Široko područje francuskih interesa i operacija zahtijeva dug doplov i autonomiju ratnih brodova, što znači da su im nužna velika, svestrana i kvalitetna plovila za logističku potporu. Rješenje je pronađeno u europskoj suradnji…

Europska Organizacija za združeni razvoj naoružanja (Conjointe de Coopération en matière d’Armement – OCCAR) objavila je 30. siječnja da je u ime francuske državne agencije za obrambenu nabavu (Direction Générale de l’Armament – DGA) naručila četiri nova broda za potrebe francuske mornarice. Riječ je o višenamjenskim plovilima za logističku potporu (Logistic Support Ship – LSS), čija će ukupna vrijednost iznositi 1,7 milijardi eura, uključujući i održavanje svakog broda u prvih šest godina operativne uporabe. Brodove će isporučiti dvije tvrtke sa sjedištem u Francuskoj: industrijski konglomerat Naval Group i brodogradilište Chantiers de l’Atlantique. Dakle, na prvi je pogled riječ o internom, francuskom poslu, no već OCCAR-ovo posredništvo pokazuje da će projekt biti međunarodnog karaktera. Ni dizajn plovila neće biti autohton, nego će se temeljiti na projektu brodogradilišta Fincantieri koje za talijansku mornaricu gradi LSS “Vulcano”. Taj brod porinut je 22. lipnja 2018. i očekuje se da će u operativnu uporabu ući do kraja 2020. godine. Talijani planiraju još jedan, ali precizni terminski planovi još nisu poznati.

Širom svijeta

Francuska ratna mornarica nove će LSS-ove u operativnu uporabu uvoditi postupno. Njima će zamijeniti tri aktualna opskrbna broda tankera klase Durance te tako realizirati program FLOTLOG (FLOTte LOGistique). Durance je prilično stara klasa, izgrađena u Francuskoj: prvi brod, nazvan “Durance”, porinut je 1973., u operativnoj je uporabi bio od 1976., a 1999. prodan je Argentini i otad nosi ime A.R.A. “Patagonia”. Drugi, “Meuse”, umirovljen je 2015., a “Var”, “Marne” i “Somme” još su aktivni u Francuskoj, s tim da je potonji i najmlađi, a u uporabu je ušao 1990. godine. U klasi je još i HMAS “Success”, izgrađen u Australiji za tamošnju mornaricu, te “Boreida” i “Yunbu”, nešto manje inačice za saudijsku mornaricu. Tijekom uporabe u francuskoj mornarici brodovi su dali doprinos u brojnim važnim operacijama širom svijeta, od Sredozemlja do Tihog oceana. Najvidljiviji su bili služeći u udarnim skupinama s nosačima zrakoplova – nekad nosačima “Foch” i “Clemenceau”, a danas “De Gaulle” – te nosačima helikoptera klase Mistral. Široko, ali zaista široko područje francuskih interesa i operacija zahtijeva dug doplov i autonomiju ratnih brodova, što znači da su im nužni svestrani i kvalitetni LSS-ovi. Nova klasa moći će nositi i tekući i čvrsti teret, dizelsko gorivo, gorivo za mlazne motore aviona i helikoptera, svježu vodu, hranu, streljivo, pričuvne dijelove, kao i pružati različite oblike potpore francuskom brodovlju te mornaričkim, mornaričko-pješačkim i drugim postrojbama.

Prema trenutačnim projekcijama, prva dva broda trebaju biti isporučena do 2025., treći do 2027., a četvrti 2029. godine. Kako navodi francuski portal La Tribune, program FLOTLOG traži sposobnosti istodobne lančane potpore udarnoj skupini oko nosača zrakoplova te jednoj ili dvjema amfibijskim skupinama, odnosno skupinama za zaštitu pomorskog prometa i to tijekom 60 dana / 15 000 km. Brodove će opsluživati 130 članova posade, a moći će smjestiti još 60 putnika. Osim francuskih, davat će potporu savezničkim i drugim združenim operacijama. Imat će dvostruki trup, čija će konstrukcija biti usklađena s propisima o zaštiti okoliša, te će pružati odgovarajuću zaštitu opasnom, odnosno eksplozivnom teretu. Istodobno će dvama brodovima (uključujući nosač) osiguravati dopunu goriva te smještati i podupirati djelovanje helikoptera i besposadnih letjelica.

Značajke i naoružanje

Što se tiče glavnih sposobnosti i značajki, na stranici brodogradilišta Chantiers de l’Atlantique stoji da će francuski brodovi biti dugi 194 m te široki 27,4 m. Pune istisnine 31 000 tona, (podatak francuskog RM-a) moći će nositi 14 870 tona tereta, koji će zauzimati prostor od 13 000 kubnih metara. Snaga pogonskog sustava iznosit će 24 megavata. Što se tiče naoružanja, spominju se Naval Groupov sustav za upravljanje borbom Polaris i topovi od 40 mm. Ostali detalji o francuskim brodovima za logističku potporu nisu još službeno objavljeni ili definirani, no korisno je baciti pogled na podatke o talijanskoj inačici (v. tablicu). U oči upada da će francuski brodovi biti tri i pol metra širi i imati gotovo 4000 tona veću punu istisninu.

