Kako bi sve vrste ubojitih sredstava, koje koristi Hrvatska vojska u procesu obuke, vježbi i bojnih gađanja, bile sigurne, ispravne i pouzdane brine se Odjel za nadzor ispravnosti i upravljanje sredstvima klase V (ubojitim sredstvima-UbS) Logističkog operativnog središta Zapovjedništva za potporu. Načelnik Odjela bojnik Mile Tomić ekipi Hrvatskog vojnika ispričao je kako je Odjel organiziran i koje su mu sve zadaće i misije

Premda se često važnost vojne vježbe, uz broj pripadnika koji na njoj sudjeluje, ocjenjuje prema broju i jačini ispaljenih projektila, nekako po strani ostaje činjenica da je svaki taj ispaljeni projektil prošao strogi sustav provjere ispravnosti, bilo da je riječ o puščanom metku ili pak o topničkom streljivu, minobacačkom, raketnom streljivu i/ili minsko-eksplozivnim sredstvima i artificijama.

Kako bi svako ubojito sredstvo, koje se koristi za potrebe obučnih aktivnosti, vojnih vježbi i bojnih gađanja u Oružanim snagama, bilo sigurno, ispravno i pouzdano brine se Odjel za nadzor ispravnosti i upravljanje sredstvima klase V (ubojitim sredstvima – UbS) Logističkog operativnog središta Zapovjedništva za potporu, a njegovi djelatnici zaduženi su za praćenje životnog vijeka svakog komada UbS-a, do utroška ili konačno njegova zbrinjavanja, ako ono postane iz bilo kojeg razloga neispravno i nesigurno za uporabu.

”Sam Odjel sastoji se od četiriju odsjeka – Odsjek za raketni UbS, Odsjek za klasični UbS, Odsjek za unutrašnja i vanjska balistička ispitivanja i Laboratorij za ispitivanje kemijske postojanosti baruta, goriva i maziva. Misija cijelog Odjela ispitivanje je ubojitih sredstava i produženje vijeka uporabe,” tumači nam načelnik Odjela bojnik Mile Tomić. Naime, svaki UbS ima svoj životni vijek i garantni rok i kad dosegne određene godine, sustavno se počinju raditi propisana ispitivanja za svaku vrstu streljiva za provjeru stupnja degradacije i/ili neispravnosti te u slučaju pozitivnih rezultata ispitivanja i produžetak vijeka uporabe.

Svako ispitivanje, kaže nam bojnik Tomić, ima nekoliko faza – prva je faza specijalistički nadzorno-tehnički pregled u samom skladištu u kojima se UbS čuva. Ondje djelatnici Odjela,u suradnji s djelatnicima vojnoskladišnih kompleksa, konkretno pirotehničarima, pregledaju klasični UbS, a raketni tehničari pomoću elektroničkih uređaja ispituju elektroničke sklopove na raketnom UbS-u. Vizualnim pregledom UbS-a utvrđuje se ima li na streljivu možda korozije ili bili kakve druge degradacije. Potom slijedi uzimanje uzoraka baruta za laboratorijska ispitivanja baruta i eksplozivnih komponenti. Kad se prikupe svi rezultati ispitivanja, Odjel ih analizira i donosni odluku je li isplativo provesti poligonsko nadzorno-tehničko gađanje.

”Nadzorno-tehničko gađanje kruna je svih ispitivanja, zadnja provjera ispravnosti bilo kojeg ubojitog sredstva od puščanog metka do rakete. Pješačko streljivo u većini se slučajeva ispituje u streljani ”Vrapčanski potok“, veliki kalibri i minobacačke mine i protuoklopne rakete na poligonu ”Eugen Kvaternik“ na Slunju, i na poligonu ”Zečevo“, a na poligonu ”Rt Kamenjak” streljivo i rakete za protuzračnu obranu,” objašnjava načelnik Odjela. Dodaje kako se ispitivanja balističkih značajki streljiva na poligonima na kopnu mogu provoditi cijelu godinu, dok se ona na moru provode najčešće krajem listopada ili studenog.

