U HRM-u su u ovom trenutku najvažniji ljudi i njima ću posvetiti posebnu pozornost. Ispaljivanje protubrodske rakete najbolji je pokazatelj kako smo posljednjih 20 godina održavali sustave i prenosili znanje, sposobnosti i vještine na mlađe generacije. To će nam biti jedna od glavnih zadaća i ubuduće. Znanje, stručnost, sposobnost i vještine bit će glavno mjerilo profesionalnog razvoja pripadnika HRM-a….

Komodor Predrag Stipanović od 1. je veljače zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, a na tu je dužnost došao s mjesta načelnika Stožera i zamjenika zapovjednika HRM-a. Od 1991. aktivni je pripadnik mornarice i sudionik Domovinskog rata, a prva dužnost koju je obnašao bila je raketno-topnički časnik na RTOP-u 21 Šibenik, na brodu na kojem je kasnije bio i zapovjednik. Tijekom posljednjih desetak godina završio je Ratnu školu “Ban Josip Jelačić”, a prije toga i Mornaričku stožernu školu na prestižnom američkom Naval War Collegeu u Newportu te je, kao vrsni časnik i iskusan pomorac, obnašao niz vodećih dužnosti.

Nedavno je uspješno izvršeno ispaljivanje protubrodskih raketa. Koja je važnost te aktivnosti i kako ocjenjujete provedbu?
Kao zapovjednik HRM-a, a ujedno i zapovjednik nadzorno-tehničkog gađanja, iznimno sam zadovoljan znanjem, sposobnostima i vještinama koje su naši ljudi pokazali. Bio je prisutan veliki entuzijazam brodskih posada i posada raketnih bitnica kao i tehničkog osoblja koje je dalo veliki doprinos u pripremi raketa. Bila mi je velika čast, kao čovjeku koji je zadnji ispalio raketu 1994. s RTOP-a Šibenik, ali i velika odgovornost s obzirom na to da je sustav danas stariji. Međutim, vjerovali smo da je to moguće jer smo tijekom svih ovih godina provodili uvježbavanje brodskih posada i raketnih bitnica te održavali sustav sukladno mogućnostima. Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci provjereni su i testirani brodski sustavi i komponente same rakete – lansirne rampe, startni motori, te turbomlazni motori koji su bili na remontu u Finskoj i sada na njih imamo jamstvo 10 godina. Kada su došli predstavnici proizvođača raketa iz tvrtke Saab i vidjeli u kakvim se uvjetima čuvaju i održavaju rakete, imali su samo riječi pohvale. Zato sam ponosan i čast mi je što sam zapovjednik HRM-a u ovom trenutku s ovim ljudima. Gađanje nam daje vjeru da možemo održati protubrodsku sposobnost sve do donošenja konačne odluke o nabavi novog protubrodskog raketnog sustava.

Što će ulazak u sustav Schengena značiti za HRM?
Ulazak u Schengen stvara dodatne obveze i izazove ne samo za HRM, nego i za cijelu državu. Nositelj je tih zadaća Ministarstvo unutarnjih poslova, međutim, mi u vrlo bliskoj suradnji s njima nastojimo tu sposobnost podići na najvišu moguću razinu. HRM je preko Obalne straže uključen u proces, a kolegama iz Granične policije potporu dajemo tako što ukrcavamo njihove časnika na naše brodove tijekom provođenja zadaće nadzora ZERP-a. Jednako tako, na našim postajama obalnog motrenja izvršit će se opremanje dodatnim sustavima za potrebe nadzora mora, što će i nama omogućiti kvalitetniji nadzor. U tijeku su i pripreme za odlazak broda Andrija Mohorovičić u Mediteran, gdje ćemo u suradnji s MUP-om pružati potporu Talijanskoj ratnoj mornarici i Obalnoj straži u humanitarnoj operaciji EU-a Triton. Sudjelujući s našim brodom najbolje ćemo pokazati svoju pomorsku tradiciju, uvježbanost, znanje i sposobnosti HRM-a, ali i MUP-a. To će biti dobar pokazatelj kako zajednički možemo odgovoriti izazovima pred nama.