Problematikom naoružanja za francuski FLOTLOG (ono je ipak u drugom planu za takve brodove), još se u listopadu 2018. pozabavio portal Navy Recognition, koji je naveo da bi LSS-ovi uz mornarički top mogli imati i lansirne sustave. Urednik Xavier Vavasseur uputio je proizvođačima konkretne upite o njihovim prijedlozima: francuski Nexter i Thales istaknuli su top Naval RAPIDFire, talijanski Leonardo tri inačice topa MARLIN, njemački Rheinmetall top Oerlikon Millenium Naval Gun, a britanski BAE Systems top Bofors 40 Mk4. Paneuropski MBDA (Airbus, BAE Systems, Leonardo) predložio je dvocijevni PZO lanser kratkog dometa SIMBAD RC za projektile Mistral.

Ništa od domaćeg

Uz Francusku, jedine europske članice NATO-a koje imaju ili barem formiraju udarne skupine oko nosača zrakoplova jesu Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija. Kao što je navedeno, Italija problem modernih brodova za potporu tim skupinama rješava vlastitim brodograđevnim kapacitetima, ali njezina zona interesa na plavom moru manje je prostrana i udaljena od matice nego kod ostalih dviju zemalja. Na iznenađenje, pa i zaprepaštenje onih kojima je britanska brodogradnja prirasla srcu, Britanci su problem nabave tih brodova riješili uz pomoć južnokorejskog Daewooa i tako je nastala klasa Tide. Dva su broda (RFA “Tidespring” i RFA “Tiderace”) već u operativnoj uporabi, a dva (RFA “Tidesurge” i RFA “Tideforce”) taj će status dostići uskoro. Činilo se da Francuska neće poći tim putem, nego da će usvojiti vlastiti koncept. Još 2011., dakle dvije godine prije no što je u kolovozu 2013. objavljen državni plan o nabavi brodova u sklopu FLOTLOG-a, DCNS (današnji Naval Group) i STX France predstavili su BRAVE (Bâtiment RAVitailleur d′Escadre), višenamjenski koncept logističkog broda (v.: Moderni logistički brodovi, HV, br. 503). Taj je koncept smatran sigurnim favoritom, ali u međuvremenu je došlo do tektonskih promjena na tržištu: STX je 2016. bankrotirao. Većinski južnokorejski vlasnici povukli su se i brodogradilište je stavljeno na prodaju. Nakon brojnih dogovora i pregovora, iskristalizirala se nova vlasnička struktura: pola kontrolira talijanski Fincantieri (većinom u državnom vlasništvu), a ostali su glavni vlasnici Francuska Republika (34,34 %) i DCNS (tvrtka koja je također dijelom u državnom vlasništvu) s deset posto. Brodogradilištu je vraćeno izvorno ime Chantiers de l’Atlantique. U takvom je odnosu snaga jasno da bi zainteresiranim stranama najisplativije bilo da svaka da doprinos u FLOTLOG-u.

Brza potvrda

Rješenje raspleta pojavilo se još krajem listopada 2018. godine. Francuski i talijanski dužnosnici tad su potpisali ugovor o suradnji na projektu FLOTLOG pod kapom OCCAR-a, istaknuvši da je sličan bilateralni koncept već uspješno primijenjen kod višemisijskih fregata FREMM i sustava za protuzračnu obranu FSAF (Famille des systèmes Surface-Air Futurs / Famiglia dei sistemi Superficie-Aria Futuri). Za konačnu potvrdu dogovora trebalo je čekati samo tri mjeseca.

Dakle, kao osnova za francuske logističke brodove uzet će se gotovi koncept iz Italije, gdje će se graditi i modul pramčanog dijela trupa četiriju plovila. Ostatak posla preuzet će francuski brodograditelji u Saint-Nazaireu, dok će se druge tvrtke iz te zemlje (DCNS, Thales i ostali) pobrinuti za većinu potrebne opreme, senzore i naoružanje. Naravno, sve će strane surađivati na konačnom definiranju svih brodskih značajki, sposobnosti i sustava. Kako za specijalizirani francuski portal Mer et Marine navodi analitičar Vincent Groizeleau, francusko napuštanje autohtonog koncepta može se objasniti na dva načina. Prije svega, to je politička odluka kojom Francuska pokazuje želju za učvršćenjem europske obrambene suradnje. Kao drugo, adaptacija već gotovog dizajna donosi znatnu uštedu u odnosu na potpuno novi dizajn. Ta ušteda omogućuje izgradnju četiriju brodova, a smanjenja u francuskom proračunu neko su vrijeme držala broj brodova na ipak nedovoljna tri. Kako je danas moderno reći, na pomolu je klasična win-win situacija za sve.

Domagoj VLAHOVIĆ