Operativnim razmještajem snaga Hrvatske ratne mornarice, kao i njihovim stalnim baziranjem u prostoru sjevernog Jadrana, racionalizirana je potrošnja i podignuta razina učinkovitosti i operativnih sposobnosti HRM-a…

Zaštita teritorijalnog integriteta i nacionalnih interesa na Jadranskom moru nezamisliva je bez Hrvatske ratne mornarice. Očuvanje Jadranskog mora kao neprocjenjivog resursa u izravnoj je vezi s HRM-om i njegovim razvojem. Pa, iako je vjerojatnost konvencionalne vojne ugroze za Republiku Hrvatsku svedena na nisku razinu, cijeli je niz sigurnosnih izazova u vremenu u kojem živimo i na koje smo dužni odgovoriti izgradnjom vlastitih i zajedničkih sposobnosti. Članstvo u euroatlantskim obrambenim asocijacijama, prije svega NATO-u i Europskoj uniji, sve je napore usmjerilo u izgradnju male i visokoprofesionalne mornarice koja će pridonositi stabilnosti u regiji te sudjelovati u izgradnji svjetskog mira.
Hrvatska ratna mornarica je, kao i cjelokupne Oružane snage RH, u procesu stalne transformacije i reorganizacije. Prilagođena misijama i zadaćama, nova organizacijska struktura omogućuje učinkovitije funkcioniranje sustava znatno podižući operativne sposobnosti snaga. Operativnim razmještajem snaga Hrvatske ratne mornarice, kao i njihovim stalnim baziranjem u prostoru sjevernog Jadrana, racionalizirana je potrošnja i podignuta razina učinkovitosti.

Područje nadležnosti tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru prostire se na površini od 31 757,67 km² akvatorija unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora. Stupanjem na snagu Odluke Hrvatskog sabora o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru odnosno proglašenjem zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP), taj je prostor povećan tako da sad ukupno područje nadzora iznosi 56 964,89 km².
Za područje ZERP-a RH – za zaštitu suverenih prava i jurisdikcije Republike Hrvatske, za suzbijanje i sprečavanje terorizma, organiziranog međunarodnog kriminala te širenja oružja za masovno uništenje, za suzbijanje piratstva i drugih oblika korištenja otvorenog mora u nemiroljubive svrhe, sigurnost plovidbe, traganje i spašavanje, zaštitu morskog okoliša, prirode i kulturne baštine, kao i za nadzor morskog ribarstva, nadležna je Obalna straža Republike Hrvatske.
Tomu valja pridodati i zadaće nadzora stranih ratnih brodova u smislu njihova korištenja prava neškodljivog prolaska teritorijalnim morem i unutarnjim morskim vodama te njihova boravka u lukama i remontnim brodogradilištima.

2. divizijun Obalne straže Republike Hrvatske
U svrhu nadzora i zaštite prava i interesa RH na sjevernom dijelu Jadrana ustrojen je 2. divizijun Obalne straže RH. Zapovjedništvo Divizijuna smješteno je u lučici “Vargarola” u Puli, u objektu koji, kao i sidrište vojarne, dijeli sa Zapovjedništvom Odreda rezidencijalnih brodova Flotile HRM-a. Ljudstvo uglavnom čine časnici i dočasnici mlađe generacije, od kojih je velik broj onih kojima je služba daleko od mjesta prebivališta. Unatoč praktičnim životnim problemima s kojima se, daleko od svojih domova, neizbježno suočavaju, entuzijazma ne nedostaje.
Osim s kolegama iz Flotile HRM-a i Bojne OSMiO, Obalna straža RH intenzivnu suradnju ostvaruje s pomorskom policijom i lučkim kapetanijama, prije svega radi specifičnih zadaća u unutarnjim morskim vodama i na teritorijalnom moru.
Zapovjednik 2. divizijuna Obalne straže RH kapetan fregate Neven Stipanić napominje kako Divizijun, uz Zapovjedništvo, u sastavu ima dva ophodna broda klase Mirna – OB-03 “Cavtat”i OB-04 “Hrvatska Kostajnica”, te lučki remorker LR-73. Zadaće na moru provodi samostalno te u suradnji s tijelima državne uprave. Kapetan fregate Stipanić posebno naglašava: “Eksploatacija prirodnog plina na morskom dnu i podmorju sjevernog Jadrana od osobitog je značaja za Republiku Hrvatsku. Unatoč naprednoj tehnologiji koja se koristi za crpljenje prirodnog plina, rizici onečišćenja mora uvijek postoje. Iz tih razloga, te s ciljem zaštite eksploatacijskih postrojenja i podmorskih cjevovoda, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture proglasilo je sigurnosne zone oko platformi u kojima je zabranjena plovidba, sidrenje i ribarenje. Redovitim nadzorima osigurava se poštivanje propisa koji vrijede u navedenim zonama, a provodimo ih i u suradnji sa zrakoplovima HRZ-a i PZO-a (Pilatus PC-9), koji su operativno podređeni zapovjedniku Obalne straže RH.

