Rujan je za Hrvatsku vojsku bio mjesec važnih događaja, među kojima je i obilježavanje 27. obljetnice Šibenske bitke. Upravo je ta bitka na samom početku Domovinskog rata odredila njegov tijek i omogućila obranu domovine u godinama koje su slijedile…

Prisjećajući se Domovinskog rata važno je spomenuti Šibenik, grad u kojem je Hrvatska vojska izvojevala jednu od prvih većih pobjeda. Šibenska bitka bila je uvelike borba Davida protiv Golijata. Nasuprot malobrojnim braniteljima bila je 221. motorizirana brigada 9. korpusa Jugoslavenske narodne armije pod zapovjedništvom Ratka Mladića, smještena ne samo na šibenskom području, nego i u Zečevu i Rogoznici te na otocima Žirju i Smokvici. Potporu su joj pružali i brodovi Jugoslavenske ratne mornarice s Visa te snage Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva iz Pule, Zadra, Splita i Mostara. Cilj je bio zauzeti Šibenik i spojiti se sa snagama 8. pomorskog korpusa.

Pripadnici 4. bojne 4. gardijske brigade, pripadnici 113. brigade Zbora narodne garde, policajci i lokalno stanovništvo činili su prve hrvatske snage koje su se suprotstavile neprijatelju. Slabo naoružani, raspolagali su s tek desetak minobacača i protuzračnih topova, četrdesetak protuoklopnih bacača, dvama policijskim transporterima te nešto streljačkog pješačkog naoružanja i lovačkih puški, ali imali su ono što neprijatelj nije imao: želju za slobodom.

 

Prvi dan: neprijatelj zauzima Šibenski most

Šibenskoj bitki prethodila su tri dana neprekidnih neprijateljskih napada na području Velike Glave, Dubravice i Skradina, tijekom kojih se JNA polako približavala Šibeniku. Očekujući skori napad, u Šibeniku su 16. rujna ujutro počele obrambene pripreme. Do popodneva su snage JNA napredovale do svojeg cilja u dvama smjerovima: dio je išao iz Bribirskih Mostina preko Čiste Male i Zatona do Šibenskog mosta, dok se drugi dio Šibeniku primicao preko Drniša i Pakova Sela. Iako je u početku bila oglašena uzbuna samo za Šibenik i Vodice, ubrzo se opasnost proširila na cijelu Općinu Šibenik. Oko 20 sati 40 je tenkova, transportera i drugih vozila uz brojne pješačke snage JNA zauzelo Šibenski most i nemilosrdno počelo granatirati Šibenik.

 

Drugi dan: žrtva Marinka Karduma

Napadi koji su počeli 16. rujna nastavljeni su i idućeg dana. Neprijatelj je pokazao svu svoju brutalnost: pripadnici JNA nisu gađali samo vojne ciljeve, nego i civilne objekte (bolnice, vodocrpilišta, stambene objekte, crkve itd.). Stradala je u tim napadima i znamenita katedrala sv. Jakova. Neprijatelju ništa nije bilo sveto.

Međutim, Šibenik i okolica nastavili su se braniti, a ključnu su ulogu pritom odigrali policajci i vojnici smješteni na otoku Žirju. Naime, tri dana prije zapovjednik topničke bitnice JNA Željko Baltić prešao je na hrvatsku stranu, ali nastavio je komandi JNA do zadnjeg trenutka slati lažne izvještaje. Drugog dana bitke ta je topnička bitnica otvorila vatru na minolovce u šibenskoj luci i natjerala ih na uzmak.

Obrambene snage iskoristile su iznenađenost neprijatelja za još jedan manevar: zauzele su vojarne “Zečevo” i “Kruščica” u Rogoznici. No, dan je završio tragičnim događajem: u večernjim satima poginuo je 24-godišnji Marinko Kardum, prva žrtva Šibenske bitke, ali i simbol hrabrosti za sve Šibenčane.

