Vrhunski osposobljeni za sve izazove plovidbe Dravom

Uz pružanje potpore drugim snagama OSRH te doprinos snagama za NATO i EUBG prema preuzetim Ciljevima sposobnosti, Riječna bojna ima zadaće provođenja obuka za vojne specijalnosti koje rade na plovnim sredstvima, no prošla je godina s velikim poplavama koje su zahvatile Republiku Hrvatsku u prvi plan stavila još jednu iznimno važnu sposobnost Riječne bojne – sposobnost pružanja potpore civilnoj zajednici i pučanstvu u smanjenju posljedica poplava. Proveli smo dan s njima u plovidbi Dravom brodom “Šokadija” i redovitoj, za taj dan planiranoj obuci…

U jedinoj osječkoj vojarni, vojarni “Vrbik” smještenoj na obalama Drave, nalazi se Riječna bojna Inženjerijske pukovnije Zapovjedništva za obuku i doktrinu “Fran Krsto Frankopan”. Uz pružanje potpore drugim snagama OSRH u dodijeljenom području te doprinos snagama za NATO i EUBG prema preuzetim Ciljevima sposobnosti (NATO Capability Targets 2013 Croatia), Riječna bojna ima zadaće provođenja obuka za vojne specijalnosti koje rade na plovnim sredstvima, no prošla je godina s velikim poplavama koje su zahvatile Republiku Hrvatsku u prvi plan stavila još jednu iznimno važnu sposobnost Riječne bojne – sposobnost pružanja potpore civilnoj zajednici i pučanstvu u smanjenju posljedica poplava. Organizirani u protupoplavne namjenski organizirane snage (PPv NOS), pripadnici Riječne bojne su od 17. svibnja do 11. lipnja 2014. sudjelovali u obranama od poplava i saniranju njihovih posljedica, a sa svoja su četiri aluminijska čamca samo u prva tri dana elementarne nepogode na području Gunje i Rajeva Sela evakuirali više od 350 osoba. Osim u takvim, izvanrednim situacijama, pripadnici te postrojbe priskaču i kad je potrebna potpora i pomoć civilnim strukturama vezano uz traganje i spašavanje (Služba 112), redovito surađuju s Carinom, MUP-om i vatrogascima, pružaju pomoć i potporu kod ograničavanja ekoloških akcidenata na vodenim putovima. 

Dok nas provodi kroz malu, lijepo uređenu vojarnu “Vrbik” građenu nakon Domovinskog rata i završenu 1998. godine, satnik Ivica Miložić, zapovjednik Riječne bojne, naglašava kako je svrha i zadaća postrojbe pružanje potpore u prvom redu Inženjerijskoj pukovniji, i to u pokretljivosti i svim onim snagama koje zahtijeva, a s obzirom na to da raspolaže odlično opremljenom radionicom i visokoobučenim djelatnicima, Riječna je bojna sposobna pružiti uslugu bilo kakvog održavanja vezanog uz tehniku i opremu za aktivnosti na vodi i oko vode. “Imamo ophodni brod, brze brodice ‘Arimar’ s izvanbrodskim motorima Honda 50 KS i Johnson 40 KS i pet velikih aluminijskih čamaca (ALDČ). Spadamo u 3. skupinu PPv NOS-a i to su sredstva koja koristimo u protupoplavnim aktivnostima,” objašnjava satnik Miložić. Donedavno su se susretali s problemom mobilnosti svojih plovila i njihovim brzim transportiranjem na mjesta gdje su potrebna, no i taj je problem riješen. “Kad zatreba, gdje zatreba, mi sudjelujemo sa svojim snagama i sredstvima te svom pratećom opremom koja ide uz to i deset ljudi koji sve to opslužuju. Što se tiče poplava i aktivnosti vezanih uz njih, mi smo vrhunski ustrojeni, imamo ispravna sredstva, imamo vozila, kratke prikolice, imamo sve što treba i u vrlo kratkom vremenu, unutar 24 sata, spremni smo izići na teren u bilo kojem dijelu Republike Hrvatske,” ističe zapovjednik Riječne bojne dok se ukrcavamo na OB 93, brod “Šokadija” koji će sudjelovati u plovidbi Dravom i redovitoj, za taj dan planiranoj obuci koju smo pratili.

Riječ je bila o obuci i demonstraciji aktivnosti koje u svakoj plovidbi rade posade broda, a u združenoj plovidbi triju plovnih jedinica, uz brod “Šokadija sudjelovale su dvije brodice – “Arimar” i ALDČ. Pripadnici Riječne bojne su tako, ploveći uzvodno i nizvodno Dravom, proveli vježbu brzog spuštanja jarbola što je posebno bitno pri plovidbi uz povećane vodostaje kad brod mora prolaziti ispod mostova, kabela dalekovoda, čeličnih užeta i sl. Slijedila je vježba obaranja sidra, tj. sidrenja, nakon čega su ronioci proveli aktivnost podvodnog pregleda dijela brodskog trupa i propulzije te pregled vratilnih vodova, nosača vratilnih vodova, pregled propelera i pera kormila. Poručnik bojnog broda Boris Majer, zapovjednik Satnije riječnih brodova, objašnjava: “Ronioci obavljaju pregled kako bi se ustanovilo stanje podvodnog dijela broda, ima li obraštaja, algi, školjki i sl., a vratilni sklop, propeleri i nosači vratila kontroliraju se da ne bi bilo nekog nanosa materijala, užeta, mreže ili žice koji bi onemogućivali pravilan rad.” Taj je dio zadaća posebno složen jer je vidljivost u rijeci iznimno slaba i pregled se obavlja opipavanjem. Poručnik bojnog broda Majer objašnjava: “Ronioci imaju iskustvo, brod im je poznat, a sa zadaćom se upoznaju tijekom pripreme za zaron, kroz shemu brodskog trupa gdje im se shematski pokazuje gdje se što nalazi i na što moraju obratiti pažnju. Takva detaljna priprema, ali i redovita uvježbavanja aktivnosti, posebno su važni upravo zato što pregled rade pipanjem jer je vidljivost u vodi gotovo nikakva.”
Demonstracija posade broda obuhvatila je, uz ostalo, i borbenu uzbunu te demonstraciju uvježbanosti posade PZ topa 20/1 M71 koja je provela pripremu, rad i ciljanje površinskog cilja po lijevom i po desnom boku tijekom plovidbe broda, kao i porinuće, opremanje i plovidbu pomoćnog čamca koji se koristi u brojnim situacijama.


Tijekom velikih prošlogodišnjih poplava u Vukovarsko-srijemskoj županiji, pripadnici Riječne bojne sudjelovali su od 17. svibnja do 11. lipnja u obranama od poplava i pomoći u otklanjanju njihovih posljedica. S četiri su aluminijska čamca u samo prva tri dana na području Gunje i Rajeva Sela evakuirali više od 350 osoba te sudjelovali u spašavanjima stoke i sitnijih životinja, a poslije i u izvlačenju uginulih životinja. U tom su vremenu posade i čamci Riječne bojne sudjelovali i u prijevozu djelatnika FINA-e koji su praznili bankomate po Gunji, evakuirali su dokumentaciju, računala i ostalu opremu koja je vlasništvo Carine, a nalazila se na pograničnom prijelazu Gunja. Tijekom gradnje prednasipa na području Rajeva Sela, pripadnici Riječne bojne sudjelovali su s gumenom brodicom “Arimar” u svrhu izviđanja izgradnje, mjerenja dubine sonarom i prijevoza ključnog osoblja na mjesto izgradnje.


Napisala i snimila Lada Puljizević