Nadzorom poštivanja odredbi Zakona o morskom ribarstvu, osiguravamo i zaštitu ribljeg fonda. Nakon završenog stručnog osposobljavanja u veljači 2016., pripadnici Obalne straže RH ovlašteni su za provedbu samostalnog inspekcijskog pregleda ribarskih plovila i osoba koje obavljaju ribolov, za inspekcijski pregled ribarskih brodova članica Europske unije te za provedbu inspekcije ulova, prebacivanja, prekrcaja, prijevoza i prometa tunom.
Zaštita kulturnih dobara na moru, morskom dnu i podmorju naša je građanska dužnost, no posebno i nas kao ovlaštenih osoba u vidu nadzora arheoloških lokaliteta u podmorju.
Zadaća traganja i spašavanja ljudskih života na moru zahtijeva 24-satnu spremnost i djelovanje u svim vremenskim uvjetima. Stalnim uvježbavanjima u luci i na moru te provedbom metodsko-pokaznih vježbi održavamo tu sposobnost na visokoj razini. Vježbe na moru provodimo sa zrakoplovima PC-9 i helikopterima Mi-8MTV. Sposobnost koju posebno treba istaknuti, a koju izgrađujemo zadnjih nekoliko godina, jest plivač spasilac. Instruktori Hrvatskog Crvenog križa provode stručno osposobljavanje pripadnika Obalne straže RH za spašavanje na otvorenim vodama, čime smo unaprijedili tu sposobnost u svim uvjetima.
Zajedničke aktivnosti s tijelima državne uprave provodimo brodovima Obalne straže RH i plovnim objektima ostalih sastavnica Područne jedinice koordinacije Pula. Svakako želim istaknuti ukrcaj ovlaštenih osoba Obalne straže RH na plovne objekte ministarstava mora, unutarnjih poslova i brodove ribarske inspekcije s kojima zajednički nadziremo širok spektar poštivanja zakonskih propisa na moru. Kroz združene pokazne vježbe Molo Carbone 15 i Pula 16 prikazana je spremnost našeg Divizijuna za provedbu gašenja i tegljenja opožarenog plovila te sprečavanje onečišćenja mora polaganjem brana u more.
Posebna se pažnja pridaje interakciji s civilnim tijelima. Brojne su aktivnosti traganja i spašavanja na moru, potom prevoženja ljudi i sredstava, riječju, različitih oblika potpore lokalnoj zajednici.
Razumije se, temeljna misija jesu tradicionalne mornaričke zadaće, tj. održavanje sposobnosti provedbe i pružanja potpore borbenim i neborbenim operacijama Hrvatske ratne mornarice u združenim operacijama i međunarodnom okružju.”