 

Treći i četvrti dan: odbijanje proboja prema Vodicama

Neprijatelj se nastavio osvećivati za nanesene poraze. Iduća su dva dana zračne i morske snage JNA napadale Šibenik, Žirje i vojarnu “Zečevo”. Ipak, pod najvećom su opasnosti bile Vodice. Kolona od pet tenkova i dvaju transportera cijelog se dana primicala tom mjestu, ali dugi pregovori na magistrali završili su povlačenjem JNA. Također, topnička bitnica sa Žirja i šibenski branitelji zajedničkim su snagama prisilili JNA na povlačenje sa Šibenskog mosta prema Zatonu. U tome su im pomogli branitelji iz Pirovca, specijalna policija iz Šibenika i dio 113. brigade Hrvatske vojske.

 

Peti dan: dvije velike pobjede u jednom danu

Zračni su napadi nastavljeni, ali to nije zaustavilo hrvatske branitelje u postizanju dviju važnih pobjeda. Prva je bila zauzimanje Remontnog zavoda “Velimir Škorpik” i ratne luke “Kuline” u Šibeniku s ukupno 34 ratna broda, koji će poslije činiti osnovu Hrvatske ratne mornarice. Onemogućivši JNA pristup ratnim brodovima, razbijena je blokada grada, a neprijatelj prisiljen na povlačenje.

Druga je pobjeda bila kod Pakova Sela, kad su vojne i policijske snage ondje zaustavile neprijatelja koji je iz pravca Drniša pokušavao ponovno prodrijeti u grad. Neprijatelj je bio uvjeren da slabo naoružani hrvatski branitelji ne mogu osujetiti njegove planove. No, njihova hrabrost i volja bili su dovoljni da unatoč nedostatku oružja neprijatelju nanesu velike gubitke.

 

Šesti dan: “Oba su pala!”

Od svih dana bitke najviše se pamti šesti, 21. rujna. Tijekom obrane vojarne “Zečevo” u Rogoznici, branitelji Goran Pauk i Neven Livajić pogodili su dva agresorska zrakoplova. Ivica Bilan ovjekovječio je kamerom taj trenutak, kao i usklik oduševljenja branitelja Filipa Gaćine: “Obadva, obadva, oba su pala!”

Taj je događaj uvelike motivirao branitelje šibenskog područja na daljnje djelovanje. Cijelog su dana topničke bitnice djelovale po neprijateljskim snagama na Šibenskom mostu, magistrali i benkovačkoj cesti, tjerajući pripadnike JNA na povlačenje prema Gaćelezima.

 

Sedmi dan: oslobođenje Šibenskog mosta

U zoru sedmog dana bitke hrvatske su postrojbe iz Vodica i Šibenika krenule u akciju oslobođenja Šibenskog mosta, dok su topničke bitnice sa Žirja gađale neprijatelja na mostu i na magistrali. Neprijatelj se oko podneva konačno povukao prema Čistoj Maloj i most je oslobođen.

 

Osmi dan: kraj opasnosti

Zadnjeg dana bitke označen je kraj opasnosti za Šibenik. Na hrvatskoj strani bilo je poginulih i zarobljenih. Neprijatelju je oduzet velik broj tenkova, borbenih vozila i zrakoplova, helikoptera, topova, minobacača, oružja i streljiva.

Da Šibenik nije obranjen, Dalmacija bi bila podijeljena na više džepova i obrana juga Hrvatske bila bi nemoguća. No, ostvarivši pobjedu u Šibenskoj bitki, Hrvatska vojska dobila je vojni i moralni uzlet. Bila je to jedna od prvih većih pobjeda u Domovinskom ratu. Očuvana je teritorijalna cjelovitost Hrvatske, a zauzimanjem vojarni osigurana su sredstva za obranu u nastavku Domovinskog rata.

Priredila Iva Gugo, snimio Stanko Ferić