Kako se pripremate za prijam obalnih ophodnih brodova od kojih bi prvi trebao biti isporučen za otprilike godinu dana?
Pet obalnih brodova vrlo su važna stavka u našem procesu opremanja i modernizacije, a brodovi će biti “skrojeni” za namjenske zadaće Obalne straže RH. Naše su pripreme za prijam već počele i uskoro očekujemo izbor ključnog osoblja. Gradnju brodova pratit će iskusni mornari. U procesu pripreme za prihvat brodova aktivno sudjeluju uprave Glavnog stožera i MORH-a, sukladno našim zahtjevima i standardnom postupku. Tijekom idućih nekoliko mjeseci očekujemo polaganje prve kobilice broda, a zatim se ključno osoblje uključuje u daljnje procese pripreme i usvajanja tehnologije na brodu. Vjerujem da će se ljudi kvalitetno pripremiti kako bi se i ostali članovi mogli što prije integrirati u posadu, prihvatiti novu opremu i tehnologiju, tako da brod uđe u operativnu uporabu što je prije moguće. Istodobno radimo i na pripremi dokumentacije i izgradnji tehničke radionice za potrebe održavanja novih brodova na prvoj i drugoj razini jer se i oni koji rade na održavanju moraju dodatno usavršavati.

U kojoj je fazi nabava lovca mina i kakva je protuminska sposobnost HRM-a danas?
U sklopu pristupanja NATO-u i EU-u, HRM je, među ostalim, prihvatio implementaciju dvaju ciljeva sposobnosti koji se odnose na minsko ratovanje – to su razminiranje luka, odnosno uporaba protuminskih ronilaca u plitkim vodama te minska baza podataka. Intenzivno radimo na implementaciji ciljeva i očekujemo da će do 2017. naši protuminski ronioci biti spremni za proces evaluacije, odnosno za sudjelovanje u NATO-ovim ili EU-ovim operacijama. Trenutačno raspolažemo s jednim lovcem mina i on ima ograničene sposobnosti za djelovanje, ali ono što bismo u dogledno vrijeme željeli jest sposobnost protuminskog pregleda određenih plovnih ruta, osiguravanje pristupa lukama i slično pa smo u izradi Dugoročnog plana razvoja kao prioritete naveli nabavu dva rabljena lovca mina. Već su započeli pregovori s Njemačkom ratnom mornaricom koja 2017. planira otpisati dva protuminska broda, a tehnologija na tim brodovima omogućava vrlo kvalitetno izvršavanje ove zadaće.

Jeste li zadovoljni nedavno održanom vježbom Harpun?
Vježba Harpun glavni je obučni događaj za HRM i zadovoljan sam onime što je prikazano. Uvježbanost i usklađenost združenog djelovanja, iznimna suradnja s ostalim granama Oružanih snaga RH, došla je do izražaja i ovaj put. U vježbi su osim HRM-a sudjelovale i ustrojbene cjeline iz HKoV-a, HRZ-a i PZO-a, ZSS-a i SOD-a. Ovom vježbom želimo pokazati interoperabilnost i kompatibilnost s NATO-ovim standardima i procedurama, a same aktivnosti koje provodimo na moru provode se na engleskom jeziku kao dio priprema za moguće sudjelovanje u operacijama. No ipak se, prije svega, pripremamo i obučavamo za nacionalne potrebe, a onda i za sudjelovanje u sklopu kolektivne obrane. Iznimno je važno istaknuti da smo, pored svih aktivnosti, nakon dužeg vremena proveli gađanje zračnog cilja, s pet topovnjača, i to s vrlo dobrim rezultatima.

Koje vas još vježbe očekuju?
Do kraja godine, u listopadu, očekuje nas drugi dio vježbe Harpun, u kojoj će sudjelovati isključivo mornaričke snage HRM-a. Nadalje, sudjelovat ćemo i na Adrionu, međunarodnoj vježbi u koju je uključeno šest zemalja regije. Istodobno su tu i aktivnosti protuminskih ronilaca koji imaju dugogodišnju suradnju s bilateralnim partnerima. Sve te aktivnosti koristimo za poboljšanje naših sposobnosti, interoperabilnosti i kompatibilnosti kako bismo sutra zajedno mogli sudjelovati u NATO-ovim i EU-ovim operacijama. Jadran je jedna od istaknutih vježbi u idućem razdoblju. Vježba se održava tijekom lipnja u akvatoriju Splita, a nositelj provedbe je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Iz HRM-a u vježbi sudjeluje Obalna straža RH, a u nju su uključena i druga tijela državne uprave. S ratnom mornaricom Republike Italije u rujnu provodimo vježbu SARMEDOCC SQUALO, a i vježbu SAREX s talijanskom Obalnom stražom koja se provodi na otvorenom moru. Na međunarodnoj vojnoj vježbi Trident Juncture15 koja će se održati u Španjolskoj, HRM pruža potporu snagama HKoV-a. Osim navedenih vježbi do kraja godine planirano je dosta uvježbavanja koja se odnose na brod ili grupu brodova u sklopu obuke po zadaćama programa “S”.

