Finska (fin. Suomi, Suomen tasavalta) postala je početkom travnja 31. punopravna članica Sjevernoatlantskog saveza

U toj zemlji smještenoj na sjeveru Europe živi oko 5,5 milijuna stanovnika, s tendencijom porasta zbog useljeničke politike. Površina joj iznosi 338 456 km² i veća je od Poljske, ali ubraja se među najrjeđe naseljene europske zemlje. Šume prekrivaju više od 3/4 površine, dok čak deset posto teritorija otpada na jezera, kojih je čak 60 tisuća, te vodotoke. Na istoku ima kopnenu granicu s Rusijom (1313 km). Službeni su jezici finski i švedski. Glavni je grad Helsinki, na čijem širem području živi više od petine stanovništva Finske. Država je administrativno podijeljena na 19 regija. Ålandski otoci, na kojima živi uglavnom švedsko stanovništvo, imaju status autonomne jedinice s vlastitim parlamentom, ali i poštansku službu koja izdaje vlastite marke. U Finskoj se nalazi i Laponija, regija gdje najviše obitavaju sobovi, odnosno mjesto Rovaniemi gdje “živi” Djed Božićnjak, koji svake godine darovima razveseljava djecu širom svijeta. Na krajnjem sjeveru Finske ljeti Sunce ne zalazi oko 73 dana, a zimi ne izlazi oko 51 dan. Finska je stoljećima bila predmetom interesa Švedske i Rusije. Tek 1878. Finska je dobila vlastitu vojsku, a neovisnost je proglašena nakon Oktobarske revolucije, 6. prosinca 1917. godine. 

Za razliku od drugih članica NATO saveza, kod Finske nije zamjetna veća produkcija poštanskih maraka koje se odnose na vojnu povijest. Ipak, neke se marke izdvajaju: utvrda Suomenlinna na ulazu u luku Helsinki iz XVIII. stoljeća (zajedničko izdanje sa Švedskom iz 2006.) zanimljiv je primjer europske vojne arhitekture iz tog vremena; sudjelovanje OS-a Finske u mirovnim misijama UN-a (1993.); 100. obljetnica ustrojavanja finske vojske, s pet različitih motiva koji pokazuju suvremeni razvoj (2018.), 60. obljetnica završetka Drugog svjetskog rata (2005.) i dr.

TEKST  Ivo Aščić