U današnje vrijeme vrlo je aktualna tema položaj i prava žena u socijalnom okruženju. Ravnopravnost spolova jedno je od načela modernog demokratskog društva. Ogledalo razvoja demokracije društva predstavlja i status žena u svim strukturama društvene zajednice, pa tako i u oružanim snagama neke države

U organizaciji i radu NATO saveza važno mjesto zauzima i područje kojem je primarni interes uloga žene u oružanim snagama. Kako se NATO sastoji od oružanih snaga različitih zemalja, tako se razlikuju uvjeti službe i karijere žena u pojedinim vojskama. Razlike su bile velike prijašnjih godina, dok se modernizacijom i razvojem društva modernog vremena one sve više smanjuju. Danas u zapovjedništvu NATO-a, u Bruxellesu, postoji i poseban ured Odbora za žene u NATO snagama.

 

Žene u NATO snagama
Još je daleke 1961. godine u Kopenhagenu održana prva NATO konferencija žena, viših časnica u savezničkim snagama. Svoje predstavnice na konferenciju su uputile Danska, Norveška, Nizozemska, Velika Britanija i SAD. Konferenciju je organizirala Danska atlantska asocijacija, a temeljna problematika koja se tada razmatrala bila su pitanja statusa, organizacije, uvjeta zapošljavanja, razvoj karijere i mogućnosti žena u savezničkim oružanim snagama. Predstavnici su završili konferenciju usvajanjem rezolucije i dokumenta koji su izražavali nastojanja o održavanju budućih konferencija u određenim i planiranim vremenskim intervalima. Predloženo je da to bude jedaput godišnje. Ujedno je izražena želja da NATO i nacionalni autoriteti razmotre zapošljavanje i angažiranje žena u širim razmjerima unutar nacionalnih vojnih službi a u interesu savezničkih snaga. Petnaestak godina kasnije, točnije 19. srpnja 1976. godine, NATO-ov vojni odbor formalno je postao Odbor za žene u NATO snagama (CWINF – Committee on Women in the North Atlantic Treaty Organization Forces). U ožujku 1997. Ured je smješten u zapovjedništvu NATO-a u Bruxellesu, a cilj mu je bio potpora funkcioniranju Odbora kao i predstavljanje točke za kontakt za široki spektar razmatranih područja problematike žena kao vojnog osoblja u NATO snagama.
Tijekom godina, uloga i potencijal žena u oružanim snagama dobio je na važnosti u političko-vojnom miljeu. Zadaća Odbora za žene u NATO snagama jest savjetovanje NATO vodstva i nacija članica u svezi sa svim pitanjima koja se javljaju u svezi sa ženama u savezničkim oružanim snagama. Njegov glavni cilj je promocija i razvijanje najučinkovitijeg angažiranja žena u odori i njihovom razvoju karijere. Uvažavajući takva nastojanja, Odbor djeluje i kao središte za razmjenu informacija i iskustava između “NATO nacija”. Osim toga, prati se uloga i status žena u oružanim snagama država članica ili država kandidata za članstvo u NATO-u.

Odbor je u prvom redu savjetodavno tijelo vezano za status i ulogu žena u oružanim snagama i sastaje se formalno jednom godišnje sa službenim predstavnicima i promatračima svih zemalja članica. Svake druge godine konferencija se održava u zapovjedništvu NATO-a u Bruxellesu kako bi se obnovila povezanost s najvišim vojnim autoritetima u NATO-u i s Vojnim odborom NATO-a. Podaci iz 2005. godine pokazuju da 25 od 26 “NATO nacija” članica imaju svoje predstavnike u Odboru. Island ne sudjeluje od kada nema svoje vlastite oružane snage.
Odbor radi kroz tri pododbora od kojih se svaki bavi posebnom problematikom: popunjavanje i zapošljavanje, uvježbavanje i razvoj te kvaliteta života. (Organizacija Odbora za žene u NATO snagama prikazana je u shemi br. 1).
Popunjavanje i zapošljavanje – unapređuje i poboljšava mogućnosti službe u popuni, zapošljavanju, zadržavanju u službi i napredovanje žena u sveukupnim NATO oružanim snagama. Uvježbavanje i razvoj – osigurava da žene u odori imaju jednake osobne i profesionalne mogućnosti razvoja u svim aspektima karijere kao i njihovi muški kolege. Kvaliteta života – Osigurava da žene u odori budu potpuno prihvaćane, profesionalno priznate, poticane i s mogućnošću razvoja, kako osobnog tako i profesionalnog, te zaštita jednakog (ravnopravnog) tretmana.