Vojarna “Vargarola”
Vojarna “Vargarola” nalazi se u istoimenoj uvali na jugozapadu pulskog zaljeva. Zajedno s vojarnom “Fizela”, kao dio vojnog kompleksa “Muzil”, činila je nedjeljivu cjelinu nekadašnje vojne luke “Pula”, u čijem su kopnenom dijelu sadržaji koji osiguravaju baziranje i opskrbu brodova HRM-a, smještaj i obuku ljudstva, skladišta i radionice za održavanje tehnike i opreme.
Za razliku od vojarne “Fizela”, koja je građena kao radioničko-skladišna grupa objekata, “Vargarola” je zamišljena i izgrađena kao upravno-smještajni kompleks. Nakon što je vojarna “Fizela” izdvojena iz sastava vojne luke Pula, “Vargarola” je proglašena nužnom za potrebe baziranja brodova HRM-a na sjevernom Jadranu.
“Mala vojarna za velike zadaće,” vjerodostojan je opis vojarne “Vargarola” kako je predstavlja poručnik bojnog broda Ljubomir Ostović, zapovjednik Odreda rezidencijalnih brodova (ORB) Flotile HRM-a. Uistinu, kad se razmišlja o opsegu zadaća koje provode postrojbe HRM-a smještene u vojarni “Vargarola”, njezina mala površina posve zbunjuje.
Naime, osim zapovjedništava 2. divizijuna Obalne straže RH i ORB-a Flotile HRM-a, unutar Vojarne smješteni su Odjeljak Pomorske baze Sjever, Zapovjedništvo 2. satnije Bojne OSMiO, Opslužništvo vojarne “Vargarola” ZzP-a, plovila MUP-a te, povremeno, brod Hrvatskog ribarskog inspektorata. Operativne postrojbe koje djeluju na tom području logistički podupire Odjeljak Pomorske baze Sjever.
Zapovjednik Odjeljka Pomorske baze Sjever Pula kapetan fregate Arđeo Mejak ističe: “Kao sljednik 309. PLoB i 324. logističke satnije, Odjeljak Pomorske baze Sjever Pula djeluje na sjevernom Jadranu od samih početaka ustrojavanja HRM-a na ovim prostorima. Gašenjem Vojno-pomorskog sektora za sjeverni Jadran, većinu njegovih zadaća također je preuzeo Odjeljak, te kao logistička postrojba pruža logističku potporu postrojbama HRM-a stacioniranim na sjevernom Jadranu. To nam je trajna zadaća koju smo spremni u svakom trenutku i u svim okolnostima obaviti.”

Odred rezidencijalnih brodova
Odred rezidencijalnih brodova ustrojen je 2001. godine kao ustrojstvena cjelina Vojno-pomorskog sektora za sjeverni Jadran Pula. Od srpnja 2008. ulazi u sastav Flotile HRM-a.
Uz primarne zadaće prijevoza osoba s posebnim statusom, ORB provodi različite zadaće u svrhu potpore postrojbama OSRH te civilnim tijelima koja imaju potrebu za prijevozom morem. Osim za potrebe OSRH, plovila ORB-a koriste se za potrebe opskrbe na moru i otocima, koja se težišno provodi u području sjevernog Jadrana. Velik broj aktivnosti podupire programe kulture, sportske aktivnosti na moru te daje potporu ostalim institucijama RH u provedbi aktivnosti za koje nemaju prikladne kapacitete ili sredstva.
Sve cjeline te dobro organizirane postrojbe u funkciji su provođenja njezinih zadaća, među kojima posebno treba istaknuti one koje se odnose na potporu državnih institucija najviše razine. U sastavu Odreda nalaze se jahte, gliseri i jedrilica te brodovi za potporu, čija je svrha priprema za prijevoz i boravak štićenih osoba na moru ili izdvojenim lokacijama.
Zapovjednik Odreda rezidencijalnih brodova Flotile HRM-a poručnik bojnog broda Ljubomir Ostović naglašava: “Postojanje Odreda kao zasebne ustrojstvene cjeline proizišlo je iz potrebe prevoženja morem i zahtjeva štićenja osoba posebnog statusa. Odred rezidencijalnih brodova baziran je u području luke Pula, u luci Vargarola. Zadaće se obavljaju duž cijelog Jadrana, dok su težišno na području sjevernog Jadrana i otočja Brijuna.
Odred rezidencijalnih brodova niz godina uspješno obavlja sve postavljene zadaće, pri čemu surađuje s nizom državnih i javnih tijela. Da bi se zadaće obavile učinkovito i sigurno, nužna je komunikacija i koordinacija sa svim tijelima koja u tome sudjeluju.
Budući da posade brodova moraju biti uvježbane i pripremljene za svaku zadaću, nužno je stalno kondicioniranje posebnih vještina kojima se omogućuje sigurno obavljanje zadaća te procjena i pravodobna reakcija na različite poteškoće i ugroze. Priznanje za uspješno obavljene zadaće potrebno je iskazati svim pripadnicima postrojbe jer su uistinu posvećeni svojem pozivu i uvijek daju najbolje od sebe. Tu svakako treba spomenuti i nekadašnje zapovjednike, čiji je doprinos nemjerljiv, i koji su ORB učinili prepoznatljivom ustrojstvenom cjelinom Hrvatske ratne mornarice.”