”Osiguranje tih poligona iziskuje dosta truda jer se mora zatvoriti i osigurati akvatorij do teritorijalnih voda pa su na takvim ispitivanjima angažirane gotovo sve sastavnice Hrvatske vojske, od HKoV-a, HRZ-a te HRM-a i pomorske policije te lučke kapetanije. Stoga se poligon ”Zečevo“ koristi načelno samo za provjeru balističikih značajki na ‘maksimalnom dometu’,” kaže bojnik Tomić.

Vijek trajanja

Koliki je uopće vijek trajanja UbS-a, pitamo bojnika Tomića, a on nam odgovara kako pješačko streljivo traje više od 30, a topničko i minobacačko oko 15 godina.

”No, vijek trajanja često se produljuje jer ne odlaze vitalni sklopovi pa se pojedini neispravni dijelovi mijenjaju,” napominje. Može, primjerice, doći do degradacije pirotehničkih smjesa u upaljačima pa se mijenjaju upaljači. Odluku o produžetku vijeka trajanja serije neke vrste UbS-a donosi Povjerenstvo sastavljeno od članova Ministarstva obrane, Glavnog stožera OSRH i samog Odjela za nadzor ispravnosti i upravljanje sredstvima klase V.

”Kad je to moguće, sve države produžuju vijek trajanja UbS-a jer je ono skupo, a veliki su i troškovi za uništavanje. No, jednako tako treba naglasiti da niti jedno streljivo ne može izići iz skladišta, neovisno o tome je li riječ o novom ili onom s produženim vijekom, a da ga pirotehničari ili raketni tehničari nisu pregledali i izdali certifikat da je to streljivo ispitano, ispravno i sigurno za transport i uporabu. Svaka profesionalna vojska mora biti uvježbana i spremna, a naša je misija da im osiguramo ispravno i pouzdano streljivo,” napominje bojnik Tomić. U slučaju bilo kakve neispravnosti, dodaje, piše se okružnicama Oružanim snagama da se streljivo zabranjuje.

Ovakav sustav nadzora ispravnosti UbS-a počeo se stvarati još 2000. i već se tad usuglašavao s NATO-ovim standardima. Idućih godina nabavljala se skupocjena oprema, a potom je počelo i opremanje uređajima za vanjska i unutarnja balistička ispitivanja.

”Naš plan bio je da kompletno streljivo u Oružanim snagama provjerimo do 2015. i 95 posto toga smo i uspjeli kad je riječ o klasičnom i raketnom naoružanju. Otkad smo uveli ovakav sustav ispitivanja i kontrole, nismo imali izvanrednih događaja sa streljivom,“ navodi bojnik Tomić.

Hrvatska vojska UbS čuva u četirima vojnoskladišnim kompleksima, a konačni cilj Odjela jest da se kompletan UbS čuva u ukopanim objektima s adekvatnom tehničkom zaštitom.

Skladištenje i čuvanje

”Takvi objekti imaju odlične uvjete za dugoročno skladištenje i čuvanje pričuva. Uz ukopane najbolji su i podzemni objekti koji se koriste za skladištenje i čuvanje perspektivnih pričuva. Takvi su objekti dobri jer u slučaju eksplozije nema prijenosa detonacije na susjedne objekte. Plan nam je do 2022., 2023., napustiti stare objekte i izgraditi nove, odnosno ako je to moguće, da se stari ukopani objekti dovedu u istu razinu zaštite kao ovi noviji,” kaže bojnik Tomić.

Osim što Odjel ispituje ispravnost pričuva raspoloživog UbS-a, zadužen je i za ispitivanje novonabavljenog UbS-a.

”Neovisno o certifikatu koji dobijemo na prijamu, prema kojem se UbS ne bi trebao ispitivati prvih pet godina, mi radimo usporedbu jesu li naši rezultati jednaki onima koje je dobio proizvođač,” kaže načelnik Odjela. Usto, Odjel daje potporu našim kontingentima koji odlaze u misije i operacije što znači da se svaki komad streljiva koji koriste pripadnici kontingenta kompletno pregledava i ispituje.

