiranju NSIP-a te koliki je ukupan iznos koji je Hrvatska uplatila od pristupanja NATO savezu 2009. godine?
Republika Hrvatska trenutačno uplaćuje 0,3066 % proračuna NSIP-a, a ukupna je vrijednost projekata u Hrvatskoj 15,8 milijuna eura. Od ulaska u NATO Hrvatska je uplatila 3,6 milijuna eura.

Možete li opisati način provedbe Srednjoročnih planova resursa (Medium Term Resource Plan arrangements)?
Svake godine Odbor za resurse i planiranje predlaže NAC-u na odobrenje opsežni plan u kojem su određeni maksimalni iznosi za sljedeću godinu te parametre u kojima Odbor za proračun odnosno Investicije nadziru pripremu i provedbu svojih proračuna i programa.

Koliko se zajednički financiranih projekata trenutačno provodi u Hrvatskoj?
Trenutačno se provode tri velika projekta: adaptacija objekata za mirnodopski smještaj Razmjestivog komunikacijskog modula (DCM), NATINADS u Hrvatskoj te uspostava ASBE elementa u Kontrolno-izvještajnom središtu (CRC) u Hrvatskoj.

Koji su vodeći NATO-ovi projekti predviđeni u idućim godinama imajući u vidu nove izazove s kojima se NATO susreće?
Kao što je dokumentirano na samitima u Lisabonu, Chicagu (Obrambeni paket) i Walesu, s obzirom na promjenjivo geostrateško okruženje, čelnici u NATO-u redovito procjenjuju i ažuriraju sposobnosti nužne za provedbu cijelog spektra NATO-ovih zadaća. U skoroj će budućnosti biti važne inicijative poput Pametne obrane i Povezanih snaga. Nadalje, u fokusu NATO-a su i važne inicijative protiv improviziranih naprava, odnosno inicijative u svrhu poboljšanja sposobnosti zračnog odnosno pomorskog prijevoza, zajedničkih logističkih ugovora, raketni sustavi, cyber obrana te stabilizacija i obnova. Nadalje, NATO će inzistirati i na ključnim dugoročnim sposobnostima, posebice u segmentu informatičke nadmoći, s projektima za sposobnosti poput Umrežavanja misija (Federated Mission Networking), Zračnog C2, Združene obavještajne sposobnosti, Motrenja i izviđanja, Zemaljskog motrenja te NATO-ova zračnog motrenja i nadziranja (AWACS). Važnost će imati i projekti u potpori aktualnih NATO-ovih operacija i misija te Akcijskog plana za spremnost. Mnogi od navedenih programa osigurat će sposobnosti putem višenacionalnih ili zajedničkih financijskih aranžmana, dok će se drugi financirati iz uobičajenih mehanizama.

Koja je metodologija poslovanja za nacionalne kompanije putem projekata NSIP-a?
NATO Business Portal koncipiran je tako da vas vodi kroz poslovne prilike koje se nude u okviru NATO-a. Dostupan je na web-stranici: www.nato.int/cps/en/natohq/62249.htm. NATO u provedbi svoje misije ima raznoliku suradnju s industrijom. Mimo ugovorne i natječajne razine komunicira putem svojih agencija, konferencija, simpozija, okruglih stolova, seminara i dana posvećenih industriji. Strukturiranije odnose s industrijom NATO održava putem Savjetodavne grupe za industriju (NIAG) i Okvira za kooperativnu interakciju (FFC). Na ugovornoj razini suradnju reguliraju pravila vezana uz nabavu. NATO Business Portal prvi je korak prema olakšanom uvidu u industriju i pristupu raznim poslovnim prilikama s različitim NATO-ovim tijelima. Portal je platforma prema iscrpnijim informacijama i opisima koji se mogu naći na stranicama organizacija s njegova popisa. Hrvatsko predstavništvo pri NATO-u također je dobra adresa za razmjenu informacija i poslovne prilike te vam može pomoći u pogledu procedura, posebice za tekuće i buduće nabave.

Kako biste prokomentirali posjet predstavnika Odbora za investicije Hrvatskoj?
Izmijenili smo mnoga mišljenja i informacije te razgovarali o brojnim temama vezanim uz razvoj sposobnosti NATO-a i uloge Hrvatske u tome. Svaka država ima svoje posebne sposobnosti i one moraju biti poznate u sjedištu NATO-a kada donosimo odluke o njihovoj implementaciji. Sastanak je bio vrlo uspješan, uz veliku potporu Oružanih snaga Republike Hrvatske koje su bile organizator.

Krešimir MARAS, Prijevod: Dubravka MARIĆ, Foto: Domagoj VLAHOVIĆ