2. satnija Bojne OSMiO
Bojna Obalne službe motrenja i obavješćivanja (bOSMiO) postrojba je roda borbene potpore i ustrojstvena cjelina HRM-a. Namjena Bojne OSMiO je prikupljanje podataka o objektima i ciljevima na moru i u zračnom prostoru u cilju stvaranja i održavanja slike pomorske situacije i pružanje komunikacijske i informacijske potpore pomorskim snagama i zapovjedništvima u području odgovornosti HRM-a.
Temeljne zadaće Bojne OSMiO jesu tehničko, to jest multisenzorsko, i vizualno motrenje akvatorija i zračnog prostora, prijenos podataka motrenja, stvaranje i prikaz slike pomorske situacije, navođenje plovnih objekata na ciljeve na moru, pružanje navigacijske i meteorološke pomoći te komunikacijsko-informacijska potpora i održavanje sustava za potrebe HRM-a. Ostale zadaće jesu pružanje potpore i suradnja s nadležnim državnim i javnim službama i tijelima izvan sustava OSRH, koja sudjeluju u osiguranju, nadzoru i zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske na moru. Ustrojstvene cjeline Bojne po potrebi sudjeluju u akcijama traganja i spašavanja na moru i protupožarnom nadzoru područja na kojima su smještene.

Postaje obalnog motrenja
Organiziranju i ustrojavanju radarskog motrenja u području sjevernog Jadrana pristupilo se početkom 1992. godine, no objekti i oprema većinom su bili devastirani i neuporabljivi. Ključnu ulogu u osposobljavanju uništenih sredstava, uz znatnu stručnu pomoć djelatnika tvrtke PCE Split, odigrali su požrtvovni pojedinci, prvi pripadnici postrojbe.
Postaje obalnog motrenja (POM) na sjeveru su ustrojavane od svibnja 1992.: prva u Savudriji, druga u Puli te treća u Malom Lošinju. Postaje su u sastavu 2. satnije Bojne OSMiO, čije je Zapovjedništvo također smješteno u vojarni “Vargarola”. Zapovjednik Satnije je kapetan korvete Ivica Brnardić.
Postaja obalnog motrenja Savudrija nalazi se na samoj granici Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Ima značajnu ulogu u nadzoru pomorske plovidbe u Tršćanskom zaljevu te zajedno sa službama ministarstva mora brine o sigurnosti plovidbe u iznimno prometnom akvatoriju na prilazu lukama Koper i Trst. U suradnji s pomorskom policijom, postaja znatno pridonosi zaštiti od prelovljavanja ribe u unutarnjim morskim vodama Piranskog zaljeva.
Postaja obalnog motrenja Brijuni nadzire brijunski akvatorij i pripadajuće mu područje ZERP-a te ulaz u luku Pula. Osim toga, njezina posada nadzire zaštićeni akvatorij Nacionalnog parka te u suradnji s ostalim tijelima državne uprave štiti riblji fond i arheološke lokalitete. Područje sigurnosnih zona plinskih platformi jugozapadno od poluotoka Istre stalno se motri sustavima tehničkog nadzora.
Postaja se nalazi u kompleksu kružne utvrde Tegetthoff, atraktivnog primjera austrougarske fortifikacijske arhitekture. Utvrdu čine dva koncentrična prstena od kojih je unutarnji troetažan, dok je vanjski u prizemlju. Bila je važan segment obrane, posebno u smislu uključivanja brijunskog otočja te rta Barbarige u pulski obrambeni sustav. Prvotno nazvana Brioni, te u čast slavnog austrijskog admirala preimenovana u Tegetthoff, impresivna utvrda spomenik je kulture najviše razine i ubraja se među najveće na Sredozemlju.

