Prava i pravodobna informacija može nas smiriti, a kriva uznemiriti. Ljudi u stresu teže misaono funkcioniraju pa važne informacije treba često ponavljati i jasno komunicirati…

Jesam li normalan/a?

Potresi koji su nas pogodili neuobičajeni su i nenormalni stoga je normalno da su naše reakcije na njih burne te da reagiramo i tjelesno i emocionalno. No, normalno je i ako su naše reakcije neko vrijeme potisnute. Važno je dopustiti sebi, ali i ljudima u svojoj okolini, da imaju svoje reakcije te da ih prihvatimo, jer nema pravila kako se treba (ili ne treba) osjećati, misliti i postupati. Drugim riječima, gotovo sve je normalno. Također, budite spremni na burne reakcije ili iritabilnost sebe i drugih; nemojte se zbog toga uznemiravati, recite drugoj osobi da znate da mu/joj je teško i da je uplašen/a, pustite da prođe osjećaj i kasnije razgovarajte.

Koje su uobičajene reakcije nakon stresnih i traumatskih iskustava?

Postoji niz uobičajenih reakcija nakon stresnih događaja:

• tjelesne: drhtanje, lupanje srca, glavobolja, umor, gubitak teka, bolovi, teškoće sa spavanjem
• emocionalne: tjeskoba, nelagoda, strah, tugovanje, plač, ljutnja, bijes, razdražljivost, osjećaj srama ili krivnje zbog nekih svojih (ne)postupanja (npr. krivnja zato što sam ja dobro, nisam ništa izgubio/la, preživio/la sam)
• ponašajne: pretjerano burno reagiranje na naizgled sitnice koje se odvijaju u našoj okolini, trzanje i reagiranje na svaki zvuk ili vibraciju
• kognitivne (misaone): dezorijentiranost, zaboravljanje što se dogodilo, zbunjenost, nesposobnost donošenja jednostavnih odluka (npr. kamo ići, što prvo obaviti…).

Zašto mi se to događa i što ću činiti?

Tijekom stresne situacije dolazi u tijelu do snažnog oslobađanja energije koja nas tjera na borbu ili bijeg i omogućava nam ih. U takvim je situacijama važno osloboditi tu energiju iz tijela, potrošiti je obavljajući fizičke aktivnosti – vježbajte, hodajte što više, radite kućanske poslove, odnosno bilo koju aktivnost koja će aktivirati mišiće. Ti neugodni osjećaji koje doživljavamo normalna su reakcija i od njih ne treba bježati niti ih treba potiskivati. Oni nisu znak slabosti, nego normalne reakcije na traumu. Stoga, ako osjećate potrebu za plakanjem, plačite, ako osjećate potrebu za smijanjem se, smijte se.

Recite drugima što vam se dogodilo, prepričavajte kad god vam odgovara detalje koje ste doživjeli, kako ste se osjećali, što ste pritom mislili, kako ste se ponašali, a isto tako budite spremni saslušati tuđe doživljaje, osjećaje i reakcije te ih prihvatite bez procjenjivanja ili optuživanja. Kroz takve razgovore dajemo smisao traumatskom događaju te sprečavamo njegove dugotrajne posljedice.  Imajte na umu da prazne fraze poput “Glavno da si preživio” ili “Sve će biti dobro” najčešće ne pomažu nikome te se od njih pokušajte suzdržati i zamijeniti ih konkretnim, pojedinačnim stvarima koje vrijede za tu osobu, npr. “Sjećaš se kako si već preživio ono… pa si se oporavio”, ili “Tu su susjedi koji ti mogu popraviti to i to…” Konačno, ostanite povezani s drugim ljudima, uživo ili telefonski. Dobro je naći se s nekim, makar samo i šutjeli, jer nam drugi ljudi daju osjećaj sigurnosti.

Infodemija – previše informacija ili krive informacije?