Sljedeća velika zadaća ovog Odjela, kaže nam njegov načelnik, jest zbrinjavanje viškova i neperspektivnih pričuva UbS-a.

”Dio našeg streljiva iz pričuve nije kompatibilno s onim NATO-ovim pa ga Republika Hrvatska kao članica NATO-a mora zbrinuti. Ako se radi o topničkom streljivu, ono se zbrinjava delaboracijom, odnosno rastavlja se na sastavne dijelove, a zanimljivo je da se ti dijelovi potom mogu prodati kao sekundarna sirovina. Naša Bojna za opskrbu tako godišnje od prodaje aluminija, mesinga, željeza za državni proračun uprihodi i više od milijun kuna. Ono što nam je skupo i neekonomično za delaboraciju, ide u vanjske tvrtke za zbrinjavanje,” objašnjava bojnik Tomić. Ističe i kako Odjel ima i jako dobru suradnju s civilnom policijom i akademskom zajednicom, ali i bilateralnu suradnju sa Slovenskom vojskom. Naime, Odjel radi mjerenja unutarnje i vanjske balistike, mjeri preciznost projektila na cilju te superbrzom termalnom kamerom utvrđuje ima li poremećaja kod gorenja baruta u raketama.

”Svakako se radi o izazovnom, zahtjevnom i dinamičnom poslu. Radimo nešto što radi jako malo vojski u svijetu jer se u svijetu tim poslom bave vojnotehnički instituti i tvrtke koje proizvode streljivo, no ponosan sam što smo sustav uspjeli dići na vrlo visoku razinu,” zaključuje na kraju bojnik Tomić.

---

Streljivo se prati od ulaska do izlaska iz sustava

U sklopu Logističkog operativnog središta Zapovjedništva za potporu djeluje i Bojna za opskrbu. Njezine su zadaće skladištenje, čuvanje i održavanje UbS-a u prvom stupnju. U svakom skladištu s UbS-om raspoređeni su pirotehničari tehničke struke i raketni tehničari. Zadaća je pirotehničara održavanje streljiva, ubojitih sredstava svih vrsta, dok raketni tehničari održavaju raketne sustave, protuoklopne i protuzrakoplovne. Oni pripadnicima Odjela za nadzor ispravnosti i upravljanje UbS-om prijavljuju prve nepravilnosti jer su, prema riječima bojnika Mile Tomića, već prve anomalije na sanduku znak da se nešto sa streljivom događa. U slučaju da se streljivo proglasi neispravnim, Odjel analizira može li se ono popraviti i je li popravak isplativ. Ako popravak nije isplativ ili ako streljivo nije za daljnju uporabu, donosi se odluka o otpisu, odnosno rješenje o rashodu. U tom slučaju ono se uništava ili spaljuje ili ako se otpiše veća serija, onda se jedan dio zbrinjava u tvrtkama u RH koje imaju tu sposobnost. Osim toga, pirotehničari su obučeni i osposobljeni za sanaciju svih tehničkih akcidenata u slučaju eksplozije u skladištu ili u slučaju prevrtanja vozila sa streljivom.

Raketni tehničari brinu se o ispravnosti raketa i cijelo vrijeme prate njihov životni vijek u suradnji s tehnologom i rukovateljem UbS-a (skladištarom). Svaka se serija prati dok zadnji metak ne utroši i/ili zbrine na propisan način, tek tad se zatvara dosje pojedine vrste i serije streljiva. Svako streljivo ima svoj dosje – od ulaska u oružane snage ili utroška odnosno zbrinjavanja.

Tekst: Martina Butorac

Foto: Tomislav Brandt i arhiva HVGI-ja

---

Brojke

30 godina vijek je trajanja puščanog streljiva

15 godina vijek je trajanja topničkog i minobacačkog streljiva