Svaki pododbor je forum za aktivnu razmjenu informacija svih predstavnika. Razmjenom informacija i naučenih lekcija izbjegava se “ponovno otkrivanje tople vode”. Usporedbom statusa i razmatranjem svih pitanja vezanih za žensko vojno osoblje te udruživanjem informacija, iskustava i budućih izazova, rad Odbora usmjerava se prema specifičnim i novim ciljevima. Kako bi se sve aktivnosti provodile u skladu s aktualnom situacijom, Odbor je također proširio kontakte prema 20 partnerskih nacija i sedam nacija članica Mediteranskog dijaloga. Status i uloga žena razlikuju se u pojedinim nacionalnim oružanim snagama. Ta je razlika bila izraženija prijašnjih godina, no u novije vrijeme u svim vojskama svijeta raste broj žena, kao i broj vojnih mjesta na koje se žene raspoređuju. U suvremenim vojskama svijeta više gotovo i nema ograničenja vezanih za posebne dužnosti koje može obnašati žena. U tome prednjače vojska SAD-a i Kanade, ali i drugih država u kojima žene imaju jednaka prava i dužnosti kao i njihove muške kolege. Čak i u zemljama u kojima je dugo vladala tradicija podređene uloge žene u društvu stvari se mijenjaju tako da su, na primjer, u Jordanu žene, između ostalog, i instruktori borilačkih vještina u oružanim snagama, u Turskoj se povećava broj žena časnica, itd.

Oružane snage Republike Hrvatske jedan su od dobrih primjera modernog pristupa ulozi žena u odori. Od samog nastanka, OSRH svojim zakonima i pravilnicima ne prave razliku između muškaraca i žena, djelatnika postrojbi i ustrojbenih cjelina na svim razinama. Primjeri su brojni, a jedan od njih je i činjenica da su i u prvom naraštaju izobrazbe vojnih pilota žene ravnopravno, sukladno rezultatima selekcije i klasifikacije, postale kadeti i uspješno završile školovanje. Taj se pozitivan primjer nastavljao dalje i u idućim naraštajima kadeta vojnih pilota, kao i kadeta za ostala časnička zvanja u oružanim snagama.
Status žena u oružanim snagama rezultat je njihove uloge u razvoju društva i borbe za visoke ciljeve demokracije. U Hrvatskoj povijesti brojni su primjeri sudjelovanja žena u obrani domovine zajedno s muškarcima. I Domovinski rat je jedan od primjera gdje su žene aktivno sudjelovale u obrani, u jednakim uvjetima kao i muškarci. Za vrijeme rata u Hrvatskoj, žene su sudjelovale s otprilike 4,5% u ukupnom broju branitelja. Raspon godina bio je uglavnom od 25 do 45 godina. U ratnim djelovanjima, kao pripadnice oružanih snaga, smrtno je stradala 51 žena, uglavnom kao pripadnice pješačkih postrojbi. Kao pripadnice oružanih snaga Republike Hrvatske obnašale su dužnosti u gardijskim postrojbama, pješačkim postrojbama, vojnoj policiji, postrojbama veze, postrojbama specijalne namjene, izvidničkim postrojbama, topništvu, inženjeriji, sanitetu, mornarici, zrakoplovstvu, obučnim središtima i dr., dakle u širokom spektru poslova i zadaća (Štefan, Bender-Horvat, Tišlarić 2001.).

Pokazatelj modernog sustava obrane je Zakon o službi u oružanim snagama koji ne pravi razlike u prijamu na radna mjesta u sustavu kao, i razvoju karijere između muškaraca i žena, osim što žene za prijam u djelatni vojni sastav ne moraju imati reguliranu vojnu obvezu. U svim ostalim pitanjima, od ulaska u oružane snage, preko postupka selekcije i klasifikacije, obuke i školovanja do obnašanja dužnosti i napredovanja, zakonske regulative izjednačavaju muškarce i žene. Sukladno suvremenim kretanjima u svjetskim vojnim institucijama, Hrvatska od samog početka ima napredan i primjeren Zakon o službi i ostale zakonske akte kojima se omogućuju jednaka prava i mogućnosti. Tim smo zakonima među naprednijim vojskama u svijetu. Razvoj demokracije u društvu mijenja poglede šire javnosti o ženama u odori, tako da je sve veći broj žena kandidata na natječajima za prijam u službu.
Kako bi se osigurali jednaki uvjeti i mogućnosti za sve djelatnike u sustavu, Ministarstvo obrane je unatrag nekoliko godina osnovalo i Odbor za ravnopravnost spolova pri kadrovskom savjetu Ministarstva. Predsjednik odbora je pomoćnik ministra za ljudske resurse, a članovi odbora su predstavnici ustrojbenih cjelina Ministarstva i oružanih snaga Republike Hrvatske. Odbor aktivno radi, a na svojim redovitim i izvanrednim sastancima razmatra pitanja u svezi s ravnopravnosti spolova u našem sustavu. Osim redovitih aktivnosti, razmatraju se i sve eventualne prijave i potencijalni problemi. Odbor osim toga izrađuje i redovita godišnja izvješća o svom radu i stanju u MORH-u i OSRH koja upućuje Vladi i Saboru. Mogu mu se obratiti žene i muškarci koji smatraju da su u razvoju svoje karijere kao i u obnašanju službe neopravdano zakinuti na temelju spolne diskriminacije.

Posljednjih je godina vodeća tema sudjelovanje žena u mirovnim operacijama u kojima sudjeluje NATO. Žene sudjeluju u operacijama na svim područjima u kojima su uključene NATO snage. I u pitanju sudjelovanja žena u operacijama održavanja mira Hrvatska može dati mnogo pozitivnih primjera i iskustava jer su žene aktivno angažirane u operacijama NATO-a i UN-a u kojima sudjeluju oružane snage Republike Hrvatske, i to kao dragovoljci.

Svjetlana DORIČIĆ