Postaja obalnog motrenja Mali Lošinj smještena je u utrobi brda Tovara, nasuprot ulazu u malološinjski zaljev, gdje austrijska vojska 1862. ukopava veliku utvrdu, još jedan vrijedan spomenik Austro-Ugarske Monarhije. Smještena na toj lokaciji, Postaja obalnog motrenja Mali Lošinj nadzire akvatorij na ulazu u Kvarner te zajedno sa sustavima ministarstva mora pridonosi sigurnosti plovidbe brodova koji uplovljavaju u luku Omišalj. Izniman geografski položaj lokacije omogućuje nadziranje pomorskog prometa s obiju strana Lošinja. Stalnim radarskim nadzorom motri se područje sigurnosnih zona plinskih platformi južno od Malog Lošinja, u cilju pravodobnog angažiranja brodova iz sastava Obalne straže RH i zrakoplova iz sastava HRZ-a i PZO-a u slučajevima mogućih ugroza plinskih platformi.
Prvi dočasnik 2. satnije Bojne OSMiO nadnarednik Mate Sikirica kaže: “Bojna OSMiO jedna je od postrojbi HRM-a koja dvadeset četiri sata na dan bdije nad našim morem, jednim od najvažnijih resursa naše domovine. Pripadnici koji rade na tim postajama srce su i srž postrojbe. Moraju uočiti i prepoznati situaciju u svojoj zoni odgovornosti, negdje na moru ili na kopnu, te o tome izvijestiti nadređene. I, vrlo često, sve se to odvija u složenim vremenskim uvjetima.
Posade postaja velik dio vremena provode zajedno, zbog čega, htjeli – ne htjeli, razvijaju posebne međuljudske odnose. Uz neizbježnu vojničku stegu, u toj sredini osjetit ćete i nekakvu dodatnu povezanost tih ljudi, poput obitelji. Uz zapovjednike postaja, među njima je gotovo uvijek i netko iskusniji, stariji, koji ih u tom smislu povezuje i drži na okupu. Naime, kao i na brodovima, članovi posade postaje neizbježno su oslonjeni jedni na druge. Kvaliteta njihova života u tim uvjetima, koji su uistinu specifični, uvelike ovisi o međuljudskim odnosima. Dolazak u ovu sredinu nije samo raspored na novu dužnost. Novopridošlog kolegu posada prihvaća kao još jednog člana svoje obitelji, obučava ga za njegovu dužnost te mu prenosi svoja znanja i iskustva u radu.
Bez te ljudske komponente, te domaćinske, obiteljske atmosfere, život na radarskim postajama puno bi teže funkcionirao, što bi zasigurno utjecalo i na rad. Zapravo, i na ovom primjeru razvidno je da su u svakom poslu ključ uspjeha prije svega – ljudi.”

Tekst: M. Siriščević
Snimili: M. Siriščević, J. Kevrić