U Zagrebu su pokrenuti novi vojni preddiplomski studiji, a uskoro bi i Splitu trebali zaživjeti Vojna nautika i Vojno strojobrodarstvo. Što to znači za HRM?
Zahtjevi koji su pred OSRH, a samim time i pred HRM-om, traže osposobljavanje za djelovanje u sve složenijim okolnostima te kompleksnim obrambenim i sigurnosnim strukturama. Kako bismo odgovorili na njih, nužno je osposobljavanje novog i usavršavanje postojećeg osoblja u području obrane i sigurnosti. U suradnji sa Sveučilištem, nositelj izrade ovih studija u Splitu je Hrvatsko vojno učilište. S obzirom na to da smo za to izravno zainteresirani, HRM i tu daje svoju potporu. Ovakav oblik izobrazbe omogućit će nam kontinuirani ulaz mladog i stručnog osoblja, kao i naše sudjelovanje u njihovu osposobljavanju te pripremi za preuzimanje prvih časničkih dužnosti na brodovima HRM-a. Ovo je iznimno veliki korak naprijed s obzirom na to da će kandidati za časnike tijekom cijelog studija biti usmjereni i prilagođavati se specifičnostima i potrebama HRM-a. Time ne mislim umanjiti stručnost i znanje onih koji sada ulaze u sustav nakon završenih civilnih fakulteta, ali kroz vojni studij i vojnu obuku mladi će se ljudi pripremati za vojnički život i vojnu karijeru.

Kakvo je stanje u infrastrukturi?
HRM raspolaže sa 70-ak vojnih lokacija. Neki od njih proglašeni su neperspektivnima pa ćemo se u sklopu reorganizacije povući iz određenih lokacija. Što se tiče kapitalnih ulaganja, pokrenut će se projekt luke Meja na otoku Korčuli koja bi trebala omogućiti duži boravak naših brodova tijekom izvršavanja redovitih zadaća, prije svega za brodove Obalne straže, ali i za brodove Flotile HRM-a. Jedan od prioriteta svakako je i završetak izgradnje namjenskih objekata u luci Vargarola, te opremanje postaja obalnog motrenja. Naravno da će osim tih prioriteta, sukladno raspoloživim financijskim sredstvima, u idućem razdoblju ulaganja biti usmjerena na izgradnju obučnih kapaciteta i poboljšanje uvjeta života i rada naših pripadnika.

Vaša vizija budućnosti razvoja HRM-a?
Hrvatska se kao punopravna članica euroatlantskih integracija susreće sa sigurnosnim izazovima modernog doba. No, bez obzira na to što smo dio kolektivne obrane, na te izazove moramo odgovoriti izgradnjom vlastitih kapaciteta. U sklopu izrade Dugoročnog plana razvoja OSRH nastojali smo biti pragmatični, uvažavajući realne mogućnosti, te izgraditi one snage koje bi s prihvatljivim rizikom odgovorile izazovima budućnosti. Najvažniji projekti opremanja i modernizacije već su pokrenuti poput nabave obalnih ophodnih brodova i modernizacije radarskog sustava, nabava dva podvodna vozila za protuminske ronioce, dva rabljena lovca te produljenje vijeka uporabe naših protubrodskih raketa. To je vrlo važno u očuvanju tradicionalnih sposobnosti i razvoja sposobnosti u idućem razdoblju. Na kraju planskog razdoblja počet ćemo izgradnju izvanophodnog obalnog broda koji će na omogućiti izlazak na otvoreno more i kvalitetnije sudjelovanje u mornaričkim operacijama. Ono što smatram najvažnijim u ovom trenutku u HRM-u jesu ljudi kojima ću posvetiti posebnu pozornost. Ispaljivanje protubrodske rakete najbolji je pokazatelj kako smo posljednjih 20 godina održavali sustave i prenosili znanje, sposobnosti i vještine na mlađe generacije. To će nam biti jedna od glavnih zadaća i ubuduće. Znanje, stručnost, sposobnost i vještine bit će glavno mjerilo profesionalnog razvoja pripadnika HRM-a. Osim obuke vezane za nacionalnu obranu, kontinuirano ćemo provoditi obuku za sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama kao i za pomoć civilnom stanovništvu.

 
Petra Kostanjšak
Snimili: Stjepan Brigljević, Josip Kevrić, Maja Siriščević