Informirajte se na relevantnim i točnim izvorima i, ako je moguće, provjerite informacije na više strana. Prava i pravodobna informacija može nas smiriti, a kriva uznemiriti. Ljudi u stresu teže misaono funkcioniraju i važne informacije treba često ponavljati i jasno komunicirati. Svedite gledanje i slušanje vijesti na najmanju mjeru, onoliko koliko je dovoljno da budete informirani, ali spriječite nepotrebno uznemiravanje. I ključno, deinstalirajte aplikacije za potres – one su napravljene da služe kao pomoć seizmolozima, a ne nama! One nam daju i lažni osjećaj kontrole jer ne javljaju kad potres dolazi nego kad je prošao. Osim toga, usmjeravaju nam pažnju na svako drhtanje tla, čak i kad mi sami možda ne bismo ni primijetili te svaki put ponovno aktiviraju stresnu reakciju u našem organizmu. Budite pažljivi i oprezni prilikom korištenja društvenih mreža – ne širite neprovjerene i uznemirujuće vijesti te ne nasjedajte na sve vijesti koje napišu drugi.

Kako se brinuti za sebe?

Za početak, ne prisiljavajte se na donošenje velikih odluka, dajte si vremena jer u krizi se ne razmišlja trezveno. Ne optužujte se za odluke koje ste donijeli. Bile su donesene pod pritiskom i vjerojatno su najbolje moguće koje ste mogli donijeti u toj situaciji i u tom trenutku. Pokušajte se prisiliti na redovito uzimanje obroka, onako kako ste i ranije činili. Nastojte ne konzumirati više kave, cigareta, alkohola. Vašem je organizmu sad potrebna sigurnost i rutina, u svim aspektima. Nadalje, praktična pomoć ljudima u krizi iznimno je važna. Ne sramite se i ne ustručavajte se potražiti pomoć, bilo da se radi o razgovoru ili o praktičnoj pomoći (npr. pričuvati dijete, kupiti namirnice, donijeti lijek i slično). Ipak, nemojte padati u bespomoćnost, što god možete napravite sami. Na taj ćete se način osjećati i dalje sposobnim, korisnim te vratiti osjećaj kontrole i samoefikasnosti. Kad god možete duboko udahnite i izdahnite – time dajete svojem tijelu signal da se može opustiti. Sjetite se da sve prolazi pa će proći i ova kriza.

Kad je ipak potrebno potražiti pomoć stručnjaka?

Sve su reakcije nakon potresa normalne prvih mjesec-dva od prestanka stresne situacije te bi se kroz to vrijeme trebale postupno smirivati. Ako se reakcije ne smiruju nakon šest do osam tjedana te primijetite li promjene u ponašanju ili reagiranju kod sebe ili svojih bližnjih, potrebno je kontaktirati sa stručnjakom. Ipak, imajte na umu da za osobe koje žive u središnjoj Hrvatskoj stresna situacija još uvijek nije u potpunosti završila, odnosno potresi se, iako slabiji i u sve većim vremenskim razmacima, i dalje događaju. Stoga dajte sami sebi vrijeme za prilagodbu na suživot s potresima. Ako seizmolozi navode da je Zemlji potrebno i do jedne godine smirivanja nakon razornog potresa, zašto požurivati nas same u istom procesu?

Sve su reakcije nakon potresa normalne prvih mjesec-dva od prestanka stresne situacije te bi se kroz to vrijeme trebale postupno smirivati

Tijekom stresne situacije dolazi u tijelu do snažnog oslobađanja energije koja nas tjera na borbu ili bijeg i omogućava nam ih. U takvim je situacijama važno osloboditi tu energiju iz tijela, potrošiti je obavljajući fizičke aktivnosti…

Budite pažljivi i oprezni prilikom korištenja društvenih mreža – ne širite neprovjerene i uznemirujuće vijesti te ne nasjedajte na sve vijesti koje napišu drugi

Marta Šoljić

Foto: Arhiva HVGI-ja